Naslovnica Covid19 Države regiona da budu usmjerene na oporavak

Države regiona da budu usmjerene na oporavak

Podgorica, (MINA) – Pandemija koronavirusa produbiće postojeće strukturalne i ekonomske probleme sa kojima se Zapadni Balkan suočava, zbog čega države regiona treba da budu usmjerene na oporavak, kazao je profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

On je naveo da ne očekuje da će politika proširenja biti prioritet Njemačke tokom predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU), ali da to ne znači da Njemačka neće imati i to u vidu.

„Znamo šta je okosnica njemačkog pristupa proširenju – reforme prvo, dokazi o učinjenom napretku, nakon toga podrška koja je obećana. Taj se pristup neće promijeniti“, rekao je Garčević u intervjuu agenciji MINA.

Evropska komisija (EK), kako je dodao, ipak će i dalje ostati glavno mjesto za pitanja iz te oblasti, a zemlje regiona bi mnogo više trebalo da budu usmjerene na reforme.

„Pandemija koja se neće tako brzo završiti će samo produbiti postojeće strukturalne i ekonomske probleme sa kojima se region suočava. Kao što će EU biti usmjerena na svoj ekonomski i društveni oporavak i mi treba da se usmjerimo na oporavak“, kazao je Garčević.

On je dodao da kroz povoljne projekte, Njemačka i EU mogu da pomognu Crnoj Gori i ostalim državama u regionu da se bolje suprotstave ekonomskim problemima koji će nastupiti tokom i nakon pandemije.

On je podsjetio da je EU već donijela odluku da zemljama regiona pomogne sa 3,3 milijarde EUR, u cilju saniranja posljedica pandemije.

„Ipak, i ovdje treba imati realna očekivanja – neka vrsta Maršalovog plana za ekonomski oporavak Zapadnog Balkana je nerealna ideja“, kazao je Garčević.

Na pitanje da li kod članica Unije postoji entuzijazam za proširenje i pristupanje zemalja Zapadnog Balkana, on je odgovorio da proširenje nije nestalo iz planova EU, ali da je ono sada u drugom planu.

Za to, kako je kazao Garčević, postoji mnogo razloga.

Kako je naveo, situacija je vrlo kompleksna i ona je odraz unutrašnjih gibanja u EU i stanja u regionu.

„Na EU strani možemo navesti nekoliko razloga, od finansijske krize 2008. godine, migrantske krize, Bregzita, imamo manje više kontinuiranu debatu o budućnosti Unije“, dodao je Garčević.

Ta debata o budućnosti Unije, kako je kazao, isprovocirana je izazovima sa kojima se EU suočava, a razlike među članicama su velike i vidljive.

On je rekao da se istovremeno u očima mnogih država EU i njihovih građana proširenje ne predstavlja kao uspješna priča.

„Pojedine članice, uključujući i neke velike, proširenjem plaše svoje građane, a tvrdim stavom o tome kupuju njihovu naklonost. Mi, iz regiona, im u tome mnogo pomažemo“, naveo je Garčević.

On je kazao da zastoj u reformama, jačanje autoritativnih tendencija i problem legitmnosti vlasti, nepovjerenje u institucije, jačanje nacionalizma, šovinizma i govora mržnje – sve to obilježava Zapadni Balkan posljednjih godina.

Kako je naveo Garčević, tačan je argument da bi EU trebalo da bude mnogo više politički i ekonomski prisutna u regionu, a ne samo preko EK i tehničkog dijela programa proširenja.

Tačno je, kako je dodao, i da njeno odsustvo i lutanja koriste treće zemlje da prošire svoj uticaj u ovom dijelu Evrope.

„Ali je isto tako tačno da ne možemo očekivati da Brisel uradi reforme umjesto nas“, istakao je Garčević.

Upitan šta države Zapadnog Balkana mogu da očekuje od predsjedavanja Njemačke Savjetom EU, on je odgovorio da treba biti realističan u očekivanjima.

Garčević je naveo da je Njemačka postavila pet prioriteta predsjedavanja – oživljavanje privrede EU, jačanje otvorenog evropskog tržišta, jačanje digitalne suverenosti EU, dalji nastavak strukturnih promjena u Uniji i rad na usaglasavanju Evropskog zelenog plana.

