Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Direktna izloženost Crne Gore ratu u Ukrajini je preko turističkog sektora, a očekuje se da će sukob uticati na cijene energije, hrane i robe, smatra šef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Crnu Goru, Remon Zakaria.
“Rat u Ukrajini ima dalekosežne humanitarne, ekonomske i političke posljedice u cijelom svijetu. Direktna izloženost Crne Gore je preko turističkog sektora, jer je region dom mnogih posjetilaca Crne Gore”, rekao je Zakaria u intervjuu agenciji Mina-business.
On je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše uticaj rusko-ukrajinskog sukoba na crnogorsku ekonomiju, kazao da se očekuje da će rat uticati na cijene energije, hrane i robe, ubrzavajući inflatorne pritiske. Indirektni uticaj, kako smatra, mogu imati tržišta Evropske unije (EU) koja su važni crnogorski ekonomski partneri.
Zakaria je naveo da zavisnost od turizma nosi rizike, jer je taj sektor osjetljiv na spoljna dešavanja.
“To se odnosi na rusku invaziju na ukrajinsku teritoriju, pošto su obje ove zemlje bile značajan izvor turista u prošlosti. Ostali rizici za izglede uključuju političku nestabilnost u Crnoj Gori, koja bi mogla uticati na povjerenje investitora i potrošača, kao i dovesti do usporavanja implementacije investicionih i reformskih programa”, saopštio je Zakaria.
U najnovijim prognozama, EBRD predviđa rast crnogorske privrede od 5,7 odsto u ovoj godini.
“Crnogorska ekonomija se snažno oporavila u prošloj godini, zabilježivši najveću stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u regionu EBRD-a. Taj oporavak je uslijedio nakon snažnog smanjenja ekonomske aktivnosti u prvoj godini pandemije”, naveo je Zakaria.
Gledajući unaprijed, očekuje se da će biti manji prostor za rast u poređenju sa prošlom godinom s obzirom na snažan oporavak koji je već nastupio, tako da će se privreda vjerovatno približiti svom dugoročnom putu rasta.
“Na primjer, dok je broj noćenja u prošloj godini povećan više od četiri puta u odnosu na 2020. godinu, on je nešto iznad 60 odsto nivoa iz 2019. godine”, precizirao je Zakaria.
On je, govoreći o najvažnijim sektorima crnogorske privrede koji mogu pokrenuti privredni rast zemlje, kazao da je Crna Gora jedna od 20 zemalja u svijetu koje najviše zavise od turizma, pri čemu taj sektor doprinosi četvrtini BDP-a, čini polovinu izvoza i zapošljava oko trećine radne snage, direktno ili indirektno.
“Diverzifikacija ovog sektora u smislu sezonalnosti, geografske koncentracije i održivosti ima potencijal da pokrene veći ekonomski rast, kako kratkoročni tako i dugoročni. Alternativna turistička ponuda mogla bi da podrazumijeva bliže veze između turizma i drugih sektora, kao što su poljoprivreda i zdravstvo”, naveo je Zakaria.
Prema njegovim riječima, kako bi održala turizam u budućnosti, Crna Gora će razmotriti davanje prioriteta investicijama koje se odnose na zaštitu životne sredine, kao što su, na primjer, postrojenja za tretman otpadnih voda, upravljanje otpadom i reciklaža.
“Drugi sektor koji predstavlja značajan potencijal za privlačenje stranih investicija u Crnu Goru je energetski sektor. Država ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije i ostaje regionalni lider u pogledu reformi tržišta električne energije, pošto je u velikoj mjeri prenijela Treći energetski paket u nacionalno zakonodavstvo”, saopštio je Zakaria.
EBRD, kako je naveo, podržava Crnu Goru u vidu tehničke pomoći da uvede međunarodne standarde aukcije koji mogu privući strani kapital i znanje, dok istovremeno doprinose ozelenjavanju energetskog miksa zemlje.
Zakaria je, odgovarajući na pitanje koji su glavni problemi za ekonomsko okruženje za regione EBRD-a, posebno za zemlje Zapadnog Balkana, kazao da su oni povezani sa brzinom političkih reformi i kvalitetom institucija i upravljanja.
“Ponovno podsticanje rasta i otvaranje novih investicija u regionu zavise od ubrzanja strukturnih reformi, poboljšanja poslovnog okruženja i jačanja povjerenja investitora, što takođe dolazi sa vladavinom zakona”, naveo je Zakaria.
On je kazao da su na nedavno održanom investicionom samitu u Londonu, i predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso i evropski komesar Oliver Varhelyi potvrdili su snažnu posvećenost Zapadnom Balkanu i ubrzanju socijalnog i ekonomskog približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU.
“U tom smislu, EBRD i EU pružaju snažnu finansijsku podršku projektima u infrastrukturi, digitalizaciji, životnoj sredini, obnovljivoj energiji i dekarbonizaciji, a tokom narednih godina za ove investicije biće mobilisano do 30 milijardi EUR”, rekao je Zakaria.
Prije dvije sedmice, odobrene su prve 3,2 milijarde, od čega su 1,1 milijarda bespovratna sredstva EU. Takođe su ponovili značaj regionalne saradnje, kao vitalnog faktora za ekonomske perspektive i političku stabilnost Zapadnog Balkana.
Zakaria je naveo da je moto EBRD-a „Ulažemo u promjenu života“.
“Imamo jasno definisan skup standarda koji regulišu sav naš rad dok nastojimo da razvijemo zdravu investicionu klimu i promovišemo ekološki i društveno ispravan i održiv razvoj”, ocijenio je Zakaria.
On je kazao da sve njihove aktivnosti treba da budu ne samo finansijski zdrave, već i da podstiču tranziciju ka održivoj tržišnoj ekonomiji koju opisuju kroz šest aspekata: konkurentna, dobro vođena, zelena, inkluzivna, otporna i integrisana.
“Takođe, svi naši projekti moraju biti dodatak domaćem tržištu. Ova praksa dodatnosti znači da EBRD posluje na inače nedovoljno opsluživanom dijelu tržišta i da ne istiskuje druge aktere iz privatnog sektora”, rekao je Zakaria.
On je dodao da je EBRD najveći institucionalni investitor u regionu Zapadnog Balkana i šire.
“Kroz naše projekte, poslovne usluge i učešće u reformi politike na visokom nivou, podržavamo zemlje na tri kontinenta”, zaključio je Zakaria.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
