Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Produženje radnog vremena fito i veterinarske uprave na određenim graničnim prelazima, kao i zajednički međugranični punktovi sa skladištima i veterinarskim kapacitetima, znatno bi olakšali poslovanje špeditera i otklonili ograničenja sa kojima se susrijeću, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Na sjednici Odbora udruženja špeditera PKCG saopšteno je da logistiku i špediciju reguliše veliki broj normi i propisa iz oblasti bezbjednosti i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, carinskih i poreskih propisa, međunarodnih standarda i drugih, koji se intenzivno mijenjaju.
“S obzirom na prirodu djelatnosti, zastupanja i posredovanja u spoljnoj trgovini, poslovanje ovih privrednih društava u velikoj mjeri zavisi od organizacije rada i efikasnosti državnih organa na graničnim prelazima i carinskim terminalima u unutrašnjosti”, navodi se u saopštenju PKCG.
Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vesna Daković, rekla je da su za vrijeme Covid krize, zatvaranja granica i zaustavljanja prometa uprave carina i za bezbjednost hrane napravile sistem funkcionisanja koji je kasnije CEFTA prihvatila kao obavezujući za sve ostale zemlje i granice.
“Ovo naglašavam, jer uvijek odgovaramo potrebama privrede i tu smo zbog vas”, dodala je Daković.
Privrednici, između ostalog, smatraju da je potrebno produžiti radno vrijeme fitosanitarnog inspektora na graničnom prelazu Slobodna zona Luka Bar, koje je sada od sedam do 13 sati.
“Ako su na graničnom prelazu Slobodna zona Luka Bar dva fitosanitarna inspektora, pregled i uzorkovanje robe može se obavljati u poslijepodnevnim satima, ako za to postoje svi uslovi potrebni za obavljanje pregleda”, ocijenili su članovi Odbora.
Daković smatra da je u Slobodni zoni Luke Bar optimalan broj inspektora u odnosu broj pošiljki, te da su rijetki slučajevi kada je neophodno raditi popodnevne preglede robe.
Špediteri smatraju da je potrebno uvažiti analizu ambalaže rađenu u akreditovanim laboratorijama zemlje izvoznice, što su najčešće zemlje regiona, posebno imajući u vidu da nije bilo nezadovoljavajućeg nalaza pri analizama. Ukoliko se mora uzeti uzorak, mišljenja su da je jedan uzorak na godišnjem nivou dovoljan.
Daković je rekla da Uprava za bezbjednost hrane radi analize na osnovu procjene rizika. Analize ambalaže su minimalne i iznose oko četiri odsto. Pri procjeni rizika uzima se u obzir zemlja iz koje pošiljka dolazi, objekat transportni, put kojim stiže i slično.
Špediteri smatraju da se gužve na graničnim prelazima, pogotovo Dobrakovu, koji je najfrekventniji, često javljaju i zbog radnog vremena fito i veterinarske uprave. Oni su predložili da se radno vrijeme produži do 22 sata.
Daković je kazala da su sa Upravom carina dogovorili sistem rada graničnih inspekcija u dvije smjene kako bi se izbjegle gužve.
“Tokom turističke sezone naši inspektori rade isto koliko i carina, od sedam do 22 sata. To je prepoznato kao dobar model za otklanjanje gužvi. U istom vremenu su inspektori bili na raspolaganju i tokom Covid krize. Sve radimo kako bi izbjegli stvaranje gužvi na graničnim prelazima”, rekla je Daković.
O radu nadležnih u vrijeme pandemije afirmativno su govorili Milovan Bulatović iz Neregelie i predstavnik Milšpeda, Dražen Kapa.
Veliki broj firmi koristi elektronsko plaćanje pa im predstavlja problem uplata taksi, zbog gužvi na bankarskim šalterima.
Članovi Odbora su pitali da li postoji mogućnost da se prihvataju izvještaji o elektronskoj uplati, kao dokazi za uplatu taksi. Daković je odgovorila da podržava tu inicijativu i radiće se na tome da se pomenuti izveštaji prihvate kao adekvatna potvrda plaćanja.
