Podgorica, (MINA) – Položaj romske i egipćanske (RE) zajednice u Crnoj Gori je poboljšan, ali mnoge prepreke su i dalje prisutne, poručeno je sa sjednice Romskog parlamenta i istaknuto da je veliki problem jer ta zajednica ne učestvuje u političkom odlučivanju.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, rekao je da sjednicom žele da skrenu pažnju na prava koja pripadaju romskoj zajednici i na probleme sa kojima se ta zajednica svakodnevno susreće.
On je kazao da su ključne oblasti na koje je usmjerena posebna pažnja države integracija Roma – obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, pravni i socijalni status i porodična zaštita.
„U ovih šest oblasti ostvaren je značajan napredak, ali kao i uvijek svi zajedno možemo i moramo da uradimo mnogo više“, rekao je Mandić.
On je istakao da fokus mora biti na razbijanju svake forme diskriminacije romske populacije.
Mandić je podsjetio da je RE populacija, shodno istraživanjima javnog mnjenja, u smamom vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u državi.
„Kada su u pitanju oblasti obrazovanja i zapošljavanja, iako su u ovim sferama napravljeni pomaci, posebno kada je u pitanju broj romske djece koja pohađaju školu, i dalje nemamo preciznu bazu podataka o djeci koja su izvan školskog sistema“, rekao je Mandić.
On je naglasio da se problem zaposlenja romske populacije nadovezuje na problem obrazovanja, jer je jedna od ključnih prepreka kada je u pitanju zaposlenje niska stopa opšteg i stručnog obrazovanja.
„Veliki problem je i činjenica da romske i egipćanske zajednice nema u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, odnosno zato što te zajednice nemaju autentične predstavnike u Skupštini“, istakao je Mandić.
On je dodao da vjeruje da će, nakon konačnih rezultata popisa, moći da kroz Odbor za izbornu reformu otvore dijalog i o pitanju zastupljenosti romske i egipćanske populacije u Skupštini.
Prema riječima Mandića, iako trenutno nijesu zastupljene u parlamentu, to ne znači da ta populacija nije zavrijedila veliku pažnju i višegodišnji predan rad Odbora za ljudska prava i slobode.
On je kazao da će predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević u Briselu primiti nagradu gradonačelnika prijatelja Roma.
„Imamo i na lokalnom niovu predsjednike opština koji se trude da nađu zajednički jezik sa romskom populacijom i u njihovim opštinama omoguće pravilno funkcionisanje i popravljanje kvaliteta života te populacije“, kazao je Mandić.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da je namjera bila da Romski parlament postane prilika za razmatranje važnih pitanja i izazova sa kojima se suočava ta zajednica.
On je kazao da je, iako posljednjih godina Crna Gora ulaže značajne napore kako bi RE populaciji olakšala pristup obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim programima i uslugama, sve to još nedovoljno.
„Kratkoročni rezultati nijesu cilj, Vlada je u prethodne dvije decenije učinila mnogo u raznim inicijativama za poboljšanje položaja romske i egipćanske zajednice“, istakao je Đeka.
On je dodao da položaj tih zajednica jeste bolji nego što je bilo.
„Ono što preopoznajemo kao ključni izazov u njihovo integraciji i punoj inkluziji jeste obrazovanje. Treba aktivno djelovati na svim nivoima obrazovanja, ali i staviti fokus na predškolsko obrazovanje“, naglasio je Đeka.
Kako je kazao, u stanovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, ima prostora prostora za više rada.
„Važno je da su problemi identifikovani, da je nacionalna politika dobra, da se uvezani svi relevantni akteri i da je namjera svakog od njih da daju puni doprinos kako bi romska i egipćanska zajednica imala bolji položaj i bila integrisana uspješno u društvo“, naveo je Đeka.
On je istakao da asimilacija jedne zajednice nije put za razvoj demokratskog društva.
„Pitanje socijalne inkluzije RE populacije nije pitanje jedne etničke zajednice, već pitanje empatije koji žive u teškim prilikama“, naglasio je Đeka.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je 8. april dan podsjećanja koliko je društvo solidarno i empatično, ali i spremno da prihvati druge i drugačije.
On je kazao da je trajanje romskog naroda kroz čitavu istoriju obilježeno lutanjem u potrazi za boljim i srećnijim životom, pri čemu je sloboda bila simbol te zajednice i njena karakterna crta.
„Na tom putu, često bez ikakvog smisla, a još manje zdrave logike, bili su predmet pogroma, protjerivanja, najčešće stavljani na margine društva“, istakao je Bjeković.
Kako je kazao, stratišta širom Evrope prepuna su primjera stradanja Roma prilikom egzodusa iz područja na kojima su živjeli i prestali biti poželjni za dalji suživot.
„Ovi mračni primjeri iz prošlosti sežu i do današnjih dana, s tim što su metodi djelovanja tih retrogradnih i necivilizacijskih sila nešto drugačiji: umjesto otvorenog genocida i zločina, primjenjuje se strategija diskriminacije i uskraćivanja osnovnih prava i sloboda“, kazao je Bjeković.
