Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) podržava svaku međudržavnu inicijativu koja podrazumijeva inkluzivnost, ali Otvoreni Balkan nema operativne mogućnosti kao Berlinski proces, kazao je ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
On je, u intervjuu za Televiziji Crne Gore, rekao da je Crna Gora na dobrom putu ka članstvu u EU.
Grlić Radman je rekao da je važno osigurati stabilnost vlade i ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva.
Crna Gora, kako je rekao on, zaslužuje ono što je ostvarila kroz NATO članstvo, da je evropska perspektiva u interesu građana, i da svaki mudri političar razumije prednosti evropskog puta.
Grlić Radman, osvrćući se na inicijativu Otvoreni Balkan, kaže da je stav EU i Hrvatske da podržavaju svaku incijativu koja je dio evroatlantskog, evropskog puta, i koja podrazumijeva inkluzivnost, uključivanje svih država regiona.
“Ako imate dupliranje nekih procesa, tu treba vidjeti fokusiranost na inicijative koje ostvaruju neku dodatnu vrijedniost. Kada govorimo o inicijativi zajedničkog tržišta, Otvoreni Balkan, ona uključuje samo tri zemlje, moraju pokazati inkluzivnost i ostvarivanje nekih interesa”, rekao je on.
Grlić Radman je rekao da mu se čini da inicijativa nema odgovarajuće operativne mogućnosti sprovođenja, i kao što postoji zajednička inicijativa regionalnog tržišta u okviru Berlinskog procesa, koju nadzire vijeće za sprovođenje koje je u koordinaciji sa EU.
“Mislimo da je Berlinski proces dobra inicijativa, i Berlinskom procesu dajemo snažnu podršku”, kazao je Grlić Radman, prenosi portal RTCG.
On je kazao da je na primjeru ruske invazije Ukrajine bez presedana viđena opredjeljenost suprotstavljanja ruskoj agresiji i nedemokratskim režimima.
Grlić Radman je rekao da mora postojati potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EU ukoliko se želi članstvo u Uniju, i da se na primjeru jedne zemlje vidjelo da ta usklađenost u nekim segmentima nije postojala.
“Zapadni Balkan je i dalje ranjivo područje”, kazao je Grlić Radman.
Govoreći o tome da li između Crne Gore i Hrvatske ima otvorenih pitanja, on je rekao da je to nasljeđe raspada bivše države.
“Mi smo juče razgovarali o nužnosti razgraničenja na moru, stav u Hrvatskoj je da što se tiče kopna tio je Badinterova komisija, to je međunarodno pravo, ostalo možemo razgovarati o tome. Postoji privremeni režim, mislim da to funkcioniše u duhu dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Grlić Radman.
On je naveo da “ima još tu i razgovora i dogovora u vezi modaliteta povratka školskog broda Jadran”.
Grlić Radman smatra da Hrvati doprinose kulturnoj baštini Crne Gore.
“Možda je šteta što nijesmo se zajednički uspjeli dogovoriti oko nominacije Bokeljske mornarice, koja je zajednička baština ali od pamtivijeka ima puno jače hrvatsko nasljeđe”, kazao je on.
Prema riječima Grlića Radmana, tu su i pitanja poput odštete logorašima, procesuiranje nekih ratnih zločina koji su se dogodili prije 30 godina.
“Ali tu imamo od svih vlada dosada spremnost i podršku kako bi se i ta pitanja riješila u duhu dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Grlić Radman.
On kaže da se nadaju kako će se naći rješenje za dom Hrvata u Donjoj Lastvi, i da bi dobro bilo da ostane u njihovom trajnom vlasništvu, imajući u vidu da su ga Hrvati izgradili a da im je u vrijeme bivše države oduzeto.
Naveo je da su razgovarali i o vraćanju crkvene imovine.
“Svima je u interesu da se stvori jedan dobar odnos i na putu smo realizacije tih ostvarenja”, rekao je Grlić Radman.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