Privrednici su predložili da se sa susjednim državama naprave zajednički međugranični punktovi sa skladištima i veterinarskim kapacitetima, što bi, ocjenjuju, znatno olakšalo njihovo poslovanje.
Predstavnici nadležnih su rekli da u Crnoj Gori funkcioniše integrisano upravljanje granicom, te da se sa Srbijom pregovaralo o zajedničkim rješenjima u ovom pravcu. Ipak, prilikom ovih pregovora se mora voditi računa da će Crna Gora biti ulazna tačka u EU.
Predsjednika Odbora, Radovana Radulovića interesovalo je šta je sa međusobnim priznavanjem fitosanitarnih i veterinarskih nalaza akreditovanih laboratorija u regionu. Odgovoreno je da je Crna Gora u potpunosti prenijela EU direktive, dok zemlje okruženja imaju drugačije parametre, što se odnosi i na rad laboratorija.
Špediteri su rekli da se u aktuelnim uslovima skoro svaki uvoz analizira, što predstavlja opterećenje koje se preliva na krajnjeg potrošača. Predstavnici nadležnih su rekli da analize doprinose sigurnom poslovanju privrednika, jer ne moraju da brinu da li je roba bezbjedna.
Tokom diskusije razmotreno je radno vrijeme inspektora na carinskom terminalu u Danilovgradu, te prevođenje stranih sertifikata na crnogorski jezik, što za špeditere predstavlja značajan trošak.
Privrednici koji obavljaju djelatnosti carinskog zastupanja tražili su hitno useljenje u poslovnu zgradu na graničnom prelazu Božaj, jer će to olakšati posao ne samo njima, već i graničnoj policiji, te carinskim organima. Na graničnom prelazu Vraćenovići smatraju da rade u neuslovnom objektu i traže ravnopravan tretman sa privrednicima koji posluju u međugraničnom području.
Oni su ocijenili da su cijene zakupa na graničnim prelazima visoke. Potrebno je razmotriti smanjenje cijene zakupa poslovnih prostora na svim graničnim prelazima, zbog ekonomske isplativosti poslovanja, te slabijeg prometa robe zbog virusa Covid-19.
Odbor udruženja špeditera upoznat je da je u pripremi novi pravilnik o popunjavanju carinske deklaracije, koji će dovesti do približavanja EU pravilima i promjena autentifikacije korisnika.
Iz PKCG je saopšteno da će primjena novog pravilnika iziskivati izmjene u softverima koje privreda koristi za podnošenje carinskih deklaracija, jer se izmjene odnose na formate podataka, kao i kontrole koje će se izvoditi nad podacima.
Uprava carina je pripremila nove sheme poruka, nova pravila koja će važiti u elektronskoj komunikaciji sa Upravom carina, kao i nove šifarnike koji će važiti za popunjavanje carinske deklaracije, a što će biti dostavljeno privrednicima nakon sastanka. Ove izmjene će iziskivati vrijeme koje je potrebno svima da prilagode svoja rješenja, a Uprava carina će formirati tim koji će biti na usluzima svim učesnicima u procesu, tokom faze razvoja.
Na sjednici je razmotren i Zakon o radu, koji je stupio na snagu početkom godine. Njime su propisana znatno drugačija rješenja u pogledu uređivanja velikog broja radnopravnih instituta, u odnosu na prethodnu regulativu.
Osnovni ciljevi tog akta su suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada i zaštita prava zaposlenih. Očekuje se da će doprinijeti unaprijeđenju poslovnog ambijenta, podsticanju preduzetništva i novom zapošljavanju.
Koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu, Vesna Simović Zvicer, kazala je da su novine u Zakonu o radu, između ostalog, da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, isplata zarade obavlja isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave.
“Novine su i da sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, poslodavac sa više od deset zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kao i da je trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca”, dodala je Simović Zvicer.
