Podgorica, (MINA) – Jugonostalgične vrijednosti značajno su oblikovale crnogorsko društvo i manjinske zajednice, ocijenio je novinar Sead Sadiković i dodao da je većina građana u Crnoj Gori na pravoj i ljudskoj strani.
On je, u podkastu „Pravo u CEDEM“, rekao da bratstvo, jedinstvo zvuči kao fraza, ali da se ono živjelo.
„Ono zaista kad se priča ovako zvuči fraza, ali kad se živi, a živjelo se, to je nešto što donosi puno lijepog svima, jer ta sloga spašava definitivno“, kazao je Sadiković.
Kako je naveo, to je nešto što je narod na ovim prostorima držalo vjekovima.
Sadiković je kazao da Jugoslavije više nema, ali da je iz nje ostala dobra ideja zajedništva.
„To sada zovu regionalne integracije, kako to goropadno zvuči. To više ne zovu Jugoslavija, nego zovu Balkan, jugoistočna Evropa i tako dalje“, rekao je Sadiković.
On je naglasio da mu je žao što nema te Jugoslavije.
„Vjerujem da će biti, i to ne u onom smislu formalnom, nego da će biti u prirodnom smislu. Ovo sad što pričamo – idemo u evropske integracije“, kazao je Sadiković.
Upitan jesu li jugonostalgične vrijednosti oblikovale društvo i manjinske zajednice u Crnoj Gori, Sadiković je odgovorio potvrdno.
„One svakako jesu oblikovale, pa i manjinske zajednice, i to u jednom značajnom djelu“, rekao je Sadiković.
Kako je kazao, onda desilo nešto što se zove male razlike.
„I ti ratovi zbog malih razlika su se zapravo desili“, dodao je Sadiković.
On je kazao da su očuvane neke tradicionalne vrijednosti, što se sada u novom dobu zove „zaostalo“.
„Ja sam za to da koristimo pametne telefone, da koristimo sve tehnološke novitete, ali sačuvati nešto što je porodica, pa sačuvati nešto što je i ta neka zajednica šira, neko bratstvo, je veoma značajno“, istakao je Sadiković.
Kako je naveo, čuvanjem jedinstva dobija se sigurnost.
Sadiković je istakao da se time dobija i široko, vleiko tržište, što je prilika za napredak.
Govoreći o političarima, on je kazao da je napravljeno tako da neko ko je u politici mora biti grub, sebičan, ponekad pokvaren, da bi bio na čelu i na vrhu.
„On misli da mora biti na čelu i da je najpametniji da vodi naroda, a zapravo ispostavi se da će on na kraju biti uvijek najbogatiji“, rekao je Sadiković.
Kako je kazao, narod će konačno shvatiti da je prevaren.
Govoreći o ratnim zločinima, Sadiković je kazao da tu temu radi makar jedan put godišnje, na ozbiljniji i istraživački način.
„Znam podosta o tome i pogotovo ovim našim ratnim zločinima. Svaki put se zapitam da li treba to da radim, zato što imam dilemu da li zapravo pozornost javnosti skrećem na nešto što bi bilo dobro da nije ni postojalo“, rekao je Sadiković.
On je naveo da bi zaista bilo dobro da to nije postojalo, ali činjenica je da postoji.
Govoreći o zločinu u Šahovićima, Sadiković je rekao da se o tome 100 godina ćutalo.
„Ta ćutnja je bila takođe jedno zlo i nikada se to klupko ne odmota do kraja. Uvijek se desi neki novi kastig, ne uspije se čuti istina o nekom zločinu i o ovom se ćutalo bukvalno stotinu godina“, naveo je Sadiković.
On je naglasio da se, kad neko kaže valjalo bi to obilježiti, odmah javlja neko iz kontra rova i kaže da nije to bilo tako.
„Možda nije ni čuo šta je ovaj želio reći, ali zapravo i ovaj što je to želio reći, čini mi se da je postupio na grubi način. Za rat je potrebno jedno, a za pomirenje mora biti najmanje dvoje“, istakao je Sadiković.
On je istakao da je u svakoj priči pokušao da prenese poruku da treba individualizovati krivicu.
Što se Šakovića tiče, to je apsurdno. Ti ljudi davno, davno nijesu među živima.
Kako je rekao, za kulturu sjećanja dovoljno je da postoje u čitankama dvije rečenice, sasvim jasne i precizne.
„I ne naduvavati priču – rezolucija, genocid, onom sa kojim trebaš da, iako se nijesi svađao, ali zbog predaka, pružiš ruku i da se miriš, ti ga grubim, ružnim riječima pozivaš na dijalog. To nije poziv na dijalog, to je poziv na sukob i onda rovovi“, rekao je Sadiković.
Upitan je li Crna Gora danas podiljena i hoće li biti podiljena onda kad postane evropska država, Sadiković je rekao da će jedan značajan procenat ljudi na ljudskoj strani.
„Ipak je tu većina. Da nije većina davno bi u sunovrat otišlo, ne bi nas bilo ovdje. Znači, većina je ipak na dobroj, na pravoj strani“, rekao je Sadiković.
On je istakao da u Crnoj Gori o nacijama znaju svi i svi su stručnjaci za to.
„To su zapravo ljudi koji ne znaju mnogo, oni to što osjećaju, a to kao neki identitet, misle da znaju i onda od toga što znaju, prave vrijednosti, a nijesu pola pročitali, ni pola od toga što su pročitali razumijeli“, rekao je Sadiković.
Govoreći o političkom angažovanju, Sadiković je rekao da je ponosan na to što je jedan osnivača liberala na sjeveru Crna Gore i naveo da je bio odbornik 1992. i 1996.
„Pokradoše nam narodnu slogu, trebao sam da budem poslanih, pokrali me naravno, praštam im, bolje. Politika kvari, šta bi bilo sa mnom, kakav bi bio užasan samom sebi. Srećan sam zbog toga, hvala Vladi onoj 1996. što nas je pokrala“, rekao je Sadiković.
On je, govoreći o pričama koje je uradio za više od 30 godina, rekao da je uradio hiljade teksova i reportaža.
Sadiković je kazao da je radio jednu priču o beranskom selu Petnjik, gdje su predsjednik mjese zajednice Bećo i sloga u tom mjestu sjajan primjer .
On je ukazao da je lokalna mjesna zajednica oaza demokratije, jer ljudi tu ispoljavaju svoju slobodu i tu se kreacija običnih ljudi najbolje ispoljava.
Sadiković je poručio mladma da se bave novinarstvom ako osjete da im je to dato, i ako misle da su pošteni i da to žele da prenesu.
Kako je rekao, sada na društvenim mrežama svako ima pravo da prenose informacije, da komentariše, što nekada nije moglo.
„Određeni umni ljudi treba da pričaju, a sada svako može da komentariše sve. Taj neko koga niko ozbiljno sada sjedi i udari po tastaturi“, rekao je Sadiković.
Prema njegovim riječima, ako novinarstvo pođe u tom pravcu da se sukobljava sa tim ljudima, da ih demantuje, ispravlja i da bude popularnije od njih, takvim se novinarstvom ne treba baviti, jer to nije novinarstvo.
Sadiković je poručio da bi volio da nastavi da pravi priču sa ljudima koji su obični.
Ova epizoda podkasta “Pravo u CEDEM” dio je projekta “Mozaik tolerancije: Za prava manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica”.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
