Naslovnica Crna Gora Aktuelne identitetske podjele reflektuju se i na iseljenike

Aktuelne identitetske podjele reflektuju se i na iseljenike


Podgorica, (MINA) – Aktuelne identitetske podjele u crnogorskom društvu reflektuju se na njene iseljenike i njihove potomke u cijelom svijetu, ocijenio je predsjednik Udruženja Crnogoraca Srbije Krstaš, Nenad Stevović.

Prema njegovim riječima, što se tiče Srbije, ta refleksija je specifičnija u odnosu na druge države.

»Specifičnija je, imajući u vidu zainteresovanost političkog i kulturnog establišmenta u Beogradu za dešavanja u Crnoj Gori i njihove stalno prisutne, javne ili pritajene, imperijalne, hegemonističke ambicije usmjerene prema Crnoj Gori i nacionalnom identitetu njenog većinskog naroda«, rekao je Stevović u intervjuu agenciji MINA.

Kako je kazao, u javnom medijskom prostoru u Crnoj Gori kreira se idealistička slika odnosa svoje dijaspore prema matici.

»Krstaš stvari posmatra realnije, detektuje identitetski problem ili drugu anomaliju i pokušava da utiče na rješavanje tih pojava ili javno ukazuje na njih i posljedice koje one donose«, dodao je Stevović.

Takvo ponašenje je, smatra on, često, uslijed uticaja dnevne politike, nailazi na nerazumijevanje u postojbini.

Upitan kako ocjenjuje odnos Crne Gore prema iseljenicima, odgovorio je da zvanična Crna Gora odnos prema iseljenicima kreira shodno svojoj viziji i zacrtanim ciljevima.

On je dodao da je primjetan značajan institucijalni napredak od 2006. godine do danas, ali i razlika između formalnog i suštinskog u implementaciji proklamovane politike.

»Crnoj Gori ne zamjeram ništa, mogu da zamjerim samo sebi ako se ikad umorim u davanju svojoj domovini«, poručio je Stevović.

Upitan da li ima podatak o tome koliko crnogorska dijaspora iz Srbije ulaže godišnje u Crnu Goru, odgovorio je da u fokusu djelovanja organizacije nije ekonomija, tako da nijesmo upoznati sa podacima koliko građani Srbije koji potiču iz Crne Gore ulažu u svoji postojbinu.

»Crnogorci koji su okupljeni oko „Krstaša“, u Srbiji i cijeloj crnogorskoj dijaspori, ulažu veliku energiju, sredstva, vrijeme i intelektualno pregnuće za očuvanje i prezentaciju crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Prepoznajemo to kao investiciju za sadašnju i buduću Crnu Goru«, kazao je Stevović.

On je kazao da je Udruženje Crnogoraca Srbije Krstaš osnovano 2003. godine, neposredno nakon formiranja Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

»Osnovano je kada je postalo izvjesno da će Crna Gora nakon tri godine iskoristiti, ustavom propisanu, istorijsku mogućnost da mirnim putem, sa olovkom umjesto puškom i sabljom, obnovi svoji viševjekovnu nezavisnost«, precizirao je Stevović.

Kako je naveo, upravo je to bio razlog za formiranje nacionalne organizacije Crnogoraca u Srbiji, sa ciljem da pruži svoj doprinos ostvarenju tog uzvišenog cilja.

Prema njegovim riječima, Krstaš traje 16 godina i taj period je ispunjen velikim brojem aktrivnosti u cilju očuvanja i prezentovanja crnogorske kulturne baštine i promocije osobenih identitetskih karakteristika crnogorskog naroda.

»Vodeći računa da poštujemo zakone države u kojoj živimo, ali i da ne zaboravimo ko smo i odakle smo, aktivno se zalažemo za nacionalna, vjerska, kulturna, jezička i politička prava crnogorske zajednice u Srbiji«, rekao je Stevović.

On je ocijenio da je Krstaš prerastao grad, pokrajinu i državu u kojoj je osnovan i postao jedinstven nacionalni pokret čiju ideologiju i program slijede i podržavaju mnoga udruženja i pojedinci širom crnogorskog iseljeništva.

»Njegov plamen ljubavi i odanosti prema postojbini Crnoj Gori širio se preko Vojvodine i Srbije na cijelu dijasporu ogrijavši srca i domove crnogorskih iseljenika širom svijeta«, poručio je Stevović.

