Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte zadržale su se u srijedu iznad 73 USD, budući da je napetost na Bliskom istoku nakon napada u Libanu bila protivteža povećanju zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pred odluku američke centralne banke o kamatnim stopama.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje trgovine, od 73,53 USD.
Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 71,11 USD, prenosi Hina.
Trgovce je u utorak zabrinulo zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku, nakon eksplozija naprava ugrađenih u pejdžere u Libanu u kojima je poginulo desetoro ljudi, a ranjeno ih je više od 2,7 hiljada.
Libanski Hezbolah optužio je Izrael za “teroristički” napad, što je raspirilo strah od rasplamsavanja oružanog sukoba. Izraelska vojska trenutno sprovodi vojne operacije u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze.
U srijedu poslijepodne, Libanom su ponovo odjeknule eksplozije. Ovaj puta eksplodirale su stotine voki-tokija, usmrtivši najmanje troje ljudi, prema izvještaju libanske Nacionalne novinske agencije, i ranivši stotine, objavili su mediji.
Sukob Libana i Izraela značio bi otvaranje novog fronta na Bliskom istoku, koji proizvodi gotovo trećinu svjetske nafte.
Strah od eskalacije sukoba u ključnoj proizvodnoj regiji nadovezao se na smanjenu proizvodnju u američkom dijelu Meksičkog zaliva zbog uragana Francine. U utorak je u Meksičkom zalivu još zatvoreno bilo nešto više od 12 odsto proizvodnje.
Geopolitička napetost neutralisirala je rast zaliha u SAD-u.
Zalihe sirove nafte porasle su u prošloj sedmici 1,96 miliona barela, saopštili su u utorak tržišni izvori, pozivajući se na podatke Udruženja proizvođača API, a porasle su i zalihe benzina i destilata.
Trgovci očekuju i sjednicu odbora američke banke za monetarnu politiku. Očekuje se da će Federalne rezerve (Fed) sniziti kamatne stope nakon nešto više od četiri godine zaoštravanja monetarne politike, i to vjerovatno za pola procentnog poena.
“Niži troškovi zaduživanja trebalo bi da podstaknu ekonomsku aktivnost, a time i potražnju za energentima, ali trgovci su još na oprezu, vjerovatno zato što nijesu sigurni koliko će ih Fed sniziti”, objasnio je Giovanni Staunovo iz UBS-a, komentarišući procjene da bi se centralna banka mogla odlučiti i za skromniji potez i sniziti ih za četvrtinu procentnog poena.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u utorak poskupio 80 centi na 73,57 USD.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
