Nikšić, (MINA-BUSINESS) – Mljekara Srna iz Nikšića izašla je iz prošle godine sa realizovanim investicijama od oko milion EUR, a u ovoj planira ulaganja veća od 500 hiljada, saopštila je njena izvršna direktorka, Zorka Šljukić.
U toj mljekari sa najvećom lepezom gotovih proizvoda u Crnoj Gori, kako je kazala Šljukić agenciji Mina-business, najveća ulaganja tokom ove godine biće u opremu, posebno linije za pasterizaciju i pakovanje gotovih proizvoda.
Govoreći o urađenom u protekloj godini, Šljukić je predočila da je oko milion EUR utrošeno za liniju gotovih proizvoda za pakovanje u čašicama, flašama, kao i za sudove za fermentaciju, vozila za distribuciju i transport gotovih proizvoda, za šta su sredstva dobijena posredstvom Ministarstva poljoprivrede i IPARD fondova, a dio obezbijeđen i od sopstvenih prihoda.
“Srna je u poslednjem periodu razvila pet – šest proizvoda, a jedina smo mljekara u Crnoj Gori koja proizvodi probiotski jogurt. Riječ je o našem probiotskom jogurtu sa dodatkom fruktoze „Activa“, na koji smo jako ponosni. U njegovoj proizvodnji koristimo kombinacije probiotsko – prebiotske kulture sa dodatkom biljnih vlakana”, precizirala je Šljukić.
Prema njenim riječima, Srnin ”potpis” je i na etiketama nekoliko vrsta, uglavnom, mladih sireva.
”Specifični smo po različitoj tehnologiji od drugih proizvođača i što dodajemo mali procenat soli u, naprimjer, naš skorup. Pravimo i sitan sir od pasterizovanog mlijeka, što se radi još u jednoj mljekari iz Hrvatske. Taj proizvod pravi se od kvarka, odnosno otpisa”, navela je Šljukić.
Mljekara Srna, podsjetila je direktorka, posluje od 1999. godine kada su u porodičnoj kući počeli startnu proizvodnju sa 200 litara mlijeka, da bi stigla do sadašnje prerade od oko 20 tona ili od 17 hiljada do 19 hiljada dnevno, što je 70 odsto iskorišćenosti kapaciteta.
U ljetnjem periodu proizvodnja je povećana od 20 do 30 odsto zbog potražnje na tržištu.
Srna broji od 500 do 600 kooperanata, a otkup se vrši na teritoriji Nikšića, koji je ”matica za proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori”, kao i dijela ulcinjske i danilovgradske opštine.
”Stekli smo izuzetno povjerenje, jer smo vodili računa da sačuvamo sve u lancu, posebno kooperante kojima smo pomagali u izgradnji farmi, nabavci stoke i stočne hrane, opreme, davanju godišnjih pozajmica koje vraćaju kroz isporučeno mlijeko”, ustvrdila je Šljukić.
Govoreći zašto im proizvodni kapaciteti nijesu u potpunosti iskorišćeni, ocijenila je da svi treba da rade u lancu, počev od njih iz Srne, potrošača, maloprodajnih objekata, institucija sistema.
”Neophodno je više vjerovati sopstvenim proizvodima. Naša mljekara u potpunosti koristi domaće sirovine u gotovom proizvodu“, rekla je Šljukić.
Kao pozitivan primjer podrške domaćim proizvođačima, navela je akciju „Kupujmo domaće“ Privredne komore i Ministarstava poljoprivrede koju su podržali i ostali nadležni i predočila da će se u okviru „Domaćih ukusa“ prezentovati proizvodi, koji imaju niz prednosti u odnosu na uvozne, prije svega krači put do trpeze.
Šljukić je navela i primjer da će gost u Sloveniji i Hrvatskoj prvo biti ponuđen njihovim domaćim proizvodima i ocijenila da Crna Gora kao potpisnica CEFTE ne može ograničiti protok drugih roba, ali da se može uticati na potrošača.