Kako je rekao, na spisku najznačajnijih događaja tokom predsjedavanja nema nijednog skupa posvećenog Zapadnom Balkanu, ili proširenju.

„U govoru naslovljenom «Zajedno za oporavak Evrope», 8. jula, u Evropskom Parlamentu, njemačka kancelarka Angela Merkel je potvrdila te prioritete. Ona je još istakla potrebu za solidarnošću i kohezijom u EU kako bi Unija što prije izašla iz krize“, dodao je Garčević.

Kako je kazao, iz ovoga proizilazi da «naše» teme neće biti u žiži njemačkog predsjedavanja, ali ipak to ne znači da se Njemačka neće baviti Zapadnim Balkanom.

Garčević smatra da je Njemačka, od starih članica EU, najviše zainteresovana za region.

„Razgovori između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija, koji su organizovani prije neki dan, su primjer za to. To takođe ukazuje na to da će interesovanje tokom njemačkog predsjedavanja biti na rješavanju otvorenih pitanja, prije svega odnosi Srbije i Kosova“, naveo je Garčević.

On je dodao da bi volio takođe da situacija u Bosni i Hercegovini pobudi više pažnje EU, jer smatra da je ta zemlja nepravedno zapostavljena i da to stvara podlogu za uplit trećih država u njene unutrašnje poslove.

Upitan da prokomentarišete navode da je Zapadni Balkan bio planiran kao jedan od fokusa njemačkog predsjedavanja, ali da je kriza izazvana COVID 19 promijenila sve planove, Garčević je odgovorio da mu nije poznato da je taj region bio planiran kao jedan od fokusa predsjedavanja Njemačke.

„Izuzev članica EU iz našeg regiona, već duže vrijeme, rijetko koja druga članica stavlja proširenje u fokus. Slažem se da je kriza izazvana COVID-19 promijenila planove, ne samo Njemačke, nego svih država u EU i van nje“, kazao je Garčević.

Kako je dodao, prema procjenama Svjetske banke, privreda EU bi mogla da opadne između četiri i pet odsto u toku ove godine.

„Negativne ekonomske projekcije i obeshrabrujući trend u ekonomiji je nesumnjivo prva briga EU. Njemačka je do sada odlično rukovodila pandemijom, pa postoje očekivanja da će takav stil upravljanja pomoći ekonomskom oporavku EU, ćime će se, sigurno, baviti i narednih nekoliko predsjedavajućih“, rekao je Garčević.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da će kriza izazvana koronavirusom pokazati slabosti Unije, ili će učvrstiti solidarnost članica, on je kazao da je Italija imala pravo da bude nezadovoljna nedostatkom solidarnosti na početku krize, ali da se situacija popravila poslije nekog vremena.

„Tieri Breton, evropski komesar za unutrašnje tržište je izjavio da je COVID-19 «kriza koja ne zna granice», međutim u prvim mjesecima krize u EU su se mogle vidjeti samo granice i nacionalne politike“, naveo je Garčević.

Situacija se, kako je rekao, popravila poslije nekog vremena.

Garčević je podsjetio da su Njemačka i Francuska u maju podržale ideju o stvaranju zajedničkog EU fonda za ekonomsku obnovu u iznosu od 500 milijardi EUR.

Prema njegovim riječima, to je nesumnjivo istorijska odluka, jer je Njemačka odstupila od svoje restriktivne ekonomske i finansijske politike da bi podržala ekonomski oporavak ostalih članica EU.

„Merkel je pitanje solidarnosti i kohezije stavila kao jedan od prioriteta predsjedavanja, a ova odluka je jedan od primjera kako je to moguće ostvariti“, dodao je Garčević.

Kako je naveo, čini se da je jedan od efekata Bregzita težnja u EU za većom solidarnošću.

„Mnogi eksperti iz EU govore da je Bregzit, nakon prvog talasa nestabilnosti koji je izazvao, zapravo doprinio većem jedinstvu bloka“, zaključio je Garčević.

Najčitanije