Podgorica, (MINA) – Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koje su izradili Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), mali su korak ka napretku, ali postoji bojazan u vezi sa njihovom primjenom, ocijenili su iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Iz CEGAS-a su kazali da pozdravljaju donošenje tih smjernica, ali da brinu za njihovu upotrebnu funkciju.
„CEGAS je, baveći se dugogodišnjom analizom kaznene politike prilikom zaključivanja sporazuma o priznanju krivice, a onda i “administrativnom” ulogom suda prilikom donošenja presuda na ovaj način, nastojao da ukaže na pretvaranje tog pravnog instituta u svoju suprotnost“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da izmjenom Zakona o krivičnom postupku, od 2015. godine, kreće ubrzan rast zaključivanja te vrste sporazuma, sa akcentom na djela organizovanog kriminala i visoke korupcije.
To je, kako su rekli iz CEGAS-a, dovelo do pojave trenda blage kaznene politike iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, koja je išla čak i ispod jasno propisanog zakonskog minimuma.
Prema njihovim riječima, bez postizanja odvraćajuće i srazmjerne kaznene politike, ne može se govoriti o vladavini prava i efikasnom pravosudnom sistemu.
Iz CEGAS-a su naveli da su njihove preporuke išle u pravcu ograničavanja mogućnosti zaključenja sporazuma za krivična djela kao što su trgovina ljudima, pranje novca, teško ubistvo, krivična djela protiv polne slobode, a naročito ukoliko je ono učinjeno na štetu maloljetne osobe.
Kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), sporan je bio i način zaključivanja sporazuma o priznanju krivice sa povratnicima, čija je visina kazne bila nesrazmjerno mala.
Oni su rekli da je u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije bilo neophodno ograničiti primjenu sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve.
„Donešene smjernice za državne tužioce i sudije, od Vrhovnog suda i VDT-a, čine mali korak ka napretku, uz bojazan njihove stvarne upotrebe“, smatraju u CEGAS-u.
Iz te NVO su kazali da se novim dokumentom, koji nije obavezujućeg, već usmjeravajućeg karaktera, propisuju načini sačinjavanja smjernica o sporazumijevanju i sve ono što treba da sadrži jedan takav dokument.
„Kao i predlog za početak vođenja postupka, upoznavanje oštećenog, vođenje službene zabilješke o početku pregovora, tok pregovaranja, zapisnik o saslušanju okrivljenog, pisani sadržaj sporazuma, odmjeravanje kazne, propisane kazne za krivično djelo koje je predmet sporazuma, svrha kažnjavanja i okvir odmjeravanja kazne“, naveli su iz CEGAS-a.
Oni su kazali da je jedna od novina koja je unešena novim Smjernicama da kod odmjeravanja kazne, tužilac mora imati na umu kolika je očekivana sankcija za konkretno krivično djelo i da sankacija odgovara svojoj svrsi, pravdi i pravičnosti, kao i to da državni tužioci određuju kazne u odnosu na praćenje kazni izrečenih za pojedina krivična djela.
„U tom dijelu CEGAS izražava zabrinutost postizanja tog vida kontrole, ako imamo u vidu nepostojanje razrađenog programa praćenja kazni za izrečena krivična djela, sa jasnim pojedinostima i svim relevantnim podacima“, rekli su iz te NVO.
Za taj vid kontrole mora se, kako su kazali, sačekati reforma pravosudnog informacionog sistema, koji će u te i slične svrhe razraditi vođenje jasne evidencije kaznene politike sudova.
Iz CEGAS-a su rekli da smjernice iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije idu isključivo u dijelu povećane opreznosti kod odmjeravanja kazne i da su date uopšteno.
„A sudu se sugeriše da se prilikom odlučivanja o podnijetom sporazumu o priznanju kivice, u kojem je predložena kazna ispod zakonskog minimum, cijeni da li je stečena imovinska korist vraćena, odnosno da li su se stranke dogovorile u vezi imovinsko-pravnog zahtjeva“, naveli su iz CEGAS-a.
U toj NVO smatraju da taj vid preporuke ne stavara pravnu sigurnost da će i u konačnome doći do postizanja pravičnosti i smanjenja sporazuma o priznanju krivice u djelima iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Iz CEGAS-a su rekli da se institut sporazuma o prizanju krivice u najvećem broju slučajeva odnosio i na krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i da su kazne bile neujednačene i ispod propisanog minimum.
„S obzirom na tu činjenicu, smjernicom je određeno da sudovi u okviru odmjeravanje te vrste kazne moraju imati u vidu “težinu krivičnog djela izraženu kroz količinu i vrstu opojne droge i apstarktnu opasnost na zaštićena dobra”“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se tu iznova nalaže kreiranje tabela praćenja kaznene politike, što je još jedan pokazatelj da bez pravosudnog informacionog sistema nema mogućnosti jasne kontrole i upotrebe smjernica.
„CEGAS smatra da bi, kada već nije došlo do ograničenja upotrebe sporazuma o prizanju krivice kod navedenih krivičnih djela, bilo nužno predložiti izmjene i dopune člana 45 Krivičnog zakonika u pogledu propisivanja granica ublažavanja kazne u slučajevima zaključenja sporazuma, baš kao što je to dato i u smjernicama“, rekli su iz te NVO.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
