Bar, (MINA-BUSINESS) – Centar za reciklažu jedini je dostavio ponudu na javni poziv u kojem Luka Bar kao otpadno željezo prodaje havarisane željezne konstukcije pretovarnih mostova, utovarnog tornja za žitarice i transportne trake, koji su uništeni u nevremenu početkom jula.
“Državna firma je u ponedjeljak otvorila ponudu i treba da je razmotri prije konačne odluke da li će biti prihvaćena”, rekao je izvor Vijesti.
Javni poziv je raspisan 29. jula i ponude su mogle da se dostavljaju do 13. avgusta.
Šteta u Luci Bar procijenjena je na 35 miliona EUR. Sva tri pretovarna mosta, koja su u Luci Bar još od 1977. godine, srušila su se usljed jakih naleta vjetra. Mostovi su bili visoki preko 30 metara i teži od 400 tona.
Početna cijena po toni željeza je 150 EUR, a prema javnom pozivu može se kupiti samo ukupna količina havarisane opreme, odnosno neće biti parcijalne prodaje. Tačna količina otpadnog željeza biće utvrđena vaganjem uz prisustvo predstavnika prodavca i izabranog kupca.
Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić rekao je Vijestima da otkako se dogodila havarija planira se nabavka novih dizalica kako bi se kompanija vratila u pun operativni kapacitet.
“Glavni izazov, zasada, jesu veći brodovi koji zahtijevaju rad sa dvije dizalice. Taj problem će se ponavljati, ali havarija nije uticala direktno ni na jedan posao koji se obavlja u luci”, saopštio je Pješčić i dodao da se poslovi nakon havarije obavljaju redovno, bez većih problema.
Nedostatak mostova, kako je objasnio, pokušavaju da prevaziđu pažljivim planiranjem rada većih brodova, koji zahtijevaju rad sa dvije dizalice. Zasada, svega par dana u mjesecu se susreću sa takvom situacijom.
Ipak, problem će se ponavljati u budućnosti, sve dok ne nabave nove dizalice.
“Havarija sa mostovima nije uticala direktno na posao koji se obavlja u luci, jer radimo iste poslove koje smo radili i prije havarije, uz izvjesne otežavajuće okolnosti za koje se trudimo da ih naši poslovni partneri ne osjete. Konstantno, od prvog dana kada se dogodila havarija, razmatramo i planiramo modele nabavke novih dizalica. To je veoma ozbiljan i sa mnogo aspekata izazovan posao, na kojem radimo zajedno sa našim resornim ministarstvom i uz podršku ministra Radulovića”, naveo je Pješćić.
On želi da vjeruje da će se rješenje ubrzo naći, naročito što je u ovakvoj situaciji vrijeme vrlo bitan faktor. On smatra da jedan od najznačajnijih privrednih resursa države – Luka Bar, ne smije dugo biti u tolikoj mjeri lišena svojih punih operativnih kapaciteta.
Havarija koja se desila u Luci Bar otežala je proces rada, ali robe koje su radili i prije havarije zadržali su i nakon nje te rade u istom obimu, kazao je Pješčić.
“Sa svim komitenetima sa kojima smo sarađivali do havarije nastavili smo saradnju i obezbjeđujemo kvalitetnu uslugu, kao što sam već rekao, tako da nijesmo izgubili nijedan posao, niti saradnju sa ijednim od naših dugogodišnjih poslovnih partnera”, rekao je Pješčić.
Skupština je krajem jula usvojila izmjene i dopune Zakona o penzionom i invalidskom osiguranjum (PIO), koje su stupile na snagu 13. avgusta. Izmjene i dopune predviđaju da lučko-transportni radnici mogu steći pravo na penziju sa navršenih 25 godina staža, od kojih najmanje 15 godina efektivno provedenih na poslovima neposrednog fizičkog pretovara ruda, na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem. To pravo se može ostvariti do kraja 2040. godine.
Pješčić je saopštio da tu zakonsku mogućnost u ovoj godini može da iskoristi šest zaposlenih lučko-transportnih radnika, dok će u narednih pet godina još petoro steći uslove za raniji odlazak u penziju.
“Luka Bar će nastojati, u narednom periodu, odgovarajućom obukom i zapošljavanjem mladih ljudi na radnom mjestu lučko-transportni radnik, da nadomjesti odlazak zaposlenih u starosnu penziju shodno navedenom osnovu, i time obezbijediti nesmetan proces rada i kontinuitet uspješnog poslovanja. Lično sam podržao inicijativu za izmjene i dopune Zakona o PIO i smatram da je to pravedno rješenje, s obzirom na izuzetno težak i rizičan posao lučko-transportnih radnika”, rekao je Pješčić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
