Podgorica, (MINA) – Ruska agresija na Ukrajinu stavila je na test cijeli svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi.
Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, Đukanović je poručio da će Crna Gora nastaviti da djeluje u Savjetu proaktivno i konstruktivno, s ciljem jačanja poštovanja i očuvanja univerzalnih ljudskih prava svugdje i za sve.
Đukanović je naveo da se i ovogodišnja debata održava u kontekstu nastavka rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila i daljim teškim kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
“Ruska agresija je stavila na test cio svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu“, rekao je Đukanović.
On je istakao da je napad na Ukrajinu napad na evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost i obavezujuće ključne principe međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava.
„Zato ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti, ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode“, poručio je Đukanović.
On je naglasio da se ne može biti neutralan u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava.
„Pozdravljamo stalnu pažnju Savjeta za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini u ovom kontekstu“, naveo je Đukanović.
Savjet, kako je dodao, na to obavezuje njegov mandat.
„U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama“, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, danas je to Ukrajina, sjutra bi to mogla biti neka druga susjedna država.
„Recimo i Crna Gora koja je, inače, duže vremena pod snažnim uplivom meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na Zapadnom Balkanu“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u prošlosti se prečesto svjedočilo zastrašujućim efekatima nekažnjivosti za zločine.
Na greškama se, kako je istakao, mora učiti i one se ne smiju ponavljati.
„Ovdje u Savjetu danas, kao i na svim drugim relevantnim evropskim i međunarodnim adresama, Crna Gora ponavlja snažnu osudu ruske agresije na Ukrajinu, daje punu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao i njeno pravo na samoodbranu“, naveo je Đukanović.
Crna Gora, kako je kazao, ostaje snažan zagovornik osiguravanja pune odgovornosti za učinjene zločine, posebno kroz djelovanje Međunarodnog krivičnog suda, ali i drugih nacionalnih i međunarodnih mehanizama.
Prema riječima Đukanovića, služenje pravdi i osiguravanje odgovornosti za zločine je ključno za sprečavanje njihovog ponavljanja, kao i ostvarivanje prava žrtava i preživjelih na istinu, pravdu i obeštećenje.
„Crna Gora pridružuje svoj glas rezonantnim pozivima Visokog komesara za “podmlađivanje” globalnog konsenzusa o ljudskim pravima kao univerzalnim, nedjeljivim i međuzavisnim, i za oživljavanje duha i vitalnosti Univerzalne deklaracije“, naveo je Đukanović.
To, kako je kazao, dalje zahtijeva da se osigura da ljudska prava budu u središtu odgovora na višestruke krize i podržana pravnim sistemom zasnovanim na vladavini prava.
„Isto tako da podržimo inkluzivan, efikasan i umreženi multilateralizam i njegove institucije“, naveo je Đukanović.
To je, kako je rekao, važno da bi preokrenuli alarmantni trend sistemskih i široko rasprostranjenih kršenja ljudskih prava, rastuće diskriminacije i nejednakosti, kao i erozije demokratskih institucija i građanskog prostora.
Đukanović je dodao da je to važno da bi odgovorili na nove izazove za ljudska prava poput hibridnih prijetnji, tehnološkog razvoja, klimatske krize i ekološkog propadanja, kao i višestrukih posljedica pandemije COVID-19.
„Da bismo ovo postigli, potrebno je da krenemo od svoje kuće. Da stalno radimo na očuvanju i unapređenju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u našim društvima“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je Crna Gora sačuvala mir, međukulturni i međuetnički karakter crnogorskog društva u vihoru zla i rata koji su generisali retrogradne politike na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih godina prošlog vijeka.
„Mi danas sve susjede možemo pogledati u oči, ne okrećući glavu od Srebrenice i svih drugih zločina, kao što nijesmo zatvarali vrata pred kolonama izbjeglica iz Bosne i Hervegovine, Hrvatske, sa Kosova, koje su tokom devedesetih našle utočište u Crnoj Gori, kao i danas od velikog broja Ukrajinaca koji bježe od ruske agresije“, naveo je Đukanović.
Ipak, kako je rekao, i danas se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju.
Đukanović je kazao da kontinuirana ruska hibridna djelovanja podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i drugim zapadnobalkanskim društvima.
„Ali, mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu“, istakao je Đukanović.
Kako je naveo, na vrijednostima pravde, prava, slobode i jednakosti, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Crna Gora je obnovila nezavisnost, ostvarila članstvo u NATO i našla se u predvorju Evropske unije.
Đukanović je poručio da će Crna Gora ostati principijelan glas u odnosu na dramatična kršenja ljudskih prava, krize i sukobe koje su se dešavale i u drugim državama širom svijeta, Iranu, Avganistanu, Etiopiji, Mjanmaru i mnogim drugim mjestima.
„Bićemo snažni podržavaoci prava djevojčica i žena, prava osjetljivih i marginalizovanih grupa, uključujući LGBTIQ plus osoba“, kazao je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
