fbpx
17.9 C
Podgorica
October 1, 2022.
NaslovnicaCrna GoraVujičić: Otvorene liste istinska sloboda građana

Vujičić: Otvorene liste istinska sloboda građana

Podgorica, (MINA) – Otvorene izborne liste predstavljaju istinsku slobodu građana, a bez tog načina glasanja i narodne skupštine nema ništa od vladavine prava i borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, ocijenio je Božidar Vujičić iz Građanske akcije.

Vujičić je rekao da su otvorene liste “Ahilova peta sistemskoj diskriminaciji i korupciji biračkog prava i neustavnoj Skupštini”.

“Otvorene izborne liste predstavljaju istinsku slobodu građana, bez otvorenih izbornih listi i narodne skupštine nema ni riječi o vladavini prava, borbi protiv korupcije i tako dalje”, kazao je Vujičić agenciji MINA.

On je naveo da je Crna Gora imala otvorene izborne liste od 1906. do 1990. godine i da se ko će dobiti mandat od kandidata znalo tek nakon prebrojavanja glasova.

“Crna Gora je u tom periodu imala istinske narodne skupštine, sada skupštine čine građani koji su diskriminacijom biračkog prava dobili sigurne mandate mjesec prije dana određenog za glasanje”, rekao je Vujičić.

Kako je kazao, Ustavom i međunarodnim aktima koje je ratifikovala Crna Gora, određeno je da svi birači imaju pravo da biraju i budu birani bez diskriminacije i da je biračko pravo jednako.

“Da li postoji barem jedan građanin u Crnoj Gori, koji će reći da kandidati na izbornoj listi imaju jednako pravo da budu birani, ako se mandati raspoređuju po redu kandidata na izbornoj listi, mislim da nema, ako izuzmemo sudije Ustavnog suda koji tvrde da to nije dikriminacija”, rekao je Vujičić.

Upitan ko je najodgovorniji zato što Crna Gora ne može da riješi decenijski problem sa izbornim zakonodavstvom, Vujičić je rekao da su najodgovorniji poslanici koji su glasali za usvajanje Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je određeno da se mandati kandidatima na izbornim listama raspoređuju po redosljedu kandidata na listama.

“Raspodjelom mandata po redosljedu na listi, što predstavlja diskriminaciju biračkog prava, partije, određujući redosled kandidata na listi, omogućavaju kandidatima u vrhu liste sigurne mandate dok oni u srednjem i donjem dijelu liste sigurno neće dobiti mandate”, naveo je Vujačić.

Na taj način, prema njegovim riječima, u velikom procentu se zna sastav buduće Skupštine prije samih izbora, što predstavlja sistemsku korupciju i nije izraz volje birača već izraz volje političkih partija.

Kako je rekao Vujičić, najodgovornije su i sudije Ustavnog suda, koji su odbili predlog pet poslanika, Dritana Abazovića, Aleksandra Damjanovića, Mladena Bojanića, Jelisavete Kalezić i Obrada Gojkovića, za utvrđenje neustavnosti dva člana Zakona o izboru odbornika i poslanika.

“Tvrdeći da raspodjela mandata po redosljedu na listi ne predstavlja diskriminaciju, jer birač glasajući za izbornu listu, glasa neposredno odjednom, o svim kandidatima poimenično navedenim na izbornoj listi”, dodao je Vujičić.

On je istakao da su odgovorni i svi političari, koji tvrde da se otvaranjem izbornih listi mijenja izborni sistem i da je zato potrebna dvotrećinska većina poslanika, što nije tačno.

“Otvaranjem izbornih listi se uređuje biračko pravo, izborni sistem se ne mijenja ostaje i dalje proporcionalni. Biračko pravo se uređuje na način da svako može biti biran bez bilo kakve diskriminacije, zašto je ustavom određena podrška proste većine od 41 poslanika”, objasnio je Vujičić.

Vujičić je dodao da su odgovorni i predstavnici Evropske unije koji zatvaraju oči na sistemsku diskriminiciju biračkog prava.

On je, komentarišući odluku o odlaganju lokalnih izbora, kazao da najvećem broju partija nijesu odgovarali rezultati 42. Vlade, koja je srušena jer nije imala podršku Demokratskog fronta, koji je glasao za nju.

“Kada su je srušili Vladu izbori im nikako nijesu odgovarali i zato je izbore trebalo neustavno odložiti, da bi vrijeme učinilo svoje”, smatra Vujičić.

Kako je kazao, premijer 42. Vlade Zdravko Krivokapić je, dan nakon što je Vlada izgubila povjerenje, u obraćanju između ostalog istakao da bi najbolje rješenje bilo da se organizuju izbori i ako je moguće na otvorenim izbornim listama.

Vujičić je, govoreći o izboru sudija Ustavnog suda, kazao da je usvajanjem amandmana na Ustav, za koje su pored Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih koalicionih partnera glasali i poslanici Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore, određeno da je za izglasavanje sudija Ustavnog suda potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina poslanika.

“Ovakva odrednica omogućava DPS-u da se pita i kada izgubi većinu. Uslovljavanje ostvarivanja vlasti većine, nadpolovičnom većinom kod izbora sudija Ustavnog suda, nije demokratsko rješenje”, ocijenio je Vujičić.

On je upitao zašto, ako se zakonodavna i izvršna vlast ostvaruje prostom većinom od 41 poslanika, za izbor sudije Ustavnog suda treba veća većina.

“Samo iz jednog razloga, da se blokira ostvarivanje vlasti koja ima većinu od 41 poslanika u Skupštini”, rekao je Vujičić.

Prema njegovim riječima, sve to ukazuje na ogromnu sistemsku korupciju i diskriminaciju u Crnoj Gori, koja počinje formiranjem Skupštine od poslanika, koji su dobili sigurne mandate prije glasanja, raspodjelom mandata diskriminacijom, po redosljedu na izbornoj listi.

Upitan na koji način će neizbor sudija Ustavnog suda uticati na legitimitet izbora u oktobru, Vujičić je rekao da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika određeno da se konačni rezultati izbora ne mogu objaviti dok se Ustavni sud ne izjasni o eventualnim prigovorima birača i partija na dan izbora.

“Takva situacija najviše odgovara DPS-u, ne bi li u haotičnom stanju uspio da se vrati na vlast i sačuva slobodu za mnoge funkcionere DPS-a i povlaštene državljanje Crne Gore, koji su u tranzicionom periodu nezakonito stekli ogromno bogastvo”, kazao je Vujičić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

policija

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 14 saobraćajnih...