Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Konferencija o finansijskom tržištu Road to Investments trebalo bi da doprinese boljem razumijevanju funkcionisanja finansijskih tržišta u Evropskoj uniji (EU) i mogućnosti za investicije, saopštio je predsjednik Odbora direktora Hipotekarne banke, Esad Zaimović.
Hipotekarna banka organizovala je ove sedmice u Podgorici jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti bankarstva i finansija u ovoj godini, uz podršku Raiffaisen Bank International, a učesnici su bili značajni evropski stručnjaci iz oblasti investicija.
Zaimović je, otvarajući događaj, kazao da su u publici ne samo klijenti i investitori, veći i raniji premijeri i ministri finansija Crne Gore, što vidi kao pokazatelj ispravne odluke da Hipotekarna banka organizuje konferenciju posvećenu mogućnostima za investicije u strana finansijska tržišta.
On je kazao da se nada da će događaj ohrabriti brži razvoj i približavanje razvijenim finansijskim tržištima EU.
Moderator prvog panela pod nazivom Tržišni uslovi i aktuelno okruženje za investicije na kapitalnom tržištu, profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Saša Popović, rekao je da će njegovi sagovornici dati više podataka kako bi se shvatila suštinu aktuelnih trendova finansijskih tržišta kroz pregled gobalnih finansijskih ekosistema i na šta se treba fokusirati u budućnosti.
Ključne podatke dao je profesor korporativnih finansija sa Bocconi univerziteta u Milanu, Maurizio Dallocchio, koji je istakao da se suočavamo sa situacijom koja je potpuno nepoznata.
„Čak 37 odsto dolara koji su u opticaju štampani su 2020. godine, a iste emisije bile su u Evropi i Japanu, što je kreiralo visoku likvidnost. Druga bitna stvar je dug, koji je istovremeno značajno porastao. Tako se finansijska ekonomija razvija brže nego realna ekonomija, što nije dobro“, rekao je Dallocchio.
On je ukazao i na ulogu centralnih banaka, odnosno regulatora koji, iako „nevidljivi“, ipak su značajno uticali da se danas ne suočavamo s većom krizom.
„Investitori su skeptični kada je riječ o obveznicama koje izdaju banke – barem je tako u EU, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i drugim razvijenim tržištima. Zato centralne banke služe za održavanje balansa u cijelom sistemu“, dodao je Dallocchio.
On je ukazao na značajne razlike u veličini tržišnih kapitalizacija koje su se dogodile od 2005. godine do danas, te da je nekadašnji vrh sačinjen od kompanija iz raznorodnih sektora potonuo i skoro u potpunosti ga zamijenile firme iz tehnološkog sektora.
„Tehnološki sektor privlači previše resursa, ali ne možemo znati da li može ispuniti naša očekivanja“, rekao je Dallocchio.
Probleme globalnih finansijskih tržišta, ali i cijele privrede, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, Mato Njavro, ilustrovao je „problemom tri svemirska tijela“, odnosno njihovog uzajamnog odnosa – vječiti matematički zadatak koji i dalje traži nekoga ko će ga riješiti.
„SAD su nekada bile u vrhu, a danas se unutar svojih granica ne mogu dogovoriti ni oko čega, osim jedne stvari – odnosa prema Kini“, rekao je Njavro opisujući SAD kao jedno od tri tijela iz pomenutog zadatka.
Na drugoj strani je Kina, koja nakon više od 30 godina investiranja u vlastitu infrastrukturu, shvatila da mora promijeniti model rasta i nastaviti širenje van granica.
Zato sada izvoze svoje usluge kroz inicijative kao što su Pojas i put, te kreiraju alternativne tokove trgovine.
„Treće tijelo je Evropa, koja je veoma komplikovana, a njen uspjeh je zasnovan na tri stuba – jeftina energija iz Rusije, pristup brzorastućim tržištima u Azije i bezbjednosni kišobran SAD. U te segmente EU dugo nije skoro uopšte investirala, a sada se sve to urušava“, naveo je Njavro.
Prema njegovim riječima, dodatni rizik predstavljaju i razvojne politike poput njemačke tranzicije ka zelenoj ekonomiji.
„To je, u stvari, tranzicija posebnih roba. Skoro 50 odsto rijetkih metala ključnih za energetsku tranziciju proizvodi se u Kini i Rusiji, a više od 90 odsto obrađuje u Kini“, kazao je Njavro.
On je podsjetio na subvencije koje pojedini evropski biznisi imaju u SAD, zbog čega odlučuju da sele svoje poslovanje.
„Rizik je sjenka profita i kada jedno raste, raste i drugo. Vidjećemo kako će se svi nositi s novim finansijskim rizikom“, poručio je Njavro.
Rukovoditeljka odjeljenja za institucionalno poslovanje Raiffeisen Capital Management-a, Claudia Dunisch, predstavila je način na koji ta finansijska institucija ulaže u održivost životne sredine.
