Podgorica, (MINA) – Država mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija i u borbi protiv te pojave ne smije biti nedodirljivih, poručeno je na današnjoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji u Podgorici.
Direktorica MANS-a, Vanja Ćalović kazala je da gdje god ima političke korupcije ima i visoke korupcije, „jer one hrane jedna drugu“.
„One stvaraju začarani krug iz kog je teško izaći. Afera Koverat najslikovitije govori o spregama politike, kriminala i biznisa. Nije riječ o regularnom novcu već o prljavim parama, stečenih kriminalom, u sprezi sa onima kojima je data donacija“, navela je Ćalović Marković.
Kako je kazala, politička i visoka korupcija dva su lica iste, nečasne medalje.
„Oni koji dođu na vlast zahvaljujući kriminalnim fondovima donose odluke u interesu onih koji su ih finansirali, a ne države i građana. Tako izabrana vlast piše zakone, i sprovodi reforme u koje ugrađuje privatne interese i metode koje im omogućavaju da ostanu na vlasti jer samo tako mogu da nastave da se bogate i da izbjegavaju pravdu“, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, zato nema napretka u evropskim integracijama, „jer evropski standard i vladavina prava znače da nema nedodirljivih a oni koji kradu moraju u zatvor“.
„Zato izvršna vlast dijeli tajno kredite sudijama i tužiocima. Zato je moguć treći mandat predsjednice Vrhovnog suda i da ona prođe bez ikakvih posledica kada sakrije prodaju imovine“, navela je Ćalović Marković.
Kako je navela, pravosuđe je “urušeno od vrha do dna”, a Agencija za sprječavanje korupcije postala je sinonim za zataškavanje te pojave
„Kada u ovako zarobljenoj državi još neke političke strukture počnu da koriste nelegalne fondove i fingiraju finansijske izvještaje, tvrdeći da će tako smijeniti vlast, u najmanju ruku daju legitimitet praksama koje ta vlast koristi, kao izgovor da odlažu reforme a time i proces evropskih integracija“, rekla je Ćalović Marković.
Ona je rekla da se uoči izbora mijenja Zakon o SPI, kako političke partije ne bi imale obavezu da objavljuju podatke o finansijama.
Prema njenim riječima, Zakon o SPI je izborni zakon.
Ona smatra da, ukoliko bude usvojen zakon kakav predlaže Vlada, izgubiće se najvažniji alati u borbi protiv političke i visoke korucpije.
„Ukoliko država hoće da se bori protiv korupcije mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija. Podnošenje lažnih finansijskih izvještaja, mora se kriminalizovati. Mora se kriminalizovati i finansiranje iz inostranstva“, poručila je Ćalović Marković.
Ona je, na konferenciji koju je ortganizovao MANS, ukazala da odgovornosti i za političku i visoku korupciju neće biti sve dok su institucije zarobljene.
„Zato tražimo da krivična djela sa elementima visoke i političke korupcije ne zastarijevaju da bi jednog dana neke slobodne institucije mogle da obezbijede da pravda bude spora ali dostižna“, zaključila je Ćalović Marković.
Ona je dodala da su crnogorske institucije pokazale da nemaju ni kredibiliteta ni kapaciteta da se sa takvim problemom bore.
Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić ponovio je poziv iz 2017. godine civilnom sektoru.
„Radimo partnerski za dobrobit društva. Naša tolerancija na korupciju je nula. Ako je neko 2017. u to sumnjao, ove godine pravo na tu sumnju nema“, poručio je Nuhodžić.
On je ocijenio da su činjenice o Vladinim mjerama protiv korupcije nesporne.
“Vlada se zalaže za odgovoran odnos svih institucija po ovom pitanju. Nema imunih i nema selektivnog pristupa”, poručio je Nuhodžić.
U Vladi, kako je kazao, radni dokument Evropske komisije vide kao dobronamjernu analizu i koristan presjek stanja i putokaz.
„Činjenice ne dovodi niko u pitanje. Pitanje je šta je sporno. Sporna je percepcija. Sporno je to kako ga čitamo i predstavljamo javnosti“, poručio je Nuhodžić.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević, poručio je da je borba protiv korupcije jedan od glavnih preduslova za postizanje punog demokratskog kapaciteta jednog društva.
„Budući da je tako, ovdje smo na zajedničkom zadatku. Smatram da je ovo dobra prilika da se u odgovornom maniru, svjesni važnosti ove teme, podsjetimo na ostvarene rezultate, ali i osvrnemo na aktuelne izazove koje je neophodno prevazići, prvenstveno zbog zaštite interesa naših građana, ali i zbog ispunjavanja obaveza iz evropske agende“, kazao je Drljević.
Kako je naveo, uprkos izazovima s kojima se Evropska unija ovih dana suočava, država je odlučna posvećena da postane punopravna članica Evropske unije, što će omogućiti bolji životni standard svim građanima.
