Podgorica (MINA) – Regionalna saradnja između država Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji (EU) postoji, izuzetno je značajna i daje rezultate, ocijenili su predsjednici Panevropske unije Srbije i Bosne i Hercegovine, Vojislav Mitić i Osman Topčagić.
Mitić smatra da je regionalna saradnja na putu ka EU izuzetno važna, jer olakšava organima Unije da se na izvjestan način grupe država, po sistemu susjedstva, mogu standardizovati i bolje povezati, tako da tako bude prihvatljivo za EU.
„EU vodi računa o toj međusobnoj penetraciji zemalja koje su već članice ili su kandidati, u odnosu na one koji to treba da budu“, kazao je Mitić za Eurokaz.
Kako je rekao, pitanje je da li je to dobar princip EU ili ne, ali činjenica je da ona realno uspijeva da funkcioniše.
„Tako da je nama veoma važno da unutar zemalja koje su ostale na ovom prostoru, van integracija EU održimo izuzetnu međusobnu, regionalnu i dobrosusjedsku saradnju“, rekao je Mitić.
On je kazao da je, prema njegovom mišljenju, ideja pojma Zapadnog Balkana u geopolitičkoj terminologiji pogrešna što, smatra on, vuče štetne posledice.
„Ispada da smo mi Zapadni Balkan, da ne pogodimo interese Slovenije i Hrvatske, koji su primljeni u EU, a s druge strane postajemo ostatak ostatka nečega. Integracija država tog prostora funkcionalno podržava stabilnost evropskog kontinenta jer se na odgovarajući način gase neka žarišta, odnosno međusobnim odnosima praktično relaksiraju određene tenzije“, naveo je Mitić.
On je ocijenio da su kompetentni timovi postavljeni kada je u pitanju pregovaračka struktura Crne Gore sa EU, i dodao da je to jedan mali model kako treba postupati, i da takav model može poslužiti svima kao dobar primjer.
„Saradnja između Crne Gore i Srbije je korisna obostrano. Daje mogućnost da se razmjenjuju iskustva, da se skraćuje put do odgovora na pitanja koja šalje EU“, naveo je Mitić.
On smatra da se evroskeptične snage hrane time što evropski organi usporeno rješavaju integraciju.
„Ako nisu za nešto onda kupuju vrijeme time što kažu kako EU nije uradila ništa da unaprijedi poziciju i to dođe kao izgovor. Ja sam pristalica evropskog patriotizma i evropskog nacionalizma“, poručio je Mitić.
Kako je kazao, može se desiti da se ohrabruju i dalje akcije određenih sredina i zemalja prema onima koji predugo čekaju prijem za EU.
Prema tome, dodao je on, EU mora o tome da vodi računa.
Ocijenio je da problemi poput Bregzita, migranata i slično utiču na to da se gubi energija na putu ka EU, „i da naši narodi gube volju i imaju momente gdje pitaju – kada će više ta EU?“.
„Mi nemamo mjeru, gdje se nama određuju parametri u kojim se kaže da ako se postigne „to i to“ biće „to i to“ već se stalno nešto dodaje. Zato to sada traje godinama i koliko ja vidim, može se desiti još jedan krug izbora, onaj naredni da istrčimo da bi došli u ozbiljnu proceduru. Ne vidim da ćemo to sa ovim izborima imati“, naveo je Mitić.
Izbori za Evropski parlament, smatra on, nas mnogo ne dotiču, „osim što će prolongirati sve stvari“.
„Ne očekujem da će organi moći da se konstituišu ili da će lagodno moći da rade do kraja ove godine ili čak ni do prve polovine sledeće. Ne vidim ozbiljne tragove ili ostavštine sadašnjeg rukovodstva EU, da su kazali „uradite to i to“, i ne vidim obećanje. Jednostavno mislim da će se to odvući u nove tokove i nove izgovore zašto to nešto mora da sačeka malo“, zaključio je Mitić.
Predsjednik Panevropske unije BiH, Osman Topčagić je ukazao i da je pitanje regionalne saradnje u početku postavljeno kao zahtjev iz Brisela.
„Ali, kako su godine prolazile to je od svih država u regiji prepoznato kao sopstveni interes. Tako da danas možemo reći da postoji regionalna saradnja između svih država u mnogim oblastima i da daje određene rezultate“, kazao je Topčagić.
On, kako je rekao, tu misli na prednosti saradnje u oblasti ekonomije, područja transporta, sigurnosti, obrazovanja i svih drugih koji doprinose razvoju svake pojedinačne države, a onda i regije u cjelini.
Topčagić je istakao dobru saradnju između odgovarajućih institucija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, koja traje godinama i ogleda se kroz međusobnu razmjenu iskustava.
„Crna Gora je u ovom momentu najnaprednija država u regiji po pitanju pregovora o ulasku u EU i ta iskustva jako su interesantna i vrijedna za sve države, a samim tim i za BiH“, rekao je Topčagić.
On je naveo da, iako kriterijumi za članstvo u EU ostaju isti, način praćenja ispunjavanja tih kriterijuma pa time i način pregovaranja se tokom vremena mijenjao, „i iskustva koja ima Crna Gora su najsvježija i najnovija i samim tim najinteresantnija za sve u regiji“.
Upitan smatra li da bi na putu ka EU trebalo poštovati individualne zasluge ili princip „regate“, Topčagić je naveo da politika EU zahtjeva da države ispunjavaju uslove koje su postavljeni za članstvo i onda će svaka država u skladu sa ispunjavanjem tih uslova i napredovati u ovom procesu.
„Iako je iz mnogih razloga praktično i racionalno da države pristupaju u grupama isto tako je jasno da države koje su naprednije u ovom procesu ne treba da čekaju one koje zaostaju u ovom procesu. Vidjećemo kako će se odvijati naredne faze samog procesa ali do sada takva je praksa bila“, rekao je Topčagić.
Upitan kakva su očekivanja nakon izbora u Evropskom parlamentu, Topčagić je naveo da je politika proširenja jedna od osnovnih politika, prihvaćena od svih i nastavlja da vrijedi i da se sprovodi.
„S obzirom na situaciju u EU vidimo da su svi zaokupirani pitanjima funkcionisanja Unije i nekim izazovima sa kojima je suočena u ovom periodu. To je prije svega formiranje EK, izbor čelnika u EU, a onda i sam način funkcionisanja u smislu odlučivanja“, kazao je Topčagić.
On je poručio da, i ako u nekom periodu politika proširenja nije u samom vrhu prioriteta, to ne treba to bude izgovor za države u regiji da ne ispunjavaju postavljene uslove i da ne sprovode reforme koje su potrebne.
„Te reforme su potrebne prije svega zbog nas samih a onda i da omoguće napredak u procesu pridruživanja u EU“, zaključio je Topčagić.
