Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova je tokom prošle godine zaključeno 1,23 hiljade sporazuma između zaposlenih i njihovih poslodavaca.
Direktorica Agencije, Enesa Rastoder, kazala je Pobjedi da su prošle godine okončali preko 90 odsto postupaka, a da je oko 1,7 hiljada predloga prenijeto u ovu godinu.
Ona je saopštila da je prošle godine primljeno 3,52 hiljade zahtjeva zaposlenih, ali je u rad iz 2023. godine prenijeto preko 18 hiljada zahtjeva, imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu propisano da sva novčana potraživanja nastala od 23. avgusta 2008. godine zastarijevaju u roku od četiri godine od stupanja zakona na snagu, odnosno do 7. januara prošle godine.
Rastoder je bavela da su zaposleni podnosili ove zahtjeve po više pravnih osnova, te da su sindikalne organizacije dostavljale spiskove sa više stotina zaposlenih.
“Zaposleni su u najvećem dijelu tražili naknadu troškova prevoza u javnom sektoru i miritelji su po tom osnovu obustavili postupke za oko 12 hiljada zaposlenih, jer nije postojao pravni osnov. Agencija je odbila oko dvije hiljade predloga, jer podnosioci nijesu imali status zaposlenih zbog nepostojanja druge strane u sporu zbog vođenja stečajnog postupka ili drugih procesnih smetnji za sprovođenje postupka mirenja”, dodala je Rastoder.
Ostali zahtjevi su se odnosili na prekovremeni, noćni i rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika, povraćaj sredstava iz stambenog fonda, manje isplaćene zarade, godišnji odmor, prestanak radnog odnosa, neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje, mobing, manje isplaćene penzije zbog neizvršavanja sudskih presuda.
Rastoder je objasnila da Zakon o radu propisuje da je zaposleni, koji smatra da mu je povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, dužan da, prije pokretanja postupka pred sudom, podnese predlog za mirno rješavanje radnog spora pred Agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje sporova.
Poslodavac je u tom slučaju dužan da prihvati postupak mirnog rješavanja, a izuzetak se odnosi na prestanak radnog odnosa, gdje postupak mirenja nije procesna pretpostavka za pokretanje postupka pred sudom.
Za vrijeme trajanja postupka pred Agencijom ili Centrom, kako dodaje Rastoder, rokovi za pokretanje postupka pred sudom ne teku.
Crna Gora godinama ima problem sa milionskim odlivima iz budžeta po osnovu radnih sporova, a prošle godine je za devet mjeseci prinudno naplaćeno preko 15 miliona EUR.
To se navodi u posljednjem izvještaju zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović, koja je ukazala da postoji mogućnost da je dio višemilionskih iznosa, koji se iz budžeta isplaćuju zbog radnih sporova, rezultat nesavjesnog rada, zbog čega bi državni organi što prije trebalo da utvrde uzroke i sprovedu mjere za suzbijanje takvog postupanja.
Ćirović je ukazala da je prilikom planiranja budžeta potrebno obratiti pažnju na uzrok i posljedice prinudne naplate i planirati budžete za pojedine budžetske jedinice.
Na ovaj problem ukazuje i Rastoder, koja navodi da se u praksi dešava da poslodavci i iz javnog i realnog sektora, iako prepoznaju osnovanost potraživanja bivših ili trenutno zaposlenih, nemaju planirane izdatke u tekućem budžetu za te namjene, pa se pribjegava postupcima pred sudovima i isplati potraživanja u izvršnom postupku iz budžetskih rezervi, ili se prolongira obaveza isplate, neprihvatanjem pravnog osnova i vođenjem postupka pred sudovima, koji traju duže i tako se nesporna obaveza odlaže.
Pored finansijskog efekta, kako navodi Rastoder, prednosti vansudskog rješavanja radnih sporova ogledaju se u razvijanju socijalnog dijaloga između zaposlenih i poslodavaca i jačanju njihovog partnerstva i povjerenja u jednom mirnom i povjerljivom postupku.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
