Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori je potrebna jasna nacionalna politika kvaliteta, koja uključuje strategije za privredu, razvojne prilike, pristup tržištu, ali i njegovu i zaštitu potrošača, ocijenio je viši ekspert za infrastrukturu kvaliteta, Janez Furlan.
“Vjerovatno sam i premalo prisutan u Crnoj Gori da bih mogao dati potpuno poređenje, ali skoro sve zemlje ovih prostora imaju slične nedostatke u infrastrukturi kvaliteta – premala agilnost, presporo odazivanje na stvarne potrebe u društvu i loša koordinacija/ kooperacija”, rekao je Furlan, koji ima česte angažmane u Crnoj Gori, a bio je i predavač na seminaru koji je Privredna komora (PKCG) organizovala u saradnji sa Institutom za standardizaciju.
On je u intervjuu za Glasnik Privredne komore kazao da voli da radi na angažmanima u Crnoj Gori.
„Da bi se sve to poboljšalo, potrebno je dinamično koordinisanje zainteresovanih strana gdje god je potrebno, a prije svega jasna nacionalna politika kvaliteta, uključujući strategije privrede, mogućnosti razvoja i pristupa tržištu, ali i zaštitu tržišta i potrošača“, naveo je Furlan.
On je podsjetio da su u pretpristupnom periodu u Sloveniji imali sektor za koordinaciju infrastrukture kvaliteta u okviru Ministarstva privrede, koji je odigrao značajnu ulogu u pristupanju te države u EU, kako kroz regulisanje slovenačkog tržišta, tako i u pripremi preduzeća za tržišne utakmice na jedinstvenom evropskom tržištu.
„Treba razumjeti da je to bila riječ o potpunoj promjeni nekadašnjeg sistema obaveznog sertifikovanja proizvoda na novi regulatorni model u relativno kratkom vremenu. Mnoge aktivnosti su se tako odvijale i na horizontalnom, ali i na vertikalnom nivou. Taj sektor je organizovao i predavanja za podizanje svijesti među ekonomskim subjektima, u saradnji s PKCG, stranim projektima asistencije i kroz pilot-projekte. Da nije bilo tog napora te grupe ljudi, siguran sam da se ne bismo tako brzo mogli uključiti u unutrašnje tržište EU, a haos na domaćem tržištu bilo bi teško obuzdati”, objasnio je Furlan.
On je dodao da nije upoznat da li u Crnoj Gori postoji takvo tijelo i ako postoji koji su njegovi učinci. To tijelo ima bitno ulogu za regulisanje tržišta, kako kroz zaštitu od nebezbjednih i nekvalitetnih proizvoda i usluga, tako i u podršci crnogorskih proizvođača da izađu na tržište EU.
“Posebno u sektorima u kojima je Crna Gora već afirmisana, a ima ambicije i prioritete razvoja. Tu dolazimo do strateškog opredjeljenja o pravcima daljeg razvoja, odnosno politike kvaliteta. Rezultat tih strateških opredjeljenja bi trebalo da budu definisane aktivnosti”, saopštio je Furlan.
Na primjer, ako Crna Gora želi da bude poznata po kvalitetnom maslinovom ulju i da ga izvozia, onda su u nacionalnom interesu i laboratorije za ocjenjivanje njegovog kvaliteta.
“Naravno, potrebni su i obučeni tržišni inspektori, koji mogu analizom tržišta eliminisati nelojalnu konkurenciju. Na taj način ne samo da se štiti zdravlje domaćih potrošača, već se stvara i zdrava privredna klima, u kojoj se ne takmiči samo ko je najjeftiniji, već ko stvara dodatnu vrijednost i tako izlazi na zahtjevnija i skuplja tržišta”, naveo je Furlan.
Usluge se, kako je precizirao, mogu staviti u politiku kvaliteta. Ne samo da se one mogu ocjenjivati, one mogu, posebno u zemljama sa malim dijelom proizvodnje, bitno promijeniti geostrateški značaj i promijeniti percepciju potrošača – primjer Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje je metamorfozu iz pustinjske i naftne zemlje u metropolitansku diktirala njihova nacionalna strategija, koja se bazira skoro isključivo na uslugama.
“S druge strane, potrebno je reći da ni infrastruktura kvaliteta u Sloveniji nije optimalna. Razlozi mogu biti različiti, a jedan od njih je i često mišljenje da je sve u redu i da nema potrebe za promjenama”, naveo je Furlan.
Na pitanje s kojim najznačajnijim izazovima se susreće infrastruktura kvaliteta u Crnoj Gori, Furlan je odgovorio da se čini da sve institucije infrastrukture kvaliteta imaju prilično velike izazove.
„To su pokazali i neki od okruglih stolova koje je organizovao Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) u prošle dvije godine. Bio sam panelista jednog takvog skupa na temu usaglašenosti građevinskih proizvoda i lično sam se uvjerio da postoje ponekad veliki problemi za ekonomske operatere i investitore. Ili nema još nacionalnih propisa, ili nema još akreditovane laboratorije, ili nema adekvatnog nadzora na tržištu“, saopštio je Furlan.
Prema njegovim riječima, pošto nema koordinacije zainteresovanih strana na vrijeme, mali problemi mogu postati veliki problemi i za državu.
„Takvo stanje može ozbiljno uticati na investicionu klimu. Sve to može da se prevaziđe uvođenjem dobre regulatorne prakse, kao i dobrih primjera sadašnjih članica EU. Šta to znači? Prije nego što se odgovorno ministarstvo odluči da nešto reguliše, ono bi trebalo da napravi procjenu uticaja, uključi sve zainteresovane strane i institucije, razmatra potrebe i trenutne nedostatke za implementaciju, pokrene aktivnosti za eliminisanje tih nedostataka i tome prilagodi prijelazna razdoblja“, saopštio je Furlan.
Poslije punog uvođenja nove regulative, potrebno je napraviti i evaluaciju. Nedostaci poput nepostojanje laboratorija ili određenih analitičkih/ispitnih metoda treba da se pretvore u konkretne akcione mjere, kako bi se oni otklonili.
Na pitanje da li država poklanja dovoljno pažnje razvoju kvaliteta i zašto je važno da njena podrška bude veća naročito u kontekstu evropskog puta, Furlan je odgovorio da je siguran da se svi akteri trude na svoj način.
„Moj lični osjećaj je da čelnici institucija u infrastrukturi kvaliteta dobro razumiju da se kroz taj okvir može razvijati kvalitet. Ne samo kroz promociju i podizanje svijesti u društvu i privredi, nego i kroz kreiranje dobre privredne klime za investicije, inovacije, kooperativne poslove i start up-ove. Ipak, nijesam baš uvjeren da je taj okvir dovoljno koordiniran, pa ni iskorišćen“, ocijenio je Furlan.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
