fbpx
NaslovnicaCrna GoraRastoder: Nikome ne uskraćivati autohtonost i državotvornost

Rastoder: Nikome ne uskraćivati autohtonost i državotvornost

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori niko nema pravo da, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćuje autohtonost i državotvornost, niti da ih na bilo koji način zloupotrebljava, smatra bivši funkcioner Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder.

On je kazao da, od prestanka profesionalnog bavljenja politikom, pokušava izbjeći i svaku diskusiju o političkim zbivanjima, ali je, kako je naveo, nemoguće više ćutati na „sve očigledniju zloupotrebu tog, po mnogo čemu intimnog, osjećaja u aktuelnim dešavanjima povodom nedavno usvojenog Zakona o vjerskim zajednicama“.

„Mitropolit Amfilohije, uprkos nedavnom oglušivanju poslanika islamske i rimokatoličke vjere o njegove pozive da ne glasaju pomenuti zakon, prije neki dan, ipak, ustvrdi da su u „odbrani svetinja” i muslimani sa njima“, naveo je Rastoder na svom Facebook profilu.

Iz te izjave se, naravno, kako je kazao, ne prepoznaje na koje konkretno muslimane mitropolit misli.

„Na one koje naziva “lažnim ljudima” “lažne vjere”, te je “istraga poturica” bila “značajan istorijski događaj”? Ili, pak, samo na onaj marginalni broj “braće i saborca” islamske vjere, koji su mu se pridružili u “odbrani svetinja” ili, tačnije, svojevremeno uzurpirane imovine i interesa“, naveo je Rastoder.

U svakom slučaju, smatra Rastoder, pitanje je – i kojih sve “svetinja”. „Zasigurno, niko od “branitelja” i ne pomišlja na podgoričku Sahat kulu i, eventualno, skidanje hrišćanskog vjerskog obilježja sa tog tipično orjentalnog spomenika i vakufa paše Osmanagića, na ostatake Hajdarpašine džamije u Radulićima, koja je, u jednom periodu, bila prepisana kao crkveno vlasništvo, i tako dalje“.

„Šta tek reći o, navodnoj, reafirmaciji “tradicionalne Crne Gore”, njenom isključivo “pravoslavnom državotvornom biću” i slično“, dodao je Rastoder.

Da li se, upitao je on, zapravo misli na biće koje čitav jedan vijek Crnu Goru pokušava udomiti, odnosno priključiti drugoj državi i kojoj je u jednom period tokom prve polovine 20. vijeka bilo čak i ime zabranjeno, da bi je, tek, počev od čuvene Mojkovačke bitke, preko Drugog svjetskog rata, zaključno sa posljednjom blistavom referendumskom pobjedom, branili i obnavljali građani svih vjera i nacija.

„Otuda, niko nema pravo, samo zbog vjere, nikome “prigovarati” kako da glasa ili ne glasa, odnosno – kako je glasao i da li je uopšte glasao. Nema, pogotovo, pravo, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćivati autohtonost i državotvornost“, istakao je Rastoder.

Uostalom, kako je naveo, bar savremena Crna Gora je, na osnovu „odlučnosti da smo kao slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi“, i ustavno utemeljena kao država svih građana koji imaju crnogorsko državljanstvo.

„Što će reći da je i nosilac suveriniteta, odnosno državotvornosti, svaki od ovih građana a ne, kako „branitelji svetinja“ pokušavaju falsifikovati, samo bilo kakve pravoslavne većine ili manjine, svejedno“, kazao je Rastoder.

Jednako, dodao je on, nemaju pravo ni oni koji bi, uprkos zajedničkoj obnovi i utemeljenju savremene Crne Gore kao države građana, da sada svaki njen državni, kao i kulturološki predznak nacionalizuju i prisvoje.

Najčitanije