Njujork, (MINA-BUSINESS) – Dolar je ove sedmice prema korpi valuta zaronio na najnižu vrijednost u tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine i povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je tri odsto na 99,78 bodova, najnižu vrijednost u tri godine.
Pritom je kurs eura skočio 3,6 odsto na 1,1355 USD, najvišu vrijednost od februara 2022. godine, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 2,3 odsto, pa je njena cijena zaronila na 143,5 jena (JPY).
Oštar pad kursa dolara, drugu sedmicu zaredom, posljedica je nesigurnost zbog carina koje predsjednik SAD-a, Donald Trump, malo najavljuje, malo odlaže, pa ih na uvoz iz Kine povećava.
Trump je u srijedu, neočekivano na 90 dana, odložio dodatne, recipročne carine, za sve zemlje osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od deset odsto na gotovo sav uvoz.
Nakon te Trumpove odluke, mnoge zemlje poručile su da su spremne da pregovaraju. Između ostalih, i Evropska unija (EU), koja je odložila i svoje protivmjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Vašingtona i Pekinga se nastavlja, jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 odsto. Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 odsto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvije najveće svjetske privrede mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalne ekonomije, pa i recesiju.
Dolar inače slovi za jednu od sigurnih valuta u nesigurna vremena, no kako američkoj privredi prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švajcarska valuta, koje se takođe smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Kurs švajcarca prema dolaru dostigao je najvišu vrijednost u više od deset godina.
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na desetogodišnje obveznice dostigli oko 4,5 odsto.
To predstavlja sedmični rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Street-a i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, smatraju analitičari.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
