Podgorica, (MINA) – Nalaz Komsije Ministarstva zdravlja u vezi sa radom Montefarma i direktora te ustanove Gorana Marinovića biće predat Tužilaštvu, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun i poručio da je njegov cilj da smanji uticaj politike u zdravstvenom sistemu.
Šimun je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše o Montefarmu i smjeni Marinovića, kazao da on ne želi da bude dio grupacija, niti klanova.
„Još manje želim da protežiram bilo kakav lobi. Želim da smanjim uticaj politike u zdravstvenom sistemu i da u prvi plan dođu profesionalci i ljudi koji su od moralnog integriteta “, kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na taj način vratiće ugled zdravstvenim ustanovama.
“To je jedini moj kriterijum u smislu postavljenja. Ne bavim se protežiranjem političkih partija, niti povraćajem pro-režimskih ili anti-režimskih kadrova. Kod mene postoje samo moral i profesionalizam”, naglasio je Šimun.
Komentarišući način rada Montefarma, on je kazao da je Komisija Ministarstva zdravlja u analizi dokumentacije našla brojne nepravilnosti, od zapošljavanja preko agencije, ugovora o djelu bez povoda i naloga, kao i stimualcija i ugovora o djelu.
“Državna revizorska institucija je primijetila veliku nepravilnost, a to je preuzimanje duga jedne privatne veledrogerije, što je koliko znam, u Tužilaštvu”, dodao je Šimun.
On je kazao i da će nalaz Komsiije Ministarstva zdravalja vezano za rad Marinovića i poslovanje Montefarma u periodu dok je bio direktor biti predat Tužilaštvu.
Na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića o slabostima crnogorskog zdravstvenog sistema i tendenciji odlaska ljekara iz Crne Gore, Šimun je kazao da se u sistemu zdravstva suočavaju da brojnim problemima.
Kako je kazao, tu su u prvom redu neadekvatni uslovi rada u pogledu medicinske opreme.
“Tu je pitanje povezanosti samih zdravstvenih ustanova u pogledu digitalizacije. Moram napomenuti da su izabrani ljekari mnogo opterećeni administracijom. Regulisaćemo i taj proces i radimo na optimizaciji softvera, pa će se ljekari više posvetiti pacijentima”, rekao je Šimun.
On je poručio je da će Ministarstvo zdravlja uskoro reformisati sistem primarne zdravstvene zaštite.
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića šta će uraditi povodom smanjivanja liste čekanja, Šimun je kazao da su liste čekanja gorući problem u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
On je naglasio da se sa više aspekata bave tim problemom, navodeči da su liste čekanja najveće u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), kao i da ta ustanova nosi najviše tereta.
Šimun je kazao da je jedan od načina za rješavanje tog problema uvođenje onlajn konsultacija za rutinske kontrole u pojedinim oblastima, objašnjavajući da je za to neophodno stvoriti i zakonske uslove.
Šimun je ukazao i na problem sa neiskorištenim terminima koji su zakazani, navodeći da će uvesti i mogućnost otkazivanja termina.
Prema riječima Šimuna, problem sa listama čekanja će rješavati i vraćanjem pojedinih ljekara iz privatnog u javni sistem, obezbjeđivanjem specijalizacija i subspecijalizacija u deficitarnim granama.
„Očekujem da ćemo ovaj problem adresirati adekvatno i svesti ga na što manju mjeru“, kazao je Šimun.
Abdić je dodao da postoji i veliki, a poseban, problem sa listama čekanja za operacije, ukazujući posebno na probleme na Ortopedskoj klinici.
Prema riječima Abdića, na listi čekanja za operaciju na Ortopediji prije tri godine je bilo 40 pacijenata, dok je sada preko 400.
„Zato što je to bilo po političkom ključu, nije se vodilo računa o interesu građana“, rekao je Abdić, navodeći da je najvažnije da se obezbijedi transparentnost u listama čekanja.
Abdić je naglasio da su crnogorski javni zdravstveni sistem napustili mnogi najugledniji ljekari.
