Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet završio je danas raspravu o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o kojem će se izjasniti naknadno.
Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je u uvodnom izlaganju da se izmjene predlažu, između ostalog, zbog umanjenja opterećenja po osnovu rada, što će Crnu Goru svrstati u red država sa najnižim nivoom opterećenja na rad.
“Donošenjem ovog zakona, poresko opterećenje rada će se umanjiti kroz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko origuranje (PIO) na teret zaposlenog i poslodavca, sa ukupno 20,5 odsto na deset odsto i to doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 odsto na deset odsto i doprinosa za PIO na teret poslodavca sa 5,5 odsto na nula odsto”, objasnio je Vuković na sjednici Odbora.
Vuković je rekao da ukupno poresko opterećenje troškova rada predstavlja učešće poreza i doprinosa u ukupnim sredstvima potrebnim za isplatu bruto zarade (razlika između bruto i neto dohotka).
“To je indikator koji prikazuje sadašnju vrijednost troškova zarada koje se transferišu državi u obliku doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i poreza na dohodak fizičkih lica, pri čemu se sastoji od tri glavne komponente – udio zaposlenih u doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, udio poslodavca u doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i porez na dohodak fizičkih lica”, kazao je Vuković.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, saopštio je da je Vlada, da bi nadomjestila gubitak koji se odnosi na doprinose za PIO, pribjegla predlaganju izmjena seta drugih zakona.
„Međutim, sa vrlo šturom analizom šta će to značiti za ekonomski sistem Crne Gore, javne finansije i Fond PIO i njegove korisnike“, tvrdi Milović.
On je rekao da ne postoji kvalitetna i adekvatna analiza o tome šta će se desiti sa Fondom PIO, odnosno kakva će biti buduća očekivanja i prognoze kada su u pitanju isplate penzija.
„Sistem međugeneracijske solidarnosti je danas na vrlo klimavim nogama. Govorimo o ogromnom gubitku koji je potrebno nadoknaditi iz stalnih izvora finansiranja. Iz ovoga što ste predložili, vrlo je malo onoga što će biti stalno i nijesmo sigurni da će to biti prihod budžeta, jer se očekuje da će doći do porasta sive ekonomije“, upozorio je Milović.
Prema njegovim riječima, ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje i za penzije ne postoji nigdje u svijetu i ovo je prvi put da se ovakav model dešava.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boriš Mugoša, rekao je da se raspravlja o zakonu koji nije prošao javnu raspravu.
On je pozvao predlagače da još jednom razmisle o svemu, jer su u pitanju, kako je naveo, preozbiljne reforme.
„Što je brzo to je i kuso“, poručio je Mugoša.
On je dodao da se u Crnoj Gori pravi sistem u kojem je porez na dodatu vrijednost (PDV) polovina izvornih prihoda.
„Shvatate li vi da svodimo sistem na PDV, koji jeste lako naplativ, ali zavisi od mnogih faktora i bojim se da radimo nešto što niko ne radi“, kazao je Mugoša.
On je objasnio da jeste za povećanje zarade gdje će građani sa tim moći više da kupe.
„A vi ste jednu stranu odradili, a drugu ste zapostavili i građanin sa 50 EUR više u džepu ne može više da kupi nego prije, i to je fakat. Ne samo da ne može više da kupi, nego će potencijalno jednom dijelu penzije biti manje“, upozorio je Mugoša.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Dražen Petrić, kazao je da je do 2021. godine oporezivanje zarada bilo proporcionalno i iznosilo 49 odsto, što je ograničavalo da se povećavaju minimalne zarade.
„Tada su ukinuti doprinosi za zdravstvo i povećana je plata sa 222 EUR na 450 EUR, što su benefiti koje koristi 70 hiljada građana Crne Gore“, naveo je Petrić.
On je kazao da će nakon primjene programa Evropa sad 2, 70 hiljada građana primati minimalnu platu 600 EUR ili 800 EUR, što će, kako je rekao, značiti povećanje životnog standarda.
„Kada se ukinu doprinosi na teret PIO, to će ostati poslodavcima. Tih 5,5 odsto koji se ukidaju ostaju poslodavcima, mogu iz toga da nadomjeste dio, ili da ga investiraju u proizvodnju ili inovacije“, rekao je Petrić.
Prema njegovim riječima, u trgovinskim lancima najniža plata je blizu 600 EUR, tako da će oni imati samo uštede od ovog programa.
„To bi bio izgovor ako oni povećaju neke cijene artikala“, dodao je Petrić.
On je naveo da je došlo do smanjenja sive ekonomije, koja je prije Evrope sad 1 bila značajno velika.
„Očekujemo i nastavak smanjenja sive ekonomije kroz program Evropa sad 2“, rekao je Petrić.
On je naveo da će crnogorska privreda biti konkurentnija, sa najnižom cijenom koštanja rada, a biće i bolji poslovni ambijent.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, saopštio je da ovakvim načinom uticaja na penzioni fond neće doći do povećanja plata, nego smanjenja budućih penzija.
On je naveo da su do sada izdvajanja za penzioni sistem bila veća, ako su veći doprinosi.
„Sada se taj sistem urušava, tako je to otprilike više manje svejedno sa ovim nivoom podizanja penzija. Idemo ka jednoj kategoriji socijalnih penzija gdje će više manje sve biti iste i praktično je svejedno koliko ćete uplaćivati u Fond PIO“, rekao je Konatar.
On je naveo da ako je nebitno koliko će se doprinosa uplaćivati, mogli su da ukinu kompletno doprinose i oslobode poslodavca.
„Ako za par godina dođemo u situaciju da je finansijska stabilnost trajno narušena, ili da narednih decenija moramo da prolazimo kroz nešto što je prolazila Grčka, vi ćete ostati upamćeni kao ljudi koji su to predložili i podržali. Za premijera Milojka Spajića to nije problem, jer će on otići u Sen Trope, Singapur, Monte Karlo, ali vi ćete, moje uvažene kolege, ostati u Bijelo Polju, Tivtu, Rožajama, Podgorici, jer vjerujem da planirate svoju budućnost ovdje i da vam je stalo do Crne Gore“, kazao je Konatar.
Odbor nastavlja sjednicu raspravom o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kao i o Predlogu zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
