fbpx
NaslovnicaCrna GoraBez napretka u reformi pravosuđa

Bez napretka u reformi pravosuđa

Podgorica, (MINA) – Crna Gora nije napredovala u reformi pravosuđa, a crnogorski pravosudni sistem nastavio je da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, ocijenjeno je u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.

U nacrtu dokumenta EK u koji je agencija MINA imala uvid navodi se da je Crna Gora, iako je ostala umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina Evropske unije (EU) i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih prava, u toj oblasti ostvarila ograničen napredak u cjelini.

“Nema napretka u reformi pravosuđa, najizazovnijoj oblasti vladavine prava do sada. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što dovodi do slabog vođenja i upravljanja, nedostatka strateške vizije i lošeg planiranja, što utiče na sposobnost zemlje da obezbijedi pravdu”, navodi se u dokumentu.

Dodaje se da pravosudni sistem ostaje pogođen pitanjima odgovornosti, između ostalih slabosti.

U nacrtu se ističe da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze o osnovnim pravima prema međunarodnom zakonodavstvu i instrumentima za ljudska prava.

Kako se navodi, zakoni o Sudskom savjetu i sudijama, i o državnom tužilaštvu trebalo bi da budu izmijenjeni u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.

U dokumenti piše da je Crna Gora dostigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije i da je ograničeno napredovala.

“Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje problem i razlog za zabrinutost, i preovladava u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture”, kaže se u nacrtu.

Iz EK su u nacrtu naglasili da Crna Gora nije dovoljno unaprijedila zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije, u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima.

Oni su naveli da je u toku nekoliko istraga korupcije visokog profila, dodajući da u Crnoj Gori još treba demonstrirati strog i nedvosmislen odgovor krivičnog pravosuđa na tu pojavu.

Ističe se da je postignut ograničen napredak u sprečavanju korupcije.

Kako se navodi, rezultati Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) su poboljšani u kvantitativnom smislu.

“Međutim, nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i proaktivnost te institucije treba dalje osigurati. Zakon o sprečavanju korupcije treba poboljšati”, navodi se u nacrtu.

Ističe se da je, u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) brzo postupilo u pokretanju nekoliko istraga visokog profila.

Iz EK u nacrtu navode da to ukazuje na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući i najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona.

“Pravosudni sistem Crne Gore treba da pokaže snažan, strog, koherentan i nedvosmislen odgovor. Crna Gora mora dalje poboljšati rezultate istraga, krivičnog gonjenja, konačnog presude i oduzimanje imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou”, navodi se u nacrtu izvještaja EK.

Kako su naveli, da bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti, potrebno je sprovesti efikasniju politiku krivičnog sankcionisanja i odgovor pravosuđa.

“Potrebno je poboljšati efikasnu i sistemsku upotrebu finansijskih istraga i zapljene i oduzimanja imovine. Napori na ovom polju prvenstveno bi trebalo da budu usmjereni na one sektore koji su najosjetljiviji na korupciju”, kaže se u nacrtu.

Navodi se da je u izvještajnom periodu političkom situacijom u Crnoj Gori dominirala prelazna vlada koja nije imala povjerenje parlamenta, a Skupština nije bila u stanju da okupi jasnu i dosljednu većinu da pokrene reforme.

“Bojkot velikog dijela parlamenta uticao je na njegov rad”, naglašeno je u nacrtu izvještaja.

Dodaje se da nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora Vlade.

“Nedostajalo je usmjerenja u vezi sa pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke za evropske integracije”, navodi se u nacrtu.

Iz EK su naveli da su u nekoliko navrata, Vlada ili parlament odlučili da ignorišu preporuke Evropske i/ili Venecijanske komisije”.

U izvještaju se ističe da je nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda između septembra prošle i februara ove godine ozbiljno uticalo na izborne procese.

Naglašeno je da je da je mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao u julu 2022. bez vidljivih rezultata.

Iz EK su u nacrtu ocijeili da pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje izbornih propisa, prava glasanja i kandidovanja, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora nad finansiranjem kampanje i medija.

“Ti problemi, zajedno s drugim pitanjima, ostali su neriješeni”, naglasili su iz EK.

Oni su podsjetili da je Vlada obavljala svoje dužnosti kao tehnička od avgusta prošle godine i s ograničenom odgovornošću, zbog nesposobnosti političkog sistema da formira novu vladu ili sprovede prijevremene izbore.

U nacrtu se ističe da je Vlada, u pozadini nejasnih pravila koja regulišu nadležnosti tehničke vlade, nastavila da donosi važne odluke i da razrješava i imenuje ključne zvaničnike.

“Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje uzrok zabrinutosti”, naveli su iz EK u izvještaju i istakli da je u februaru tehnička Vlada usvojila svoj Godišnji radni program za ovu godinu.

Kako su naveli, transparentnost upravljanja ostala je upitna i Vlada je često posezala za opcijom donošenja odluka bez formalnog održavanja sjednice.

U nacrtu izvještaja je naglašena da su oba predsjednika države, koji su bili na funkciji tokom izvještajnog perioda, odbila da potpišu zakonodavstvo koje je usvojeno nakon raspuštanja parlamenta.

Ističe se da pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva treba unaprijediti.

“Političari, uključujući najviše nivoe vlasti, često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva, i prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada”, kaže se u nacrtu.

Naglašeno je da Savjet za saradnju državnih tijela i nevladinih organizacija nije obnovio rad.

U EK smatraju da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave i da je ograničeno napredovala.

U nacrtu se ističe da je parlament usvojio izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi ga uskladio sa Zakonom o državnoj službi, ignorišući preporuku Komisije.

“Olabavljeni kriterijumi predstavljaju kontinuiranu zabrinutost u vezi sa zapošljavanjem zasnovanim na zaslugama, kompetencijom i nezavisnošću državnih službenika”, navodi se u nacrtu.

Dodaje se da su kontinuirane promjene službenike u javnoj upravi dovele do daljeg gubitka stručnosti u pitanjima vezanim za proces pristupanja EU i ukupno usporavanje tempa reformi.

U dijelu o osnovnim ljudskim pravima, navodi se da je u velikoj mjeri uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir, a da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze.

Iz EK su ocijenili da su potrebni dodatni napori da bi se zakonodavni okvir u potpunosti primjenjivao, jer su najugroženije grupe u društvu u Romi i Egipćani i LGBTQ osobe u izvještajnom periodu i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

Oni su naglasili da trend porasta broja femicida, uz nedovoljno praćenje vlasti i slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom, i dalje izaziva zabrinutost.

“Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasna primjena zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe”, kaže se u nacrtu.

Navodi se da Crna Gora mora pojačati svoje napore da sprovede efikasne, efektivne i nezavisne istrage u cilju rješavanja policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude.

U nacrtu je naglašeno da su vlasti pružile brze i efikasne policijske i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali da nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva.

“Vlada je uključila civilni sektor i medijske poslenike u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela da finalizuje zakonske predloge i da ih predstavi Skupštini”, naglasili su iz EK.

Kako su naveli, vlasti treba da pojačaju napore da se efikasno pozabave neriješenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima.

Kako se navodi u nacrtu dokumenta, nacionalni javni emiter – Radio televizija Crne Gore (RTCG), nastavio je da proizvodi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i izborne periode.

“Potrebni su dalji kontinuirani napori kako bi se ispunili najviši standardi medijskog integriteta i odgovornosti, suprotstavili dezinformacijama i ograničili efekte uznemiravanja na mreži i govora mržnje”, naglasili su iz EK i istakli da je medijska scena i dalje visoko politički polarizovana.

Iz EK su objasnili da je neophodno uspostaviti kredibilne i efikasne mehanizme samoregulacije kako bi se ojačao integritet i profesionalizam medija.

U nacrtu se navodi da je, Crna Gora ograničeno napredovala po ekonomskim kriterijumima i da je umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne privrede.

“Ekonomska ekspanzija je nastavila snažno tempo rasta u ovoj godini, podržan privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma”, navodi se u nacrtu.

Iz EK su ocijenili da je ekspanzivna fiskalna politika podstakla domaću tražnju i doprinijela veoma visokom rastu neto plata.

Dodaje se da se budžetski defict povećao, kao i da nije razvijen srednjeročni plan konsolidacija koji treba da riješi sve veće fiskalne izazove.

Ističe se da je bankarski sektor ostao dobro kapitalizovan i likvidan.

“Broj novih preduzeća je povećan, ali napori da se poslovanje unaprijedi, okruženje i upravljanje državnim preduzećima usporeno je zbog političkih neizvesnost”, navodi se u dokumentu EK.

Dodaje se da je Crna Gora određeno napredovala i da je umjereno spremna da se nosi sa konkurencijom pritisaka i tržišne snage unutar EU.

U nacrtu je naglašeno i da se obrazovni sistem suočava sa brojnim izazovima.

Dodaje se da su nastaljeni napori za unapređenje zelene i digitalne tranzicije, ali da i dalje postoje veliki nedostaci u infrastrukturi.

“Uprkos određenom napretku u metalurškog sektora i dobrog učinka turizma, potrebni su napori za diversifikaciju”, navodi se u nacrtu.

U nacrtu piše da je Crna Gora napredovala u statističkoj metodologiji i prenosu podataka Eurostatu.

“Sada bi trebalo da se fokusira na usklađivanje svoje statistike sa Evropskim sistemom računa i jačanje budžetske inspekcije i upravljačke odgovornosti u javnoj upravi”, dodaje se u nacrtu.

Navodi se da je Crna Gora umjereno pripremljena i da ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki.

“U prošloj godini je postignut određeni napredak u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i u daljem unapređenju funkcionisanja elektronski sistem nabavki”, ističe se u nacrtu.

Crna Gora bi, kako se navodi, u narednoj godini trebalo da se fokusira na efektivne sprovođenje zakonodavstva o javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu.

“Trebalo bi takođe u potpunosti poštovati pravila o javnim nabavkama EU u svim slučajevima, kao na primjer prilikom dodjele koncesija za upravljanje aerodromima”, piše u nacrtu.

Kako je ocijenjeno, Crna Gora je napredovala i u tržištu nadzora, akreditacije i standardizacije, kao i po pitanju prava intelektualne svojine i usvajanju novih nacionalnih sveobuhvatnih strategija o intelektualnoj svojini.

Napredak je, dodaje se, napravljen u kontroli duvana, penzijama, industrijskoj politici, operacionalizaciji Inovacionog fonda, oporezivanju i olakšavanju trgovine.

“Ostvaren je napredak u stvaranju energije za dan unaprijed tržišta i kontrole državne luke, ali napredak je bio ograničen u pogledu životne sredine i klime”, naveli su iz EK.

Kako su rekli, Crna Gora sada treba da se fokusira na strategiju zelene tranzicije u energetskom sektoru, uključujući samo planove tranzicije za postupno gašenje elektrane u Pljevljima, usvajanje i sprovođenje zakona o železnici.

Iz EK su naveli da je napredak ostvaren i u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz donošenje nove Strategije, hrana i ribarstvo i akvakultura, regionalna politika i strukturne instrumente, finansijske i budžetske odredbe.

Država treba, prema ocjeni EK, da se fokusira na početak implementacije IPARD III programa i da ubrza zakonodavno usklađivanje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kao i ribarstva i akvakulture.

Oni su naveli da su legalne radne migracije nastavile da rastu, pa je, kako piše u izvještaju, izdato 29.319 dozvola za privremeni boravak i rad, uglavnom za sezonske radnike.

U nacrtu piše da je prošle godine registrovano 8.519 migranata koji su ilegalno prešli granicu, što je dvostruko više u poređenju sa 2021. godinom.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije