Podgorica, (MINA) – Klimatske promjene negativno utiču na izuzetno bogat biodiverzitet Skadarskog jezera, jer zbog nepredvidljivih oscilacija vodostaja i temperature vrste koje ne mogu da se prilagode nestaju iz tog močvarnog staništa, ukazali su stručnjaci i pozvali donosioce odluka da hitno preduzmu mjere za ublažavanje dejstva tih promjena.
Biolog Bogić Gligorović kazao je da se negativni uticaji klimatskih promjena teško mogu spriječiti, ali mogu ublažiti.
„Nestanak samo jedne vrste u ekosistemu dovodi do dugotrajnih poremećaja u odvijanju prirodnih procesa, a klimatske promjene će dovesti do nestanka velikog broja vrsta, ukoliko se hitno ne preduzmu mjere za ublažavanje njihovog dejstva“, upozorio je Gligorović.
On je kazao da Skadarsko jezero i njegov neposredni drenažni basen, sa Šaskim jezerom, deltom Bojane i Velipoljem, čini jedan od globalnih centara biodiverziteta i stanište ogromnog broja vrsta flore, faune i gljiva i predstavlja rezervat biosfere.
„Na osnovu dosadašnjih istraživanja u različitim tipovima habitata koja su prisutni na Skadarskom jezeru evidentirano je prisustvo više od dvije hiljade vrsta beskičmenjaka uključujući insekte. Na Skadarskom jezeru je stalno i povremeno prisutno preko 280 vrsta ptica, oko 50 vrsta riba, kao i više od hiljadu biljnih vrsta i 930 vrsta algi“, rekao je Gligorović agenciji MINA.
On je ukazao da se uticaj klimatskih promjena negativno odražava na sve vrste koje su prisutne na Skadarskom jezeru.
Prema riječima Gligorovića, najizraženiji negativni uticaji koji su posljedica klimatskih promjena, a koje su sve intenzivnije na području Skadarskog jezera, su promjena vodostaja, povećanje temperature vode, eutrofikacija, zatrpavanje usljed nanosa i pojava invazivnih vrsta.
„Navedene prijetnje, udružene sa antropogenim uticajima, poput eksploatacije šljunka na rijeci Morači, različiti vidovi zagađenja, poput kanalizacionih voda koje dospijevaju iz gradova u slivnom području rijeka Zete i Morače, značajno ugrožavaju biodiverzitet Skadarskog jezera“, istakao je Gligorović.
On je kazao da su vodeni beskičmenjaci, koji su reproduktivnim ciklusom vezani za sezonske promjene nivoa vode, posebno ugroženi zbog nepredvidljivih oscilacija vodostaja i temperature.
Ta grupa organizama, pojasnio je Gligorović, ima evoluciono pamćenje sezonskih promjena ovih parametara u vodenim staništima i okolini i njihovi životni ciklusi su vezani za te promjene.
„Usljed uticaja klimatskih promjena te oscilacije parametara se dešavaju stihijski i nijesu više predvidljive, tako da vrste koje nijesu u stanju da se prilagode nestaju iz staništa. Ovaj trend predstavlja jedan od segmenata globalnog nestajanja vrsta“, rekao je Gligorović.
Kako je dodao, pored toga što su biodiverzitetski najznačajnija grupa organizama u Skadarskom jezeru, beskičmenjaci predstavljaju i najznačajniji hranidbeni resurs za druge grupe organizama poput riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica.
„Narušavanjem prirodne ravnoteže, odnosno smanjenjem količine dostupne hrane, te grupe organizama takođe posredno trpe posljedice klimatskih promjena i dolazi do smanjenja njihove brojnosti, ili potpunog nestajanja“, ukazao je Gligorović.
On je kazao da klimatske promjene dovode do izmjene ekoloških faktora koji djeluju na nekom staništu, što dovodi i do pojave invazivnih vrsta koje su prilagodljive i, u kompeticiji sa domaćim vrstama, preovladavaju i zauzimaju prostor.
