Podgorica, (MINA) – Kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava je, shodno novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, do sada evidentirano osam vjerskih zajednica, a u toku je postupak upisa za još dvije, saopšteno je iz tog resora.
Kako su kazali iz Ministarstva, osam vjerski zajednica evidentirano je na osnovu njihovih prijava.
„U evidenciju postojećih vjerskih zajednica upisani su Nadbiskupski ordinarijat Bar, Crnogorska pravoslavna crkva, Jevrejska zajednica Crne Gore, Biskupski ordinarijat Kotor i Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su evidentirane i Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Crkva hristovog Jevanđelja i Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore.
Iz Ministarstva su kazali da je u toku postupak upisa u evidenciju za još dvije vjerske zajednice.
Iz tog resora su pojasnili da ne postoji zakonska obaveza vjerske zajednice da se registruje, već je to stvar njene slobodne volje.
„Sve vjerske zajednice imaju pravo da djeluju, bez obzira da li su registrovane, a procedura registracije je krajnje jednostavna“, kaže se u saopštenju.
Kako su kazali iz Ministarstva, crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti je moderan, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda.
„Aktuelni zakon je i usvojen kako bi se, bez ijednog ograničenja, podstaklo društveno i kulturno izražavanje vjere, a ovo važno društveno pitanje uredilo demokratski, civilizovano i bez kršenja vjerskih prava i sloboda“, naveli su iz tog resora.
Prema njihovim riječima, raniji propis iz 1977. godine bio je dio prevaziđenog političkog nasljeđa i vrijednosti.
Iz Ministarstva su kazali da su intenzivirane političke najave o izmjenama, ili čak i o ukidanju aktuelnog Zakona.
„Ali, bez obzira na politizaciju, namjerne manipulacije i prikrivene interese, ostaje nepobitna činjenica da je postojeći zakon nediskriminatoran i da pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da bi priznavanje istorijskog kontinuiteta, kako se to uporno traži za jednu vjersku zajednicu, značilo bi direktnu diskriminaciju ostalih i poništavanje svih istorijskih činjenica.
„Vlada je pokazala reformističku orjentaciju kroz spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi“, zaključuje se u saopštenju.