„S nesmanjenim entuzijazmom Vlade i državnih institucija koje su uključene u proces pregovora, istrajni smo u namjeri da doprinesemo ukupnom rezultatu države u predstojećoj, vrlo zahtjevnoj fazi pregovora“, naveo je Drljević.
Kako je kazao, izgradnja stabilnog i snažnog sistema vladavine prava, kao temelja demokratskog društva kojem težimo, predstavlja glavni, ali i najizazovniji zadatak Vlade.
„Shodno novom pristupu u pregovorima, progres u ovoj oblasti predstavlja ključni aspekt u definisanju ukupne dinamike pregovora u svim ostalim poglavljima. U tom kontekstu, cijenim da je značajna potvrda naših napora nedavna vijest o usvajanju Izvještaja o ispunjavanju početnih mjerila za poglavlje 8 – Konkurencija od Savjeta EU, što je preduslov za otvaranje jedinog preostalog poglavlja pravne tekovine“, rekao je Drljević.
Prema njegovim riječima, postignut je opipljiv bilans rezultata na planu represije korupcije, uključujući onu na visokom nivou.
„Otvorene su nove krivične istrage, finansijske istrage se sprovode u svim slučajevima u kojima se ispune zakonski uslovi za njihovo pokretanje, a podignut je značajan broj optužnica za predmete iz oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Pored privremenog oduzimanja imovine, imamo i prva pravosnažna rješenja za trajno oduzimanje imovine“, kazao je Drljević.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, poručio je da je korupcija suprotnost temeljima političkih, ekonomskih i društvenih vrijednosti i dobrobiti društava.
»Njeni efekti su ozbiljni i rasprostranjeni. To potkopava vladavinu zakona, guši investicije, slabi povjerenje u vlade i omogućava organizovani kriminal«, rekao je Orav.
On je poručio da su transparentne, odgovorne institucije i jaki krivično-pravni sistemi ključni su za sprječavanje korupcije.
»Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u ovoj oblasti od početka pregovaračkog procesa sa EU. Međutim, korupcija i dalje izaziva zabrinutost i još je rasprostranjena u mnogim oblastima«, naveo je Orav.
On je poručio da su potrebni napori u prevenciji i suzbijanju korupcije, uključujući veću transparentnost u svim oblastima sklonim toj pojavi.
»Potrebno je učiniti više na konsolidaciji inicijalne evidencije istraga, krivičnog gonjenja i presuda, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou«, rekao je Orav.
On je kazao da se važno garantovati istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber poručio je da svi moraju da se uključe u borbu protiv korupcije.
„Korupcija ima mnogo strana. Obično govorimo o visokoj, političkoj, ali svakodnevna korupcija igra važnu, negativnu ulogu“, rekao je Veber.
Prema njegovim riječima, iskustvo je pokazalo da je borba uspješnija kad se kombinuje sa eliminacijom korijena korupcije, krivičnim gonjenjem i time što će političari davati primjer.
„Državni službenici treba dobro da budu nagrađeni za rad, treba ustanoviti transparentne kriterijume kako bi ljudi bolje obavljali poslove i ne i bili skloni korupciji, treba kažnjavati koruptivno ponašanje“, rekao je Veber.
Kako je dodao, smanjuje se pojava da državni službenici budu podložni koruptivnim aktivnostima a političke vođe treba da pokažu da koruptivno ponašanje nije poželjno.
„Nema perfektnog lijeka protiv korupcije, skoro je nemoguć zadatak iskorijeniti je potpuno“, kazao je Veber.
Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp poručila je da sistem mora da služi građanima.
„Ne postoji država koja je oslobođena korupcije ali to nije opravdanje. Možda izgleda kao nemoguća misija ali moramo naučiti da ne smijemo tu pojavu tolerisati i to je misija koja nas sve mora privući i zainteresovati“, poručila je Kemp.
Prema njenim riječima, nema nijansi ni stepena kad je korupcija u pitanju.
„Sistem mora da služi građanima i da daje građanima. Danas ne postoji zemlja koja je oslobođena korupcije, nikad ni nije, ali to nije opravdanje. Činjenica da smo danas svi ovdje daje nadu da znamo koliko je pogrešna ova pojava i to puno znači“, navela je Kemp.
Ona je poručila da poraz korupcije možda izgleda kao nemoguća misija.
„Ali moramo se uključiti u borbu protiv korupcije. Ne smijemo je tolerisati, i to je misija koja sve treba da nas privuče. To je važna misija u Crnoj Gori i bez te misije Crna Gora neće biti transformisano mjesto, zemlja u kojoj će mladi ljudi ostajati i koja će privlačiti investicije i ostvariti ekonomski rast i poboljšati kvalitet života na putu prema EU“, zaključila je Kemp.
