Brisel, (MINA) – Evropski parlament (EP) je u izvještaju, koji je danas usvojio u formi rezolucije, pozdravio napredak Crne Gore u sprovođenju reformi, ali i upozorio na opasnosti političkog revizionizma i najoštrije osudio veličanje ratnih zločinaca i rasprostranjeno negiranje međunarodnih presuda za ratne zločine.
Za Rezoluciju o Crnoj Gori, izvjestioca EP za Crnu Goru Marjana Šareca, glasalo je 470 poslanika, dok su 102 bila protiv, a 77 uzdržano.
Kako prenose Vijesti, u Rezoluciji je izraženo priznanje Crnoj Gori za ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, koja i dalje određuju ukupnu dinamiku pregovora, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ocjeni privremenih mjerila i pozdravljeno je zatvaranje još tri pregovaračka poglavlja.
U Rezoluciji se ohrabruju svi politički akteri da ostanu fokusirani na evropske integracije i neophodne reforme, ali i naglašava potreba za političkom stabilnošću, posvećenošću i konstruktivnim angažmanom u postizanju konsenzusa iznad partijskih linija, kako bi se efikasnije i brže zatvorila dodatna poglavlja tokom ove godine.
Ističe se da usvojene reforme moraju biti efikasno i dosljedno sprovedene kako bi se osigurao stvarni napredak i potpuna usklađenost sa zakonodavstvom EU.
U Rezoluciji se poziva na jačanje funkcionisanja i koordinacije među državnim institucijama kako bi se obezbijedila politička stabilnost i unaprijedio značajan napredak Crne GOre u implementaciji ključnih reformi vezanih za EU, posebno u oblasti izborne i pravosudne reforme i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Navodi se da bi kredibilitet Evropske unije (EU), uključujući i samu politiku proširenja, bio narušen ukoliko se opipljiv napredak koji su postigle pojedine države Zapadnog Balkana ne pretoči u konkretne korake na putu pristupanja EU.
U Rezoluciji se pozdravlja “dosljedno i potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP)”, uključujući restriktivne mjere EU, ali EP ohrabruje Crnu Goru da pojača sprovođenje restriktivnih mjera i spriječi njihovo zaobilaženje, kao i da zaplijeni imovinu sankcionisanih.
“Pozivaju se predstavnici vlasti da poštuju i promovišu usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom i vrijednostima EU, i da se uzdrže od bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle ugroziti strateški put Crne Gore ka članstvu u EU i njen suverenitet”, navodi se u Rezoluciji.
U dokumentu je izražena duboka zabrinutost zbog izjava visokih javnih funkcionera i podrške predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradu Dodiku.
“Ostaje ozbiljno zabrinuta zbog malignog stranog uticaja, pokušaja destabilizacije, sajber napada, hibridnih prijetnji i dezinformacionih kampanja, uključujući pokušaje trećih država da utiču na političke procese i javno mnjenje, što podriva EU i napredak Crne Gore na putu pristupanja”, navodi se u Rezoluciji.
U rezoluciji se Crna Gora poziva da usvoji protivmjere u jačoj saradnji sa EU i NATO-om i kroz povećanu regionalnu saradnju sa Zapadnog Balkana, da konstatuje da vjerske institucije mogu biti iskorišćene kao sredstvo spoljnog uticaja i osuđuje svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve u tom smislu.
Preporučeno je i da Crna Gora uspostavi posebno tijelo za borbu protiv hibridnih prijetnji.
Ističe se strateški značaj članstva Crne Gore u NATO-u i pozdravlja njeno aktivno učešće u misijama i operacijama zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU, a odato je priznanje Crnoj Gori za humanitarnu i materijalnu podršku Ukrajini.
EP u Rezoluciji navodi da prepoznaje ključnu ulogu Skupštine Crne Gore u procesu pristupanja, naročito u pogledu usvajanja zakonodavstva povezanog s EU, i ističe značaj parlamentarne saradnje u tom kontekstu.
EP je, kako se navodi, spreman da iskoristi svoje političke i tehničke resurse za unapređenje reformskog procesa vezanog za EU, uključujući kroz aktivnosti podrške demokratiji.
“Sa zabrinutošću se konstatuje ponovno pojavljivanje tenzija i etničke polarizacije koje usporavaju reformski proces”, navodi se u dokumentu i poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, sa naglaskom na kvalitet zakonodavstva, te snažno poziva da se rješenja traže putem parlamentarnog dijaloga.
Poziva se i na sprečavanje da se identitetska pitanja koriste za skretanje pažnje sa evropske agende ili pogoršanje odnosa sa susjedima, kako bi Crna Gora ostala čvrsto na putu ka EU.
U Rezoluciji je pozdravljen dogovor između crnogorskog premijera Milojka Spajića i lidera opozicije da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa razrješenjem sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović i da se opozicija vrati u parlament.
EP je, kako se dodaje, zabrinut zbog pokušaja izmjena Zakona o državljanstvu u Skupštini Crne Gore, koje bi, kako je ocijenjeno, mogle imati ozbiljne i dugoročne posljedice na proces donošenja odluka i identitet zemlje.
Naglašeno je da se svaka rasprava o identitetskim pitanjima mora voditi uz krajnju osjetljivost, kako bi se izbjegla dodatna polarizacija i kako bi se težilo širokom društvenom konsenzusu.
Iz EP su ohrabrili crnogorske vlasti da se konsultuju i usklađuju sa EU u vezi sa svim mogućim izmjenama Zakona o državljanstvu.
Oni su pozvali Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, ograničenja prava glasa i kandidature, transparentnosti, mehanizama za rješavanje sporova, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.
EP je pozvao Crnu Goru da sprovede preporuke ODIHR-a, da poveća transparentnost i kontrolu troškova političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa usklađivanjem relevantnog zakonodavstva sa standardima EU, kao i jačanjem sprovođenja pravila o trećem licu u finansiranju i uvođenjem strožih sankcija za prekršaje.
U Rezoluciji se poziva i na jaču saradnju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i finansijsko-obavještajnih službi radi otkrivanja i sprečavanja stranog uticaja u političkim kampanjama.
EP je ponovo pozvao crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni datum za lokalne izbore na nivou cijele države, kako je predviđeno Zakonom o lokalnoj samoupravi, radi poboljšanja efikasnosti upravljanja, smanjenja političkih tenzija i jačanja stabilnosti i funkcionalnosti lokalnih i državnih institucija.
U Rezoluciji se navodi da je EP zabrinut zbog nepravilnosti u izbornom procesu u Šavniku.
Crnogorske vlasti su pozvane i da usvoje Zakon o vladi, koji bi trebalo da omogući poboljšan okvir upravljanja i optimizaciju javne uprave.
EP je pozdravio uključivanje Crne Gore u Izvještaj Evropske komisije o vladavini prava za prošlu godinu, konstatujući uočene nedostatke, uključujući imenovanja u pravosuđu i nezavisnost tužilaštva.
Oni su pozvali Crna Gora da dodatno uskladi svoj pravni okvir, uključujući Ustav, naročito u vezi sa sastavom i procesom odlučivanja Sudskog savjeta, sa zakonima i standardima EU o nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu i profesionalizmu pravosuđa.
EP je pozvao Crnu Goru da dodatno depolitizuje imenovanja kako bi se ojačala nezavisnost, kao i da sprovede preostale međunarodne preporuke i odrede kriterijumi za penzionisanje sudija i tužilaca u skladu sa evropskim standardima i u punoj saglasnosti sa Ustavom.
Oni su kazali da žale zbog neriješenih zaostalih predmeta i pozvali Crnu Goru da preduzme mjere za skraćenje trajanja sudskih postupaka, posebno u slučajevima teškog i organizovanog kriminala, sa akcentom na pranje novca.
U Rezoluciji je preporučeno da Crna Gora usvoji ustavne amandmane u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU.
U dokumentu su konstatovani koraci preduzeti u borbi protiv korupcije i poziva se da se pojača odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou, uključujući snažnije sprovođenje postojećeg krivičnog zakonodavstva i izricanje djelotvornih i odvraćajućih kazni.
EP je pozvao Crnu Goru da hitno u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u pogledu država koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnu prijetnju za EU.
U Rezoluciji je istaknuto da su, suprotno očekivanjima, dvije dodatne državeuključene u bezvizni režim i da su zabrinuti što nosioci ruskih i bjeloruskih pasoša i dalje uživaju bezvizni režim.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