On je naveo da su do referenduma sve aktivnosti Krstaša bile motivisane ostvarenju višedecenijskog sna obnove crnogorske državne nezavisnosti.

»Nakon toga nova kohezija, nova motivacija za aktivnosti je stvorena i usmjerena na očuvanje i promociju crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta u iseljeništvu. Evo nekoliko ključnih nivoa djelovanja i ostvarenih rezultata koji mogu približiti način i široku disperziju našeg rada«, dodao je Stevović.

Kako je ukazao, Crnogorski kulturni centar u Lovćencu predstavlja jedinstvenu instituciju nacionalne kulture crnogorske zajednice u Srbiji.

U sklopu u potpunosti opremljenog prostora od 140 kvadratnih metara nalazi se biblioteka, čitaonica, galerija, sala za promocije, učionica i kancelarije.

»Postavljanje u javnom prostoru bisti nacionalnih korifeja Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole I Petrovića. Osnivanje Crnogorske biblioteke i čitaonice koja funkcioniše na dnevnoj bazi, opremljena po savremenim bibliotekarskim standardima, sa fondom od više od sedam hiljada naslova«, dodao je Stevović.

Govoreći o istraživačkoj djelatnosti, rekao je da Krstaš objavljuje monografske publikacije iz oblasti esejistike i istorije, kao i naučna djela crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka.

Izdavač je časopisa crnogorske dijaspore “Oganj” koji je izlazio tokom istorijskog perioda obnove crnogorske nezavisnosti (2004-2007).

Kako je naveo, “Krstaš” je inicijator osnivanja, i omogućava uslove za djelovanje, Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva “Princeza Ksenija”.

»To društvo je svoje aktivnosti baziralo isključivo na radu sa đecom osnovnoškolskog i omladincima srednjoškolskog uzrasta u cilju očuvanja i prezentovanja crnogorske tradicionalne i savremene kulture«, dodao je Stevović.

On je poručio da “Krstaš” organizuje svake godine ljetovanje u Crnoj Gori za djecu iz crnogorske zajednice, vodeći računa o socijalno ugroženim porodicama.

Predstavljajući političko djelovanje, svi članovi “Krstaša” podržavaju ili su aktivni članovi Crnogorske partije, koja predstavlja političko krilo crnogorske zajednice u Srbiji i koja je 2010. godine podržala inicijativu “Krstaša” i omogućila uvođenje crnogorskog jezika službenu upotrebu u opštini Mali Iđoš.

Takođe, dodao je, principijelno vodi političku borbu za uvođenje crnogorskog jezika u opštini Vrbas.

Kako je kazao, Krstaš je mjesto okupljanja i podrške vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve u Srbiji i od 2004. godine organizuje centralno nalaganje badnjaka za cjelokupnu crnogorsku dijasporu uz služenje sveštenika CPC.

»Sjedište naše organizacije je u jedinoj opštini u svijetu, van Crne Gore, gdje je crnogorski jezik u službenoj upotrebi, i to na našu inicijativu. Naša izdavačka produkcija je na crnogorskom jeziku«, rekao je Stevović.

“Krstaš”, naveo je on, organizuje fakultativnu školu crnogorskog jezika i kulture “Crna Gora moja postojbina”.

»Aktivno promovišemo crnogorski jezik u dijaspori i pozitivno utičemo da se potomci crnogorskih iseljenika odlučuju da započnu studije na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, sa kojim imamo izuzetno dobru saradnju«, rekao je Stevović.

Prema riječima Stevovića, veze sa matičnom državom su žive i intezivne i na svim nivoima.

» Ističem one iz domena kulture. Česti gosti u Crnogorskom kulturnom centru su kulturni i društveni pregaoci iz Crne Gore, kojima se organizuju promocije knjiga, izložbe i tribine«, rekao je Stevović.

Kako je naveo, saradnja se odvija i sa bibliotekama, institucijama kulture i izdavačkim kućama, a kao rezultat toga je stalna dopuna knjižnog fonda Crnogorske biblioteke i čitaonice u Lovćencu.

»Od ostalih veza posebno naglašavam dugogodišnju saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, koja sa puno razumijevanja daje podršku našim aktivnostima«, dodao je Stevović.

Najčitanije