Podgorica, (MINA) – Pozicije Zapada i Rusije, kao i Kijeva i Moskve, veoma su udaljene zbog čega će rješavanje sukoba u Ukrajini potrajati, ocijenio je spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić, navodeći da ne vjeruje da će doći do oružanog sukoba širih razmjera.
„Ovo će morati da se riješi diplomatijom. Diplomatija će morati da dobije svoju šansu, ali će to nesumnjivo potrajati, jer su pozicije Zapada i Rusije veoma udaljene, kao i pozicije Kijeva i Moskve“, rekao je Jakšić agenciji MINA.
Kako je kazao, dvije strane na potpuno različit način tumače sporazum iz Minska iz 2015. godine.
„Diplomatija će dobiti neku svoju šansu, ali to će biti diplomatija koja će se brzinom puža približavati nekom trajnijem rješenju ukrajinske krize“, kazao je Jakšić.
Jakšić je kazao da bi kao trajno rješenje možda mogao da se nazre status Ukrajine kao neutralne zemlje i da tako ostane tampon zona i Rusije prema Zapadu i obrnuto.
„Međutim, veliko je pitanje da li do jednog takvog rješenja može da se dođe i sumnjam da je vlast Volodimir Zelenskog u Kijevu spremna na jedno takvo rješenje o neutralnom statusu Ukrajine u budućnost“, dodao je Jakšić.
On je ocijenio da diplomatija ima svoju šansu, ali da će to biti dug i bolan proces, koji može da podsjeća na pregovore Izraela i Palestine.
Jakšić je kazao da priznavanje Donjecke i Luganske republike nije prvi put i da Rusija širi manevarski prostor, na način na koji je to uradila svojevremeno u Gruziji.
Kako je naveo, Rusija preko njih pokušava i namjerava da blokira centralnu vlast u Kijevu.
„Na taj način, istovremeno, čini mi se da se ograničava i mogućnost nekog vojnog sukoba koji bi onda zaista bio limitiran na region Donbasa“, rekao je Jakšić.
On je istakao da to ne umanjuje značaj odluke predsjednika Rusije Vladimira Putina da otvoreno krši međunarodno pravo.
Na taj način, prema riječima Jakšića, Beograd dovodi u situaciju da se srpskoj diplomatiji približava trenutak istine.
„Jer je jako teško ne osuditi javno Putinov postupak, u situaciji kada se Beograd bori za očuvanje suveriniteta i teritorijalnog integriteta Srbije naspram Kosova“, pojasnio je Jakšić.
Jakšić je dodao da je sve što se događa u Donbasu svojevrsno „ukrajinsko Kosovo“, koje je pod kontrolom Rusije.
On je istakao da bi zvaničnici u Beogradu iz te situacije mogli da izvuku poruku.
„A to je da je, ako zatreba, Rusija itekako spremna da prizna sekvencionizam i da to može sjutra lako, ako joj bude zatrebalo u nekim globalnim pregovorima ili trgovini sa Zapadom, da prizna i nezavisnost Kosova“, naveo je Jakšić.
Prema njegovim riječima, Beograd je obavezan da veoma jasno osudi separatizam na istoku Ukrajine i najavu ulaska takozvanih mirovnih ruskih snaga u region Donbasa.
„U suprotnom će Beograd postati još više talac politike Vladimira Putina, a njegova politika očigledno pokazuje sve znake visokog stepena agresivnosti“, istakao je Jakšić.
Jakšić je kazao da je Vašington vrlo brzo i efikasno reagovao zavođenjem novih sankcija.
On je pojasnio da su to sankcije koje obustavljaju bilo kakve američke poslovne aktivnosti u Donbasu.
Kako je naveo, nema veliko povjerenje u efikasnost politike sankcija.
„I Evropska unija će se nesumnjivo pridružiti režimu novih kaznenih mjera Rusiji“, rekao je Jakšić.
Prema riječima Jakšića, jedino pravu cijenu će morati da plati Njemačka, u slučaju da se potpuno blokira Sjeverni tok II, kao što je američki predsjednik Džo Bajden nekada najavljivao.
„Tačno je da se Putin spremio i da je očekivao da će zapad uzvratiti sankcijama i da te sankcije na srednji rok neće imati neko posebno dejstvo koje će uzdrmati njegovu autoritarnu vlast“, kazao je Jakšić.
Jakšić je kazao da je Srbija do sada odbijala da se pridruži režimu sankcija koje su do sada zavedene Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine.
„Ukoliko trvdoglavo nastavi da i ovoga puta se barem simbolično ne pridruži nekim novim sankcijama Rusiji, onda rizikuje da postane talac vazalstva prema Rusiji i da sama sebe gurne na spisak eventualnih sankcija Zapada“, zaključio je Jakšić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