Kako je naveo, takav primjer je Amorpha fruticosa – bagremovac koja je zauzela velike površine na plavnim livadama oko Skadarkog jezera.
Gligorović je ukazao da smanjenje vodostaja dovodi do ugrožavanja mahovina koje formiraju tresetišta na Skadarskom jezeru, kao i da vodene biljke takođe trpe posljedice zbog nepredvidljivih oscilovanja nivoa vode i promjena temperature.
On je dodao da je sve prisutnija eutrofikacija izazavana bujanjem algi, zbog priliva velike količine nutritijenata iz kanalizacionih voda i poljoprivrednih površina u kombinaciji sa povećanjem temperature usljed klimatskih promjena.
„Ova pojava dovodi do masovnog uginuća podvodnih biljnih vrsta, a usljed velike potrošnje kiseonika i smanjenja prozirnosti vode dolazi do pomora vodenih biljaka i životinja“, pojasnio je Gligorović.
Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) su istakli da je Nacionalni park Skadarsko jezero kompleksan ekosistem koji je pod pritiscima različitih antropogenih i prirodnih faktora koji utiču na stanje riba i ostalog biodiverziteta.
Oni su kazali da terenska istraživanja, koja su sproveli od aprila do oktobra prošle godine, ukazuju na sve veću prisutnost različitih invazivnih vrsta sa tendencijom daljeg širenja unutar Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
„Dominantno se šire u ruralnim i drugim narušenim staništima, što je jedan od pokazatelja da klimatske promjene imaju uticaj na biodiverzitet tog područja«, rekli su iz NPCG.
Oni su kazali da ribolovne aktivnosti, zajedno s nelegalnim ribolovom, doprinose smanjenju populacija riba, a da velike fluktuacije u nivou vode dodatno opterećuju staništa riba.
Iz NPCG su dodali da industrijske aktivnosti i poljoprivreda u okolini jezera, uz eksploataciju šljunka, mogu dovesti do zagađenja vode i poremećaja ekosistema.
„Planirana izgradnja infrastrukturnih objekata duž obale jezera dodatno ugrožava biodiverzitet, a eutrofikacija jezera, uzrokovana otpadnim vodama, može dovesti do prekomjernog rasta algi i smanjenja kvaliteta vode“, naveli su iz NPCG.
Rukovoditeljka Programa za zastupanje, komunikaciju i obrazovanje u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Marija Lekić kazala je da je evidentno da će klimatske promjene umnogome uticati na sastav i strukturu biodiverziteta Skadarskog jezera.
„Posebno imajući u vidu da smo svjedoci čestih suša zbog povećanih temperatura vazduha, kao i nepredviljivih oluja koje donose velike količine padavina koje utiču na promjenu nivoa vodostaja samog jezera“, rekla je Lekić agenciji MINA.
Osim toga, kako je dodala, na vrste koje nastanjuju taj močvarni sistem utiču i zagađenje otpadnim vodama, upotreba pesticida na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini jezera, nelegalni ribolov, krivolov, kao i devastacija staništa zbog izgradnje u zoni nacionalnog parka.
„Svi ti problemi su „dugogodišnja boljke“, čijem se rješavanju mora pristupiti sistemski, kako bi se smanjili negativni uticaji po ekosistem Skadarskog jezera“, poručila je Lekić.
Ona je kazala da su jedna od grupa životinja kojima prijeti nestanak, ne samo na nivou Crne Gore, već i globalno, vodozemci čije su životne faze vezane za vodena staništa, a da se posebno izdvaja skadarska žaba, endemska vrsta koja se, prema podacima istraživanja iz 2021. godine, može naći na više od 50 lokacija na teritoriji Skadarskog jezera.
„Osim vodozemaca, ptičje vrste koje gnijezde na flotatnoj vegetaciji na jezeru, kao na primjer bjelobrada čigra, su posebno ugrožene naglom izmjenom vodostaja, kao i zbog uznemiravanja i sve evidentnije pojave upotrebe brzih plovila i skutera u ljetnjim mjesecima dok traje i sezona gniježđenja na jezeru“, ukazala je Lekić.
