fbpx
1.9 C
Podgorica
January 22, 2022.
NaslovnicaCrna GoraRaičević: Centar za ženska prava imao 80 odsto više korisnica prošle godine

Raičević: Centar za ženska prava imao 80 odsto više korisnica prošle godine

Podgorica, (MINA) – Institucije u Crnoj Gori imaju strahovito pasivni odnos u slučajevima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, navodeći da je Centar prošle godine imao 80 odsto više korisnica u odnosu na 2019.

Raičević je kazala da taj podatak predstavlja razlog za zabrinutost, jer govori da žrtve rodno zasnovanog i porodičnog nasilja nemaju dovoljno povjerenja u rad institucija.

“Institucije u Crnoj Gori imaju strahovito pasivni odnos kada je riječ o slučajevima nasilja nad ženama i porodičnog nasilja. Riječ je o odnosu naučene bespomoćnosti”, navela je Raičević u intervjuu agenciji MINA.

Ona je ocijenila da su pravni okviri u Crnoj Gori solidni, jer onamo gdje ne postoji nacionalno zakonodavstvo postoje pravno obavezujući međunarodni standardi.

“Problem je razumijevanje tih zakona i standarda, kao i njihova primjena u praksi. Pored toga, veliki problem su stavovi osoba koje primjenjuju zakon”, istakla je Raičević.

Ona je navela da, u tom pogledu, treba mnogo više da se radi. “Potrebno je supervizirati rad organa i utvrditi odgovornost kada se ne postupa u skladu sa zakonom”, rekla je Raičević.

Raičević je kazala da je neophodno vršiti monitoring i evaluaciju rada državnih institucija u slučajevima koji se odnose na porodično nasilje i nasilje nad ženama.

Ona je podsjetila na istraživanje Centra iz 2019. godine, koje je pokazalo da i dalje postoji jako mali broj zaštitnih mjera koje se izriču za prekršaje nasilja.

Prema riječima Raičević, još je manji broj zaštitnih mjera za krivična djela koja se tiču slučajeva porodičnog nasilja.

“Najveći broj prijava bude procesuiran kao prekršaj, dok 10 do 15 odsto budu krivična djela. Sama činjenica da imamo veliki broj prekršaja govori da naše institucije imaju dosta tolerantan odnos prema nasilju”, rekla je Raičević.

Ona je istakla da, prilikom kvalifikacije i ocjene krivičnog djela, institucije moraju razmatrati cijeli kontekst, ali i posljedice nasilja po žrtve.

Raičević je kazala da je praksa pokazala da se nedovoljno vjeruje žrtvama i da njihova prava i interesi još nijesu u centru postupanja institucija, što je standard i obaveza po međunarodnim propisima.

“Žrtve treba da imaju advokate u sudskim postupcima, ali i da imaju besplatnu pravnu pomoć od momenta kada prijave slučaj policiji”, istakla je Raičević.

Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoji zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji se odnosi na žrtve nasilja u porodici i trgovine ljudima, dodajući da se taj institut nedovoljno koristi, jer žrtve nijesu dovoljno informisane.

“Onog momenta kada se žrtva obrati policiji, tužilaštvu ili bilo kojoj nadležnoj ustanovi, osobe koje tamo rade treba da je upute da ima pravo na besplatnu pravnu pomoć”, rekla je Raičević.

Raičević je navela da je prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije, donio jako lose ocjene kada je riječ o zaštiti ljudskih prava žrtava nasilja u politici, kaznenoj politici kao i zaštiti djece koja svjedoče nasilju.

“Nije ni čudo jer smo u ovoj godini imali dva femicida, praktično jedan za drugim. Dvije žene su ubijene a da su prije toga prijavljivale nasilje nadležnima”, rekla je Raičević.

Ona je istakla da je, nakon ta dva slučaja, Centar zabilježio porast u javljanju žena koje su sumnjale da će im član porodice ili partner ozbiljno nauditi.

“Mi smo za 80 odsto premašile broj korisnica u odnosu na 2019. godinu, što je vrlo zabrinjavajuće, jer govori da nemaju dovoljno povjerenja u rad institucija”, rekla je Raičević.

Ona je poručila da računa na dobru volju direktora Uprave policije i Ministra unutrašnjih poslova, koji su, kako je rekla, već izrazili spremnost da se ozbiljnije bave ovom temom.

“Ideja je da specijalizujemo službenike policije i tužilaštva, ali i da budu supervizirani u svom radu. Posebno bi bilo značajno da se razgovori sa žrtvama snimaju za potrebe kontrole rada institucija”, smatra Raičević.

Nakon dva slučaja femicida, kako je kazala, u tužilaštvu su se desili pomaci kada je riječ o kategorizaciji krivičnih djela.

“Vidimo i ažurniji odnos policije. Međutim, da bi to bilo održivo, moramo da izgradimo sistem koji će da traje, a ne da se pokrene onda kada se nešto loše desi”, rekla je Raičević.

Ona je istakla da je veoma važno i da se, u svim situacijama gdje dolazi do nasilja, procijeni roditeljski kapacitet osobe koja vrši nasilje.

“Nasilnik ne može biti dobar roditelj, i potrebno je da i sudska praksa i rad institucija prepozna tu činjenicu i da reaguje na samom početku, kada krene borba za starateljstvo”, navela je Raičević.

Ona je upozorila da će nasilnik da koristi sve raspoložive mehanizme da onemogući blizak kontakt nenasilnog roditelja i djeteta.

Prema riječima Raičević, od 2017. godine do danas u osnovnim sudovima je više od 150 postupaka gdje se osporava kontakt jednog roditelja, najčešće onog koji nije nasilan.

“To najčešće čini nasilni roditelj. To potenciram jer smo ove godine imali nesrećnu okolnost da je predsjednik države, na inicijativu vršioca dužnosti ministra pravde, pomilovao osuđivanog nasilnika, koji dan danas osporava kontakt majci”, rekla je Raičević.

To šalje jako obeshrabrujuću poruku, ne samo žrtvama, već i institucijama.

“Riječ je o strukturalnom nasilju nad ženama jer, ako imate državu koja ne da ne sprječava nasilje, već doprinosi tome da se neko dodatno viktimizira, onda ne možemo govoriti ni o čemu drugom”, istakla je Raičević.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Mornar pobijedio FMP

Podgorica, (MINA) - Košarkaši Mornar Barskog zlata pobijedili su večeras u Baru ekipu FMP-a...