„Proizvodi domaćih proizvođača slabije su pozicionirani u maloprodajnim objektima u odnosu na uvozne, a znamo da se, prema globalnim istraživanjima, 70 odsto potrošača opredjeljuje na mjestu kupovine. Ako je nekog proizvoda više na policama stičete utisak da je svježiji“, rekla je Šljukić i dodala da Srna ima dobru saradnju sa trgovačkim lancima.
Ona je istakla da razumiju da se trgovci opredjeljuju prema željama potrošača, kako bi bili konkurentni, ali i ponovila da se treba uticati na potrošača.
Govoreći o mljekarskom sektoru, obrazložila je, da u regionu postoji sabirni način prikupljanja mlijeka i otkupljivanja na pojedinim mjestima drugi – treći dan, dok “u Srni kod njihovih 500 do 600 domaćinstava svaki dan dođu i otkupe mlijeko”.
“Nakon što ga dovezemo, 15 minuta vršimo uvoznu analizu, pa slijedi prerada, procesne kontrole i po okončanju postupka, proizvod je sjutradan na tržištu. U zavisnosti od fermentacije proizvod na tržištu najduže može biti star dva dana”, pojasnila je Šljukić.
Srna je, kako je podsjetila, od 2006. godine kandidovana za dobijanje broja EU i “dva puta dnevno vrše se analize kod svakog primarnog proizvođača sa kojim sarađuju na mikrobiologiju i citologiju u laboratoriji za mljekarstvo Biotehničkog instituta”.
“Tako dobijate sliku sa farme o kvalitetu tog mlijeka, koliko sadrži mikroorganizama, somatskih ćelija, koji je procenat i hemijski sastav mlijeka, na osnovu čega se određuje grupa kojoj pripada i da li je za proces prerade”, ustvrdila je Šljukić.
Govoreći o mogućoj većoj pomoći države, ocijenila je da bi trebalo još više da se govori o prednosti domaćeg proizvoda, bilo posredstvom medija ili promocija na drugi način.
Šansu u mljekarskoj industriji izvršna direktorka Srne vidi i kroz tendere, na kojima u “većini slučajeva ne mogu da učestvuju, jer nijesu dobro izvršene podjele u okviru partija”.
“U okviru jedne partije traži se jogurt, trapist sir i UHT dugotrajno mlijeko, koje u Crnoj Gori niko ne proizvodi,jer se na ovaj broj stanovništva UHT mlijeko ne isplati raditi. Time automatski budemo eliminisni sa tog tendera, jer nemamo pravo da se prijavimo zbog neispunjavanja traženih uslova. Nemamo taj proizvod i ne možemo biti cjenovno konkurentni. Ili traži se više vrsta sireva i maslac koje niko u Crnoj Gori ne proizvodi”, rekla je Šljukić.
Mogućnost za bolju poziciju domaćih proizvođača na tržištu, Šljukić vidi i kroz jasno definisanje i određivanje partija na tenderima, javno popularisanje domaćih proizvoda posredstvom medija i institucija sistema kao vid edukacije potrošača, kao i uvezivanje poljoprivrede i turizma kao strateških grana.
„Istina je da država radi na tome, i ta uvezanost počela je blago da se osjeća, ali se mora više raditi, jer u suprotnom mljekarskog sektora neće ni biti za 15 godina“, navela je Šljukić.
U Srni, prema njenim riječima, iz godine u godinu kontinuirano raste broj zaposlenih, koji se angažuju u zavisnosti od razvoja novih proizvoda i organizovanosti na tržištu. Trenutno je uposleno 57 radnika.
Mljekara Srna, kako je navela Šljukić, ima najveći broj nagrada u domaćoj proizvodnji u mljekarstvu, a prošle godine dobili su najveće priznanje za ukupan kvalitet gotovih proizvoda.