„Ljekare ne možemo posmatrati kao brojku“, kazao je Abdić, navodeći da je neophodno obezbijediti uslove ljekarima i specijalizantima.
Šimun je kazao da se odliv ljekara iz javnog sistema smanjuje posljednjih godina.
„Prema podacima Ministarstva zdravlja, od 2014. do 2018. godine 101 ljekar je napustio javni zdravstveni sistem Crne Gore“, kazao je Šimun.
On je kazao da je u zdravstvenom sistemu Crne Gore angažovano oko 90 ljekara sa strane, a 25 ljekara dovedeno je iz Srbije.
„U Crnoj Gori 1.990 ljekara radi u javnim zdravstvenim ustanovama, a 2.432 ukupno u javnim i privatnim, prema broju izdatih licenci“, kazao je Šimun, navodeći da se polako Crna Gora približava evropskom standardu po broju ljekara u donosu na broj stanovnika.
Šimun je naglasio da je regionalna distribuiranost ljekara u Crnoj Gori važan problem, navodeći da neće dozvoliti transfere iz manjih u veće ustanove.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je da od 2020. do ove godine nije urađena nijedna transplantacija u KCCG, navodeći da postoji rješenje za transpantacioni program Crne Gore.
„Oni ljekari koji su napustili i oni koji su otjerani iz KCCG, koji imaju potrebna znanja, njih treba okupiti i iskorisiti da zajedno sa zaposlenima u KCCG obavljaju transplantacije“, rekao je Eraković.
On je naglasio da ljekari ne treba da budu podobni ili nepodobni.
„Osnovni problem crnogorske medicine i ove nule od 2020. do ove godine je to što su ljudi koji su došli na čelo mislili da sa njima sve počinje, a sa njima je počela samo propast“, rekao je Eraković.
On je dodao da je sve u rukama Šimuna.
„Ne samo transplantacioni problem, nego i liste čekanja i infrastrukturni projekti“, rekao je Eraković.
Eraković je kazao da očekuje da Šimun sa timom prepozna rješenje problema sa tranplantacijama i da pomogne građanima.
„Da ne sakupljaju donacije i traže operacije po svijetu, nego da se transplantacioni program nastavi u Crnoj Gori“, rekao je Erkoavić, navodeći da je neophodno okupiti nacionalni transplantacioni tim.
Šimun je potvrdio da u tom periodu nije bilo transpantacija bubrega na KCCG, navodeći da, prema dostupnim informacijama, kadar nije bio obučen da samostalno radi transplantaciju.
Vlada će, kako je naveo, edukovati kadar u Minhenu kako bi, nakon edukacija, radili samostalno transplantacije.
Šimun je dodao da je revitalizacija transplantacionog programa bila jedna od tema različitih sastanaka.
Eraković je kazao da je i iz odgovora Šimuna o sprovođenju telemedicinskih konsultacija od 2020. do ove godine jasno da nije nastavljeno sa razvojem te oblasti u Crnoj Gori.
„Mislim da bez digitalizacije zdravstvenog sistema, bez telemedicine, ništa nije moguće raditi u Crnoj Gori“, rekao je Eraković.
Prostori za telemedicinu se, kako je kazao, u 21. vijeku korsite kao pomoćne prostorije, skladišta, ili prostori za vakcinaciju.
Eraković, kako je istakao, očekuje da u crnogorskoj medicini „nikad više ne bude 0 kao što su bile ove između 2020. i ove godine“.
Šimun se saglasio da je projakat teleradiologije i telemedicine trend koji mora biti dio medicine u Crnoj Gori, navodeći da to mora biti prepoznato Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
On je kazao da su pokrenuli postupke da se stvore uslovi za telemedicinu, a timovi su upućeni da iskoriste kapaciteti koji već postoje.
„Telemedicina i teleradiologija odgovor su na brojne probleme našeg zdravstva, između ostalog i onog koji je gorući i koji se odnosi na liste čekanja“, rekao je Šimun.
Kako je dodao, to je nešto što mora biti prioritet i standard svjetske, pa i crnogorske medicine.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