On je istakao da su karakteristike života romske zajednice nedostupnost i loš kvalitet obrazovanja, isključenje sa tržišta rada, socijalna nesigurnost, nedostatak adekvatne infrastrukture stanovanja, nedostupnost zdravstvene zaštite, neregulisan građansko-pravni status, kao i diskriminatorni odnos okruženja.
Bjeković je naveo da je nedostatak empatije prema romskoj zajednici izražen u pokušaju da se njihov podređeni položaj poređuje sa drugim ranjivim grupama.
„Upravo to je pogrešan pristup, ako ništa drugo ono zbog toga što se unutar romske populacije nalaze ranjive podkategorije, čiji status je dodatno pogoršan jer su intersekcijski i višestruko diskriminisani“, istakao je Bjeković.
On je objasnio da osnova takvog položaja Roma leži u činjenici da su dugo vremena na marginama svih društvenih tokova.
Bejković je, govoreći o novoj generaciji mladih Roma, rekao da oni idu u susret izazovima, ne čekajući da budu tretirani kao problem, već kao resurs.
„To je posebno vidljivo u oblasti obrazovanja, gdje se već profiliše avangarda ovog naroda i njegova budućnost. Zbog toga i sada posebno podsjećam da je obrazovni ciklus poželjna meta i metod implementacije svih mjera na jačanju socijalne inkluzije Roma“, rekao je Bjeković.
On je podsjetio da je Strategija socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021 – 2025 odredila okvir implementacije kolektivnih i individualnih prava Roma, prethodno analizirajući stanje u najrizičnijim oblastima i politikama.
Bjeković je naveo da svi nalazi potvrđuju život Roma i Egipćana na marginama društva.
Kako je rekao, tragični događaji i nedostatak informacija pogoduju klimi nesigurnosti.
„Zbog toga ćemo pokušati da sa kolegama iz Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu napravimo preliminarne nalaze stanja kada su u pitanju neposredne opasnosti kojima se Romi i Egipćani izloženi na lokacijama na kojima žive“, naveo je Bjeković.
Kako je kazao, očigledno je da će se to pitanje morati rješavati na dugoročan i održiv način.
„Da bi se to desilo moraju postojati elementarne ekonomske pretpostavke za osnaživanje ove populacije, kako se rješavanje infrastrukturnih pitanja ne bi pretvorilo u novi problem“, rekao je Bjeković.
On je naglasio da posebnu pažnju i adekvatan odgovor zahtijevaju pitanja prevremenih brakova i pojava siromaštva.
„Odgovori na ova pitanja moraju biti sistemski, intersektorski, multidisciplinarni i praćeni aktivnim kampanjama u kojima bi morali sudjelovati jednako Romi, kao i oni koji to nijesu, a svakodnevno svjedoče ovim pojavama“, dodao je Bjeković.
On je kazao da bi, bez civilnog sektora, prava Roma bila daleko od današnjeg stanja.
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025, Sokolj Beganaj, rekao je da danas posjećaju na dug put koji Crna Gora ima pred sobom u ostvarivanju ravnopravnosti za Rome i Egipćane.
Kako je rekao, iako su postinguti određeni uspjesi, mnoge prepreke su i dalje prisutne.
„Diskriminacija, anticiganizam i ekstremno siromaštvo i dalje su stvarnost sa kojom se ova populacija suočava svakodnevno. Dok god ovi fenomeni ostaju prisutni ne možemo govoriti o istinskoj jednakosti“, rekao je Beganaj.
Kako je kazao, potencijalni romske i egipćanske populacije još nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišteni, zbog siromaštva, isključenosti i diskriminacije.
„Cilj svih nas je da stvorimo bolji, pravedniji i solidarniji ambijent za život svih Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, istakao je Beganaj.
On je istakao da bi Romi i Egipćani, adekvatnim uključivanjem u društvene tokove crnogorskog društva, mogli značajno da doprinesu ekonomskom razvoju države.
Beganaj je istakao da političari u Crnoj Gori treba da rade na izgradnji povjerenja između romskih i neromskih zajednica, kao i da obezbijede toj manjinskoj zajednici ista prava i mogućnosti kao svim građanima.
Kako je kazao, rezultati u protekloj godini pružaju nadu i inspiraciju da nastave sa borbom.
Beganaj je naveo ga raduje povećanje prisustva djece romske i egipćanske zajednice u obrazovnom sistemu.
„Povećan je upis u predškolske ustanove za 45 odsto, a broj učenika koji završavaju osnovnu školu za 32, a srednju školu za 11 odsto. Povećan je i broj studenata sa četiri na osam studenata godišnje“, rekao je Beganaj.
Kako je kazao, ti podaci su jasan pokazatelj predanosti obrazovanju i izgradnji bolje budućnosti za naše generacije.
Beganaj je istakao da, prema istraživanjima, više od 95 odsto pripadnika RE populacije ima regulisano zdravstveno osiguranje.
„Povećan je prosječan životni vijek pripadnika RE zajednice sa 55,9 na 61 godinu“, rekao je Beganaj.
On je podsjetio da su Romi u Podgorici prošle godini dobili predstavnika u lokalnom parlamentu, navodeći da je to ohrabrujuća poruka za pripadnike te zajednice.
„Očekujem da se taj trend proširi i u državnom parlamentu i da uskoro imamo našeg predstavnika u Skupštini Crne Gore“, zaključio je Beganaj.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
