fbpx
Naslovnica Crna Gora Umjesto vjeronauke neophodno građansko obrazovanje

Umjesto vjeronauke neophodno građansko obrazovanje

Podgorica, (MINA) – Uvođenje vjeronauke u javne škole dovelo bi do produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i pokazalo da se gube vrijednosti sekularizma, ocijenili su iz više nevladinih organizacija (NVO).

Iz Evropske asocijacija za pravo i finansije, NVO Prima, Juventasa, Udruženja pravnika, Centra za ženska prava, Udruženja Roditelji, Udruženja profesora istorije, NVO Naša akcija, ADAMAS-a, Komiteta mladih pravnika i Unije srednjoškolaca poručili su da je umjesto vjeronauke, nužno građansko obrazovanje mladih.

Iz tih NVO kazali su da su zabrinuti u vezi sa predlogom uvođenja vjerske nastave u zvanični obrazovni sistem, zbog ustavnog određenja o sekularnosti države, građanskog koncepta, dubokih podjela u društvu i oštre političke polarizacije oko tog pitanja.

Ustav, kako su podsjetili iz tih NVO, Crnu Goru tretira i definiše kao građansku i sekularnu državu, što podrazumijeva uređenje zasnovano na odvojenosti vjerskih i javnih institucija.

“Uvođenje vjeronauke u javne škole bi pokazalo da se vrijednosti sekularizma gube i idu u pravcu religijskog poimanja svijeta i moguće diskriminacije pripadnika različitih vjera, ili onih koji nemaju religiozna uvjerenja”, kaže se u saopštenju 11 NVO.

Prema njihovim riječima, u prilog tome govori činjenica da je Ustavni sud Sjeverne Makedonije 2009. godine odbacio vladin predlog zakona o nastavi vjeronauke u osnovnim školama, smatrajući da se krši ustavna odredba o odvojenosti državnih i vjerskih organizacija.

“Posebno sporno je što bi uvođenjem vjeronauke neminovno došlo do produbljivanja podjela u crnogorskom društvu, naročito među djecom i mladima”, ističe se u saopštenju.

To, kako se navodi, ne odgovara svrsi obrazovanja, koja podrazumijeva da se učenicima obezbijedi ukupan razvoj ličnosti i da se kod njih razvije osjećaj za zajedništvo i poštovanje drugog i drugačijeg.

Iz 11 NVO kazali su da bi uvođenje vjeronauke u javne škole, takođe, kršilo Evropsku konvenciju o ljudskim pravima zato što bi, kako su rekli, učenici bili primorani da se izjasne o vjeroispovjesti.

“Odnosno, predmet vjeronauka bi nametao obavezu učenicima da izraze interesovanje ili neinteresovanje za vjersko učenje, na osnovu čega se može izvesti zaključak o njihovom vjerskom uvjerenju”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Evropski sud za ljudska prava više puta naglasio da osoba ne može da bude primoravana da objelodani vjerska uvjerenja i usvoji neki način ponašanja iz kog bi se moglo zaključiti da ona ima ili nema takva uvjerenja.

“Kao i da državnim organima nije dopušteno da se miješaju u slobodu savjesti neke osobe raspitivanjem o njenim vjerskim uvjerenjima, ili tako što bi je primoravali da ih ispoljava”, dodaje se u saopštenju.

Kako su nveli potpisnici saopštenja, sve i kada bi došlo do uvođenja vjeronauke kao nastavnog predmeta, samo nedavanje alternative bilo bi protivno praksi Evropskog suda za ljudska prava.

“Istraživanje koje je Evropska asocijacija za pravo i finansije sprovela prošle godine među mladom populacijom u Crnoj Gori je ukazalo na nizak nivo političke i medijske pismenosti mladih, nepoznavanje prava i odgovornosti, postojanje nedemokratskih stavova, jačanje netolerancije i isključivosti”, kaže se u saopštenju.

Istraživanje je, kako se navodi, ukazalo i na nedostatak znanja i vještina potrebnih za svakodnevni život u građanski uređenom društvu.

Iz 11 NVO ukazali su na veliki značaj građanskog obrazovanja i vaspitanja u razvoju informisanog, aktivnog, tolerantnog i odgovornog građanstva.

Oni su rekli da podržavaju predlog Juventasa, Centra za građansko obrazovanje, Akcije za ljudska prava i Centra za žensko i mirovno obrazovanje da građansko obrazovanje postane obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama.

Iz NVO su kazali da građansko obrazovanje može, između ostalog, omogućiti učenicima upoznavanje sa osnovama različitih svjetskih religija, kako bi imali osnovna znanja, a koja dalje, po svom nahođenju, mogu produbljivati.

Oni su dodali da se određeni aspekti religija izučavaju i kroz druge predmete, kakvi su istorija, a u kasnijim razredima i sociologija i filozofija.

“Važno je ukazati da vjerske zajednice imaju obezbijeđenu svu infrastrukturu i nastavni kadar u svim crnogorskim opštinama potreban za realizaciju vjeronauke, i to je razlog više da je nepotrebno uvoditi u javne škole”, kaže se u saopštenju.

Iz 11 NVO rekli su da su mnogi sadržaji, neophodni mladima, poput seksualnog obrazovanja, mentalnog zdravlja i građanskog obrazovanja, i dalje van redovnog programa u javnim školama

U tim NVO smatraju da bi uvođenje vjeronauke dodatno držalo te sadržaje daleko van domašaja učenica i učenika.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije