Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, ocijenjeno je na konferenciji Razvoj ljudskog kapitala 2025.
Na konferenciji, koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora (PKCG), saopšteno je da ulaganje u ljudski kapital omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, istakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika, prenosi PR Centar.
Ona je navela da Ministarstvo ne vidi tržište rada samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva.
Govoreći o reformama, Nišić je istakla izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju fleksibilnije modele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Poseban fokus stavljen je na unapređenje položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva.
„Ne rješavamo samo pitanje zaposlenosti, već mijenjamo kulturu rada ka ravnopravnijem, humanijem i efikasnijem sistemu“, poručila je Nišić.
Ona je ukazala na program Garancija za mlade, koji se trenutno sprovodi u tri pilot opštine, a ima za cilj da mladima obezbijedi šansu za obrazovanje, obuku ili zaposlenje u roku od nekoliko mjeseci.
„Plan nam je da program uskoro obuhvati čitavu teritoriju Crne Gore“, kazala je Nišić i dodala da je ključna saradnja sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na razvoju cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da globalni i regionalni izazovi u ovoj oblasti nikad nijesu bili kompleksniji, te usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i sveprisutnih, gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima.
„Stoga ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina“, navela je Drakić.
Ona je ocijenila da privatni sektor ima ključnu ulogu u ovom procesu.
„Kroz saradnju sa obrazovnim institucijama možemo i moramo razvijati programe obuke koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Takođe, kompanije imaju odgovornost da ulažu u svoje zaposlene kroz programe kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog razvoja“, rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, poseban fokus treba staviti na mlade ljude, kao nosioce budućih promjena.
Predsjednik Odbora direktora MFIC, Tamaš Kamaraši, istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno,
„Zato pitanje ljudskog kapitala za nas u Savjetu ima posebnu važnost jer usmjerava način razvoja Crne Gore“, naveo je Kamaraši.
On je kazao da su u Savjetu stranih investitora ponosni na članice te asocijacije, kompanije koje već decenijama posluju u Crnoj Gori.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Maja Baćović, je tokom prvog panela pod nazivom Crna Gora i ljudski kapital – Gdje smo danas?, ukazala na dva ključna indikatora ljudskog kapitala. Prvi se odnosi na indeks humanog kapitala koji je razvila Svjetska banka, a koji obuhvata period od 2010. do 2020. godine.
„Prema ovom indeksu, Crna Gora se nalazi u sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini. Srbija je nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivu kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su nešto niže – sa 0,58 i 0,56“, navela je Baćović.
Prema njenim riječima, razvijenije države EU imaju značajno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka.
Drugi indikator na koji se osvrnula Baćović jeste udio stanovništva u radno sposobnoj dobi od 15 do 64 godina koje ima visoko obrazovanje.
„Prema Eurostat podacima, oko 22 odsto crnogorske populacije u toj starosnoj grupi ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. U poređenju sa prosjekom EU od 31,7 odsto, Crna Gora zaostaje oko devet odsto“, rekla je Baćović.
Kao pozitivan primjer, navela je Irsku, gdje 48 odsto stanovnika ima visoko obrazovanje, ističući kako je ulaganje u pametne usluge i znanje dovelo do izuzetnog privrednog rasta.
Ona je poručila da su za izgradnju ljudskog kapitala odgovorni su svi – država, kroz obrazovni sistem, pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje, kao i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.
„Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška – ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina“, smatra Baćović.
Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica (UDG), Sandra Tinaj, smatra da je u vremenu kada su političke i ekonomske teme dominantne, posebno važno razgovarati o ljudskom kapitalu, „kao fundamentalnom pitanju održivog razvoja društva, a ne samo ekonomije.“
Ona je istakla da se ljudski kapital najčešće vezuje za obrazovanje, ali da njegova suština leži u četiri ključne komponente: intelektualni kapital odnosno znanje, obrazovanje i inovacije, zdravstveni kapital odnosno mentalno i fizičko zdravlje, emocionalni kapital gdje spadaju solidarnost, empatija i međuljudsko povjerenje, kao i socijalna kohezija.
Govoreći o odgovornosti obrazovnog sistema, Tinaj je navela da kvalitetno obrazovanje ne može biti izolovani mehanizam koji automatski rješava izazove tržišta rada.
Izvršna direktorica NVO Roditelji, Kristina Mihailović je, govoreći o PISA testiranju, navela da Crna Gora već godinama bilježi loše rezultate, a da učenici ne uspijevaju da primijene naučeno gradivo u stvarnom životu.
„Naši učenici i dalje uče napamet, uče lekcije i najveći dio pažnje se posvećuje takvom načinu usvajanja znanja. Funkcionalno znanje nedostaje, i to je ono što testiranja pokazuju“, rekla je Mihailović.
Ona je dodala da iako je primijećeno da su se institucije ovoga puta pripremale za PISA testiranje, istinski uzroci problema nijesu suštinski adresirani.
„Nećemo promijeniti znanje naše djece ako ih budemo samo motivisali da test shvate ozbiljno. Moramo mijenjati način prenošenja i usvajanja znanja“, poručila je Mihailović i dodala da predstoji težak, ali nužan put obrazovne reforme.
Mihailović se osvrnula i na odnos između nastavnika i roditelja.
„Ako pitate nastavnike, reći će vam da roditelji ne žele da uče sa djecom. Ne znam kako smo došli do toga da roditelji treba da uče sa djecom. I ako pitate roditelje – više od 80 odsto njih plaća privatne časove djeci“, kazala je Mihailović, pozivajući se na podatke iz velike ankete sprovedene u saradnji sa UNICEF-om i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, u kojoj je učestvovalo oko šest hiljada roditelja iz cijele Crne Gore.
To je, kako je dodala, izuzetno velika brojka.
Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, Mirza Mulešković, je govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u prošloj godini bila svega 5,5, što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba.
„Imamo problem praćenja i slušanja tržišnih trendova, ali i razumijevanja naše ekonomske strukture, jer obrazovni sistem zavisi upravo od nje. Bez jake i diversifikovane ekonomije nema napretka obrazovanja, niti društva u cjelini“, ocijenio je Mulešković.
On je naveo i podatke iz istraživanja Američke privredne komore i Unije poslodavaca prema kojima 65 odsto članica AmCham-a je nezadovoljno kvalitetom radne snage, dok 76 odsto crnogorskih poslodavaca smatra da kadar koji dolaze iz obrazovnog sistema nije spreman za tržište rada.
„Ovo nijesu samo poruke za donosioce odluka, već i za sve aktere – potrebne su sistemske, duboke promjene, koje mijenjaju način razmišljanja o obrazovanju,” kazao je Mulešković, dodajući da Crna Gora mora da prati globalne trendove i ne smije se zadovoljiti prosjekom.
On smatra i da je neophodno mnogo više dijaloga i saradnje – i sa velikim i sa malim privrednicima, navodeći da oni čine 95 odsto naše ekonomije.
„Nije obrazovni sistem jedini odgovoran. Ne može se problem riješiti ako se svi ne uključe – od privrede, institucija, do civilnog sektora“, poručio je Mulešković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