„Vrlo je važno ostvarivati prihode kroz održivu ekonomiju i ulagati u kompanije koje umjesto tradicionalnih izvora energije koriste održive, kao što je solarna energija. Raiffaisen Smartenergy je primjer ulaganja u ovakve kompanije, a cijeli program je u skladu sa smjernicama Pariškog memoranduma. Ovo je i naš najpopularniji fond u Austriji – ne samo da se od njega može profitirati već se može učini dobra stvar za životnu sredinu“, smatra Dunisch.
Na drugom panelu konferencije govorili su šef sektora za istraživanje kapitala u Raiffeisen Bank International, Christian Hinterwallner, vlasnik kompanije Senzal Capital iz Srbije Rade Rakočević i finasijski direktor koncerna Agram EEIG Croatia, Emil Mihalina.
Rakočević smatra da su takve konferencije važne kako bi se povećalo znanje šire javnosti o tržištu kapitala
“Ovo je sjajan skup za sve koji žele da stvarno razmišljaju i povećaju finansijsku pismenost. U posljednje tri godine ljudi su promijenili razmišljanje o upravljanju sa svojim novcem. Kako bi podsjpešio takvu promjenu u Srbiji organizovao sam besplatne webinare. Investiranje u nekretnine je do sada bio “sveti gral” za ljude u Srbiji, a sada su počeli da razmišljaju i o drugim opcijama“, naveo je Rakočević.
On je dodao da takva ulaganja, ipak, nijesu na dovoljno visokom nivou.
„Manje od 200 miliona EUR je uloženo u akcione fondove, start up-ove i kriptovalutu. Ljudi treba da se oslobode i investiraju u strane akcije, kakve su Microsoft ili Louis Vuitton. Investiranje nije rezervisano za bogate”, poručio je Rakočević.
On je objasnio da takva finansijska pismenost dovodi do veće slobode upravljanja resursima, ali da je potrebno planirati dugoročne investicije, a zanemariti obično klađenje.
Mihalina je rekao da se i u Hrvatskoj najviše investira u nekretnine i fondove štednje, ali da je napredak vidljiv kada je u pitanju informisanje javnosti o različitim mogućnostima ulaganja.
“U Hrvatskoj postoji snažna industrija fondova. Imamo penzione fondove, imamo industriju različitih zajedničkih fondova. Sa pozitivne strane, primarno tržište je prilično razvijeno. Imali smo emisiju državnih obveznica sa ciljem privlačenja šire javnosti, na koji način smo privukli 1,5 milijardi EUR“, naveo je Mihalina.
On je kazao da je to bio uspješan projekat usmjeren na širu javnost u Hrvatskoj, kao i da oni pokušavaju da promovišu pristup gdje će građani revidirati štednju na taj način.
Mihalina smatra da, ipak, treba razumjeti starije generacije koje i dalje imaju nepovjerenja prema takvom vidu ulaganja.
“Mislim da svi treba da se stavimo u neku starosnu grupu i odredimo svoju hrabrost za upravljanje novcem. Treba oprimizovati, ali i biti optimista. Likvidnost i risk premije su važne. Tržišta uvijek izgledaju kao da ste na raskršću, a institucije na budućnost gledaju iz perspektive rizika. Strpljenje investitora i dugoročna perspektiva su važni. Vjerujem da više fokusa treba da bude na debati o raspoređivanju imovine investitora početnika”, saopštio je Mihalina.
Hinterwallner se osvrnuo na američki bankarski sistem i situaciju banaka u Silicijumskoj dolini.
“Od februara imamo nestabilnosti kada su bankarske vrijednosti u pitanju. Banke iz Silicijumske doline koje su trenutno u problemu vjerovatno su imale nedovoljno regulacija, a tu je i nesklad upravljanja rizicima u SAD-u. Dosta je bilo lošeg upravljanja. Srećom, efekat toga je bio da su organi vlasti zauzeli proaktivnu ulogu, pa sada imamo ekstra likvidnost u SAD i stabilizaciju kod većih banaka kao što je J.P. Morgan“, rekao je Hinterwallner.
On je dodao da ne bi bio previše negativan i da je situacija sa kapitalom bolja nego u vrijeme velike finansijske krize.
Iako je manjak regulative i nesklad upravljanja rizicima doveo do takvih problema, prema Hinterwallnerovim riječima profitabilnost američkih banaka nešto je veća od evropskih.
Rakočević je naveo da banke u EU imaju potencijal da dostignu nivo američkih.
“SAD imaju liberalan pristup upravljanja finansijama, što je na duži period pozitivno i pomaže rastu. Sa druge strane Evropa je bankocentrična. Važno je napomenuti da prošle godine tokom korone nije bilo ni jedne banke koja je kolabirala“, kazao je Rakočević.
On smatra da bi u Evropi trebalo mijenjati politike prema globalnom trenutku.
„U Evropi imamo previše regulacije, a potrebna nam je fleksibilnosti i više opcija” rekao je Rakočević.
Nova opcija sa velikim potencijalom za ulaganje je vještačka inteligencija, jer se nalazimo u fazi mašinskog učenja koju su sjajno iskoristile kompanije poput Microsofta, Alfabeta ili Amazona.
Panelisti su poručili i da bi to mogao biti novi veliki potencijal za investitore početnike.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
