Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Biznis zajednica uputila je zajednički dopis ministru finansija, Aleksandru Damjanoviću i još jednom apelovala na Vladu da ozbiljno sagleda i uvaži njihove argumente i povuče iz procedure Nacrt zakona o solidarnom doprinosu.
Zajednički opis Damjanoviću uputili su Privredna komora, Američka privredna komora, Crnogorsko udruženje poslodavaca, Savjet stranih investitora i Udruženje banaka.
Predstavnici tih biznis asocijacija smatraju da ekonomske politike u svakom segmentu treba da podržavaju privredu, njen dalji razvoj, diversifikaciju i budu zamajac napretka cjelokupnog društva.
„Vjerujemo da je ostvarenje ovog cilja jedino moguće ukoliko postoji razumijevanje i sadržajna komunikacija između donosilaca odluka i članova poslovne zajednice u najširem mogućem kontekstu. Međutim, svjedoci smo da je izostanak ovakvih praksi u prethodnom periodu direktno ugrozio poslovne modele koje su mnogobrojne kompanije u Crnoj Gori predano razvijale“, navodi se u dopisu.
Situaciju, kako tvrde, otežava činjenica da je privreda Crne Gore i dalje u fazi oporavka od posljedica krize izazvane pandemijom covid-19, koja je dodatno produbljena ekonomskom krizom nametnutom ratom u Ukrajini.
„Uzimajući sve navedeno u obzir, crnogorska biznis zajednica smatra da, prilikom vođenja ekonomskih politika, fokus mora biti na rješenjima koja suštinski jačaju privredu, kreiraju pozitivnu investicionu klimu, pomažu diversifikaciji ekonomije i doprinose postizanju predvidljivog i fer poslovnog ambijenta. Bilo kakav kompromis sa navedenim ciljevima stavio bi cjelokupnu crnogorsku biznis zajednicu pred ozbiljan izazov koji bi vrlo brzo doveo u pitanje generalnu održivost poslovanja i razvoj crnogorske ekonomije“, poručili su iz biznis zajednice.
Oni su podsjetili da su od januara prošle godine na snazi mjere u domenu poreskog sistema Crne Gore koje umanjuju konkurentnost crnogorske ekonomije, poput uvođenja progresivnog oporezivanja poreza na dobit, umjesto dosadašnje proporcionalne stope, a odskora i uvođenje nenajavljenih nameta za privredu u vidu novih i povećanja postojećih akciza.
„Nacrt zakona o solidarnom doprinosu vidimo kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju nakon dužeg perioda izuzetno nestabilnih prilika. Smatramo da je još jedna potvrda dodatnog opterećivanja i urušavanja pozitivnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori“, dodaje se u dopisu.
S obzirom na to da je taj nacrt zakona na javnoj raspravi, crnogorska poslovna zajednica je još jednom ukazala na činjenice koje su izuzete prilikom kreiranja teksta zakona i njegovog obrazloženja, a koje su direktno na štetu kompanija u Crnoj Gori.
„Sve ekonomije koje se razvijaju u skladu sa najboljim praksama svoje politike kreiraju u cilju privlačenja i zadržavanja renomiranih, društveno odgovornih kompanija, te kao prioritet imaju podršku kompletnoj privredi da prevaziđe veoma izazovne prilike uslovljene globalnim ekonomskim tokovima“, navodi se u dopisu.
Pored toga, česte izmjene zakonskih rješenja kreiraju dodatnu nepredvidljivost poslovnog ambijenta, u uslovima kada bi svi napori države trebalo da budu usmjereni upravo na smanjenju nepredvidivosti nastalih usljed globalnih političkih i ekonomskih dešavanja.
„Uvodi se retroaktivna primjena zakona, koja posljedično kreira nesigurnost poslovnog ambijenta i nepovjerenje prema donosiocima odluka, te onemogućava kompanije da planiraju svoje poslovanje. Destimuliše se dalji rast i razvoj kompanija, a posebno privlačenje investicija koje bi omogućile veći broj novih radnih mjesta i dodatne prihode za državu“, smatraju u biznis zajednici.
Oni su dodali i da se šalje poruka stranim i domaćim investitorima da smo država koja umjesto da gradi sistem koji podstiče najuspješnije kompanije i najbolje poslovne prakse, očekuje od takvih kompanija da nose teret manjkavosti cjelokupnog ekonomskog sistema, te ih praktično „kažnjava“ za ostvarene uspješne poslovne rezultate.
„Negativno se utiče na investicioni rejting države, jer Crna Gore postaje manje privlačna inostranim, uspješnim kompanijama, koje će prije birati da osnuju kompaniju u državama regiona koje nemaju visoke i raznovrsne namete, a koje su i po veličini svog tržišta atraktivnije u odnosu na Crnu Goru“, navodi se u dopisu.
Iz biznis zajednice su skrenuli pažnju i na još jednu lošu praksu koja, kako tvrde, šteti reputaciji crnogorske biznis zajednice.
„Vjerujemo da je nužno voditi računa o načinu na koji donosioci odluka u javnosti obrazlažu razloge za donošenje ovog zakonskog rješenja. Prilikom tih istupa često se koriste neutemeljene i opasne odrednice poput „nezaslužene dobiti“ i „profiterstva“. Ova neodmjerena i populistička retorika šteti reputaciji crnogorskih kompanija koje su u značajnoj većini pouzdani i odgovorni partneri društva, kao i poželjni poslodavci koji vode računa o dobrobiti i napretku svojih mnogobrojnih zaposlenih“, dodaje se u dopisu.
Poslovna zajednica, kako su saopštili, razumije izazove sa kojima se suočava Vlada, posebno kada je riječ o nedostatku sredstava za finansiranje javne potrošnje.
Pored neupitne potrebe da se ona racionalizuje, oni su ukazali da postoje konkretne i alternativne mjere koje država može i mora preduzeti, kako bi povećala budžetske prihode, te unaprijedila poslovni ambijent.
„Tu prije svega mislimo na sistematsku i značajno snažniju borbu za suzbijanje sive ekonomije, koja je u Crnoj Gori procijenjena na oko 40 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Poslovna udruženja su na tom polju već ponudila niz konkretnih sistemskih rješenja, poput usvajanja nužne legislative i jačanja kapaciteta inspekcijskih službi za odlučnu kontrolu neregistrovanih privrednih subjekata i ostalih nedozvoljenih ponašanja“, dodaje se u dopisu.
Crnogorska biznis zajednica je, kako su poručili njeni predstavnici, spremna da se uključi i osnaži kapacitete donosilaca odluka u procesima rješavanja složenih ekonomskih prilika i izazova sa kojima se Crna Gora suočava.
„Međutim, to nikako ne znači donošenje jednostranih rješenja koja ugrožavaju i ograničavaju poslovanje kompanija koje se sa pravom mogu nazvati pokretačima crnogorske ekonomije“, zaključuje se u dopisu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
