Podgorica, (MINA) – Suzbijanje neprimjerenog govora u onlajn /online/ prostoru interes je i obaveza čitavog društva, ocijenjeno je u u analizi Centra za građansko obrazovanje (CGO) “S druge strane tastature – govor mržnje kroz prizmu građana i građanki, zakona i studija slučaja“.
Kako je saopšteno iz CGO-a, i pored određenih pozitivnih pomaka u pozicioniranju teme govora mržnje u javnom prostoru, potreban je proaktivniji institucionalni pristup.
“A komunikacija u vezi sa tim pitanjem mora biti sadržajna kako bi se kontinuirano ukazivalo na štetnost govora mržnje i vezanih oblika neprimjerenog govora, kao i na posljedice koji ta pojava ostavlja na direktne žrtve, ali i na društvo”, naveli su iz CGO-a.
Oni su kazali da autori publikacije Maja Marinović, Damir Suljević i Damir Nikočević pružaju uvid u pravni okvir koji tretira tu oblast, kao i u relevantna istraživanja i analize domaćih i međunarodnih organizacija.
Kako se navodi, kroz monitoring i obradu specifičnih slučajeva, ukazuje se kako funkcionišu institucije koje imaju mogućnost i obavezu da ove slučajve procesuiraju.
Iz CGO-a su rekli da preporuke imaju za cilj popunjavanje takozvanih „pravnih rupa“, a sve kako bi se doprinijelo jačanju crnogorskog zakonodavnog okvira u ovoj oblasti.
Marinović je podsjetila da istraživanje CGO-a, sprovedeno u oktobru prošle godine, pokazuje da su građani koji su bili meta govora mržnje u 70 odsto slučajeva to bili više od jedan put.
“U polovini slučajeva, žrtve takvih komentara su odlučile da to ignorišu, 23 odsto je to prijavilo društvenoj mreži ili portalu na kojem se slučaj desio, a tek četiri odsto njih je govor mržnje prijavilo nadležnim državnim organima”, rekla je Marinović.
Ona je kazala da, kao razlog zašto nijesu prijavili govor mržnje, trećina navodi nedostatak povjerenja u samoregulaciju na portalima i društvenim mrežama, a više od četvrtine da nemaju povjerenja u nadležne organe koji bi procesuirali te slučajeve.
“Način na koji sudovi za prekršaje u Crnoj Gori i Uprava policije vode evidencije nije ujednačen što onemogućava praćenje rada tih organa, a posebno u kontekstu cjelovite procjene efikasnosti”, ocijenila je Marinović.
Ona je kazala da bi za podnosioce prijave bilo značajno da postoji registar kroz koji bi mogli pratiti predmet, od pokretanja do pravosnažnog rješenja.
“A posebno imajući u vidu da ti slučajevi očigledno nemaju nikakav prioritet u sudovima za prekršaje i da njihova dužina djeluje obeshrabrujuće na podnosioce prijave koji su često i direktne žrtve”, navela je Marinović.
Ona je dodala da bi to obezbijedilo i dobar uvid u statistiku tih slučajeva i kaznenu politiku.
Kako je Marinović dodala, praksa ukazuje i na neophodnost jačanja zakonodavnog okvira u dijelu sankcionisanja govora mržnje na portalima i društvenim mrežama.
“I to primarno Zakona o medijima u dijelu odgovornosti portala, a posebno za nepostupanje po prijavama kojima se traži uklanjanje komentara ili nepostupanja u predviđenom roku”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, CGO je samo u tri talasa tokom 2021. i prošle godine policiji podnio ukupno 59 prekršajnih prijava protiv 62 osobe koje su na Fejsbuku /Facebook/ i Tviteru /Twitter/ iznosili komentare problematične sadržine.
“Taj pristup, kroz koji je u svega nekoliko dana i na nekoliko objava, analiziran sadržaj komentara, imao je za cilj da ukaže na razmjere problema sa kojima se u ovoj oblasti suočavamo, ali i da se testira koliko postoji institucionalne spremnosti na njihov adekvatan odgovor”, rekla je Marinović.
Ona je kazala da su te prijave procesuirane u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru kojim su propisane novčane kazne od 100 do 1.000 EUR, zavisno od toga kako je djelo vrijeđanja na javnom mjestu kvalifikovano.
Kako je Marinović dodala, najveći dio tih slučajeva odnosi se na komentare su se nalazili na Fejsbuk /Facebook/ stranicama portala na kojima su objavljeni linkovi tekstova u čijem naslovu su citirane izjave predstavnika CGO-a.
Ona je rekla da, što se tiče rodne strukture, značajno prednjače muškarci u u odnosu na žene sa tim neprimjerenim govorom, a za jedan broj osoba nije bila moguća identifikacija.
Prema njenim riječima, kazne su varirale, od novčanih u rasponu od 60 EUR kazne uz deset EUR troškova postupka do 250 EUR kazne i 30 EUR troškova postupka, do onih koje su uključile opomenu ili uslovnu osudu pod prijetnjom zatvorom u slučaju ponavljanja djela.
“CGO tim je ocijenio da je ove postupke pratio niz manjkavosti. Prvenstveno, postojala je neujednačena praksa pred različitim sudovima za prekršaje, ili čak pred različitim sudijama istih sudova za prekršaje”, navela je Marinović.
Ona je kazala da je tok postupaka je neupućenost, ali i nestručnost dijela postupajućih sudija, koji su nerijetko i otvoreno iskazivali nepoznavanje postupaka po ovoj vrsti prekršaja.
Kako je Marinović ocijenila, to otvara potrebu izgradnje kapaciteta sudija za prekršaje kad je riječ o značaju i načinima efikasnog postupanja u slučajevima koji uključuju govor mržnje i vezane forme neprimjerenog ponašanja.
Ona je kazala da tužilastvo mora biti proaktivnije u procesuiranju govora mržnje, a osobito kad su u pitanju izjave javno istaknutih ličnosti, a što se do sada uglavnom nije prepoznavalo kao govor mržnje, iako to jeste bio slučaj.
Prema ocjeni Marinović, upravo izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija u ovakvim primjerima stimuliše spiralu širenja govora mržnje i drugih oblika neprimjerenog govora u online prostoru.
“Stoga bi proaktivnije postupanje tužilaštva moglo imati i širi preventivni karakter, pored onog direktno represivnog u odnosu na pojedinačnu osobu”, kazala je Marinović.
Ona je ocijenila da je potrebno raditi na podizanju nivoa informisanja građanstva o mehanizmima prijave za suzbijanje govora mržnje u online prostoru i ohrabrivati građane i građanke da se tako bore za zaštitu svojih prava.
Kako je Marinović navela, analiza je objavljena u okviru projekta „Ustanimo protiv diskriminacije, govora mržnje, mizoginije i drugih oblika digitalnog nasilja!“, koji je sproveo CGO, a podržala Kanadska ambasada.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