Ističe da je simbol jezera, kudravi pelikan, posebno ugrožen zbog uznemiravanja i protjerivanja sa gnijezda, kao i stradanja zbog ptičjeg gripa prije dvije godine.
„Međutim, ohrabruje činjenica da pelikani pronalaze nove lokacije za gniježđenje osim rezervata Pančeva oka, pa je tako prošle godine zabilježeno gniježđenje te vrste i na kamenitom ostrvu Mali Moračnik“, kazala je Lekić i dodala da se svakako, imajući u vidu važnost i osjetljivost te vrste, još veći fokus treba staviti na njenu efikasnu zaštitu.
Gligorović je rekao da sveobuhvatna istraživanja flore, faune i gljiva nijesu sprovedena, ali da su na Skadarskom jezeru sve vrste na neki način ugrožene, neke zbog klimatskih promjena, neke zbog uticaja čovjeka.
„Među ugroženim vrstama na Skadarskom jezeru su vidra, vilini konjici Gomphus flavipes i Cordulegaster heros, koji naseljava okolne potoke i male rijeke, skadarska žaba, skadarski dub“, rekao je Gligorović i dodao da je pelikan bio na ivici nestanka, ali da je inteNzivnim konzervacionim aktivnostima obnovljena velika populacija na Skadarskom jezeru.
Kako je naveo, preko 30 odsto akvatičnih puževa koji su prisutni na ovom području su endemi.
„U okolini Skadarskog jezera prisutne su endemske podvrste skadarski dub i kasaronja, zatim Fritilaria gracilis, dalmatinski šafran, srpska ramonda. Pored toga prisutno je osam endemskih vrsta riba“, rekao je Gligorović.
On je dodao da na Skadarskom jezeru živi najveća populacija na globalnom nivou izuzetno značajne vrste – perorepi vilin konjic, koja je zaštićena na Aneksima II i IV mreže zaštićenih vrsta, na Aneksu I Bernske konvencije dok je na ICUN listi u kategoriji – ugrožena.
Kada je riječ o aktivnostima na smanjenju uticaja klimatskih promjena, Gligorović je kazao da u se u Crnoj Gori ne sprovode istraživanja negativnih uticaja klimatskih promjena, ukoliko se izuzme rad pojedinih entuzijasta, kao i da su aktivnosti borbe protiv klimatskih promjena svedene na kampanje, pravni okvir i edukaciju.
„Navedene aktivnosti sprovode organizacije ili pojedinci, sa ograničenim materijalnim resursima. Svijest o potrebi hitne reakcije kod donosioca odluka ne postoji, iako se brže nego što očekujemo približavamo granici sa koje nema povratka“, rekao je Gligorović.
On je kazao da je tokom istraživanja koja su sprovodili od 2009. do 2019. godine, tokom izučavanja faune izvora drenažnog basena Skadarskog jezera, utvrđeno da je 16 odsto stalnih izvora vode počelo povremeno da presušuje.
„Samo ta činjenica treba da predstavlja alarm za hitne konkretne akcije u oblasti klime“, rekao je Gligorović.
On je kazao da su aktivnosti smanjenja uticaja klimatskih promjena, na globalnom nivou, smanjenja emisije gasova koji intenziviraju efekat staklene bašte, očuvanje voda i šuma.
Prema njegovim riječima, lokalne aktivnosti u sprečavanju negativnih efekata klimatskih promjena su očuvanje biljnog pokrivača i pošumljavanje.
„Pored toga, potrebno je smanjiti različite zagađenje životne sredine i uništavanje živog svijeta. Kada se prirodna ravnoteža poremeti dolazi do domino efekta i posljedice su mnogo veće nego što se može pretpostaviti“, naglasio je Gligorović.
Močvarna staništa su veoma važana za ublažavanje uticaja klimatskih promjena, ali svijest o tome je, ističe Gligorović, na niskom nivou.
On je kazao da se močvare posmatraju kao neproduktivna ili beznačajna područja, koja se vrlo često isušuju i vrši se prenamjena prostora na kojem se nalaze, iako se u njima nalazi oko 40 odsto svjetskog biodiverziteta.
„Močvarna staništa, poput Skadarskog jezera, imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, jer vezuju velike količine ugljenkovih jedinjenja u zemljištu i biljkama, što dovodi do smanjenja količine ugljen dioksida u atmosferi, a samim tim i do neutralisanja pojačanog efekta staklene bašte i globalnog zagrijavanja“, pojasnio je Gligorović.
On je ukazao da su na području Skadarskog jezera prisutna i tresetišta koja su, takođe, značajna za apsorpciju ugljen dioksida, a samim tim i za smanjenje njegove emisije u atmosferu.
„Tokom perioda intenzivnih padavina močvarna staništa su izuzetno značajna za regulaciju vodnog ciklusa, jer apsorbuju velike količine vode. Na taj način smanjuju mogućnost poplava, a takođe predstavljaju prirodne rezervoare, jer održavaju vlažnost tokom sušnog perioda i na taj način omogućavaju opstanak živog svijeta“, rekao je Gligorović.
Kako je dodao, ta uloga močvara je značajna zbog sve češćih ekstremnih promjena vremenskih prilika i poremećaja ciklusa padavina uzrokovanih klimatskim promjenama.
Gligorović je kazao da Skadarsko jezro naseljava veliki broj primarnih producenata, biljaka, algi i mahovina, koje proizvode velike količine organske materije i kiseonika, a takođe apsorbuju i velike količine ugljen dioksida.
“Pored toga, zbog sposobnosti da akumuliraju zagađujuće materije, predstavlaju filter i vrše prirodnu remedijaciju voda. Lokalni ciklusi kruženja vode su, takođe, vezani za Skadarsko jezero, pa je iz tog razloga značajno u regulaciji padavina na okolnom području“, istakao je Gligorović.
On je kazao da je Skadarsko jezero jedan od naših najznačajnijih resursa, kao jedan od najvećih rezervoara slatke vode u Evropi, a takođe i kao jedna od najvećih evropskih močvara i jedna od vrućih tačaka evropskog biodiverziteta.
»Iz tog razloga potrebno je obrazovati ljude o neophodnosti očuvanja Skadarskog jezera, jer će u narednom periodu omogućiti naš opstanak na ovom prostoru, kao sistem značajnih prirodnih mehanizama za regulaciju klime«, istakao je Gligorović.
Kada je riječ o budućim planovima za zaštitu biodiverziteta Skadarskog jezera, iz NPCG su kazali da neusaglašena legislativa između država koje dijele jezero, Crne Gore i Albanije, otežava upravljanje i zaštitu jezerskog ekosistema.
„Blokade i prepreke na rijeci Bojani mogu ometati migracije riba između jezera i mora. Nelegalna prodaja riba, povezana s ilegalnim ribolovom, dodatno opterećuje riblje populacije“, rekli su iz NPCG.
Oni su kazali da saradnja sa susjednom Albanijom treba da bude unaprijeđena, kako bi se efikasnije upravljalo ribljim fondom i zaštititio biodiverzitet Skadarskog jezero.
Da bi se zaštitila ihtiofauna i uredile privredne aktivnosti, prema njihovim riječima, potrebno je sprovesti više naučnih analiza, donijeti nove legislative, usaglasiti pravilnike, jačati kapacitete i edukovati sve zainteresovane strane.
Lekić je kazala da je evidentno da je posljednjih par godina uložen veliki trud na suzbijanju nelegalnih aktivnosti na području Skadarskog jezera, posebno suzbijanju nelegalnog ribolova.
»Međutim, i dalje je aktuelan problem nelegalne gradnje, što potvrđuje otvoren slučaj Porto Skadar lake pred Bernskom konvencijom, krivolov na ptičje vrste je i dalje prisutan, kao i hronični problemi zagađenja«, navela je Lekić.
Ona je kazala da se sadašnja uprava trudi da se stanje poboljša, ali da se, imajući u vidu i samu površinu zaštićenog područja, kao i brojne probleme koje prate njegovu zaštitu, pozitivne promjene izuzetno sporo dešavaju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS