Podgorica, (MINA) – Mandatar Milojko Spajić treba da uči iz svojih grešaka, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dodajući da bi vlada već bila sastavljena da grešaka nije bilo.
Milatović je, u intervjuu Televiziji Crne Gore (TVCG), kazao da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da se u međuvremenu dogodilo konstituisanje parlamenta, davanje mandata Spajiću i pregovori partija.
“Ta treća faza traje već dva ipo mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.
On je istakao da se o Vladi pregovara tako što se predstave dokumenti i principi, pa se vidi ko ih podržava.
“Potrebna nam je politička odgovornost. U ime građana, postavljam pitanje, gdje je politička odgovornost. Racionalno sam objasnio zašto je Crnoj Gori potrebna inkluzivna vlada”, kazao je Milatović.
On je rekao da brine ako je to što je poslanica Jevrosima Pejović rekla sinoć na TVCG tačno o pritiscima.
“Jasno je da niko ne smije da se napada i da bude pritisaka zbog različitog mišljenja”, rekao je Milatović, prenosi Portal RTCG.
On je upitao da li je, ako je cilj da se napravi vlada, isključenje Pejović iz Evrope sad korak naprijed ili nazad u pravljenju te vlade.
“U tim procesima nijesam učestvovao ali postavljam racionalno pitanje”, rekao je Milatović.
On je rekao da Spajiću nije lako.
“Ali mora da nauči iz svojih grešaka, a imao ih je ovih dva i po mjeseca, jer da nije imali bi vladu”, naveo je Milatović.
Kako je kazao, na njega ne može niko da prebacuje loptu zbog svoje nesposobnosti.
“A građani su glasali i oni su ti koji će opet glasati”, kaže Milatović.
On se upitao zašto Vlade već nema.
“Valjda je nama najviše u interesu da imamo Vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.
On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.
“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.
On je podsjetio da dvotrećinska većina predstavlja uslov da dođe do reforme pravosuđa i ponovio da Vlada treba da bude inkluzivna.
“Ko je dobrodošao u crnogorsku vladu, rekli su građani na izborima 11. juna. Čvrsto sam na fonu da Crna Gora treba da vodi spoljnu politiku ubrzanog evropskog puta, kredibilnijeg članstva u NATO i jačanja odnosa sa sujedima”, kazao je Milatović.
Milatović je rekao da je tokom samita Evropske političke zajednice u Španiji imao priliku da sretne važne evropske lidere i prenese bitne poruke.
On je podsjetio da je to već njegovo drugo učešće na tom samitu, jer je prvi put učestvovao na samitu u Moldaviji.
“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU”, rekao je Milatović.
On je kazao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo evropskom putu Crne Gore.
Milatović je saglasan da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nema glavnog pregovarača.
On je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice.
Prema riječima Milatovića, ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji.
“Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.
On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji moglo početi zatvaranje poglavlja.
Naredne godine, kako je naglasio, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.
Milatović je istakao da process zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje pristupanje.
“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, rekao je Milatović.
On je naveo da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija.
Milatović je rekao da će pozvati sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaraju o toj platformi.
“Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.
On je podvukao da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
