Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori je više neko ikada potrebna nova ekonomska paradigma, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović i dodao da je uvjeren da će se pametnim politkama doći do održivog horizonta naredne godine, koja prijeti da donese recesiju.
On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao da resor kojim rukovodi sprema budžet za narednu godinu i da bi trebalo da ga dostavi parlamentu do 15. novembra, do kada je zakonski rok.
„Uvjeren sam da ćemo pametnom poltikom i uz uslov bez kojeg se ne može, a to je smirivanje političkih tenzija, doći do jednog održivog horizonta naredne godine, ma kakva bila, a predviđanja su loša, u smislu da postoji mogućnost recesije na ozbiljnim tržištima, što se automatski preliva na nas kao malu ekonomiju“, rekao je Damjanović na tematskoj sjednici na kojoj se razgovaralo o ekonomskom stanju, izazovima i perspektivama.
On je poručio da je Crnoj Gori neophodna nova ekonomska paradigma, jer se država nalazi na prekretnici koju determinišu faktori spolja, na koje ne može da utiče i koji stvaraju ozbiljne probleme.
„Mi našim politikama i načinom rada ne doprinosimo tome da relakasiramo makar onaj dio koji se tiče nas. Naprotiv, usložnjavamo probleme i na taj način se dolazi do dosta neizvjesnog horizonta naredne godine, koji će biti proizvod dešavanja na koja se nije moglo uticati, ali i posljedica svih onih promašaja u kreiranju ekonomskih politika ranijih godina i decenija“, rekao je Damjanović.
On smatra da u Crnoj Gori postoji neiskorišćeni poreski, kao i potencijal u suzbijanju sive ekonomije.
„Tu treba tražiti mehanizme za nove prihode, bez podizanja poreskih stopa naredne godine, jer će to biti nemoguća misija. Upravo sa postojećim nivoom stopa treba širiti poreski obuhvat“, dodao je Damjanović.
On je rekao da u ovom trenutku finalizuju budžetske parametre, napominjući da će doći će do povećanja zarada u javnom sektoru.
„Takođe, priprema se jedan set mjera koje će biti ad hoc antikrizne mjere, odnosno set zakona koji će ići ka tome da se učvrsti poreski i budžetski okvir za narednu godinu. Biće prilike da se najkasnije do polovine ili kraja decembra intezivno razgovara i usvoji budžet i prateća dokumenta, kako bismo imali održive finansije naredne godine“, dodao je Damjanović.
Predsjedavajući tematskom sjednicom i poslanik Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović, kazao je da se Crna Gora nalazi u stanju svojevrsne anarhije i haosa.
„Crna Gora klizi u rizik od bankrotstva javnih finansija i pitanje je kako ćemo se zadužiti“, poručio je Radulović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je sve manje s kompetentnim znanjem, dok je sve više bezvrijednih i kupljenih diploma.
„Crna Gora je bez vizije razvoja sa zastarjelim strateškim i sektoriskim dokumentima“, kazao je Radulović.
Za izlaz iz ove situacije Radulović predlaže društvenu i poltičku stabilnost, reformsku i jaku vladu, jako civilno društvo i profesionalne institucije, vladavinu prava.
Potrebno je, kako je rekao, usvojiti i novu ekonomsku i socijalnu politiku i nove strateške dokumente razvoja, osnovati institut za razvoj Crne Gore, usvojiti sektorska strateška dokumenta razvoja i napraviti reformu javne administracije.
Poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, kazala je da Crna Gora nije izgradila mehanizme da obuzda tržište.
„Nijesmo ojačali institucije, čak smo radili sve da ih urušimo“, poručila je Popović.
Ona je podsjetila da je u svim državama poltika uvijek išla za petama ekonomiji.
„Jedino je u Crnoj Gori politika progutala ekonomiju i diktira tempo. Politika ne zna da pravi strategije i to je naš problem“, dodala je Popović i naglasila da bez realnog sektora nemamo kud naprijed.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Dejan Đurović, kazao je da su u Crnoj Gori goruće teme rastuće inflacija, kamate, državni dug i loša struktura stranih direktnih investicija (SDI).
„Inflacija je ozbiljan problem koj direktno pogađa životni standard građana čime se moramo ozbiljno baviti. Osjećamo posljedice pogubne politike Demokratske partije socijalista (DPS), pri čemu se globalna inflacija prelila u našu eknomiju jer nemamo domaću proizvodnju koja bi mogla da supstituiše te proizvode“, rekao je Đurović.
On je pozvao Vladu da ubrza pregovore sa trgovinskim lancem Lidl kako bi se pospješila konkurencija na domaćem tržištu.
„Takođe, moramo biti iskreni prema građanima. Država je u teškoj situaciji. DPS je ostavio opustošenu ekonomiju, kartelsko tržište, korumpiranu CBCG i uvoznički lobi“, dodao je Đurović.
Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Duško Zarubica, kazao je od početka ove godine zabilježen pad kupove moći građana zbog stalnog rasta inflacije.
On je podsjetio da su potrošačke cijene u septembru, prema podacima Monstata, porasle 16 odsto na godišnjem nivou.
„To je šesti uzastopni mjesec da je regostrovanja galopirajuća inflacija“, rekao je Zarubica, podsjetivši i na vrijednost minimalne potrošačke korpe.
On smatra da Crna Gora ima ptoencijal da bude izvoznik hrane i energije i da u cilju toga treba graditi nove energetske objekte i ulagati u sektor poljoprivrede.
Predstavnica Unije slobodnih sindikata (USSCG), Ivana Mihajlović, kazala je da ta sindikalna organizacija godinama unazad insistira na novom društvenom ugovoru gdje ćemo svi zajedno da se založimo za pravedan oporavak.
„USSCG insistira na uvođenju sistema odgovornosti na svim nivoima. Svjedoci smo da na desetine miliona EUR odlazi na pogrešne odluke državnih organa i sudske odluke jer zakoni nijesu dobro primjenjivani ali niko ne snosi odgovornost za to“, rekla je Mihajlović.
Ona je navela da su sve one mjere koje godinama unazad USSCG predlaže usmjeren ka onima koji imaju više i koji su sve ove godine tranzicije bili pošteđeni i usmjerene na one koji imaju manje.
„Potrebno je da Crna Gora više pažnje posveti razvoju poljoprivrede i izvozu. Apelujem da ozbiljno počne da se rješava problem sive ekonomije, a višestruke koristi su od toga i za radnike koji rade u tom domenu i za društveno-odgovorne poslodavce“, rekla je Mihajlović.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Mijat Jocović, smatra da se više mora vjerovati institucijama, jer nas jedino one, a ne pojedinci, mogu izvući iz krize u kojoj se trenutno nalazimo.
„Kreatori politka treba više da konsultuju institucije prije kreiranja politika. To je u prethodnom periodu izostalo, posebno prilikom koncipiranja programa Evropa sad. Izostalo je i u prethodnoh 30 godina“, rekao je Jocović.
Ekonomski analitičar, Predrag Drecun, smatra da je državi potrebna nova strategija razvoja Crne Gore, koja mora da se odnosi na zatvaranje bilansa hrane i energije.
„Prioritet su poljoprivreda i energija, a da to prati infrastruktura. Na to može da se nasloni turizam. Ako to koncipiramo sa četiri prioriteta doćiće do razvoja malih usluga“, naveo je Drecun.
On smatra da su Crnoj Gori potrebne banke, sa mogućnošću da budemo centar za privlačenje investicija.
„Spoljnotrgovinski deficit raste i to je rak rana crnogorskog društva, a mene brine i Centralna banka (CBCG) kao institucija jer imamo guvernera koji nije guverner odnosno kome je prestao mandat“, rekao je Drecun.
On je naveo da se guverner hvali svojim rezultatima, a u praksi to izgleda da sektorska struktura depozita nerezidentata raste, a padaju depoziti rezidenata.
„Solventnost banaka u septembru iznosi 10,05, što je jedva iznad propisa. Učešće kredita u privredi pada, što znači da banke nijesu u funkciji privrede“, dodao je Drecun.
On je dodao da je najveća greška što nemamo svoju banku.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Predrag Mitrović, kazao je da je obaveza svih aktera da vide kako mogu da naprave elementarni društveni konsenzus kako bi društvo moglo da funkcioniše.
„Ministar finansija je rekao da će vjerovatno povećavati plate, a da bi se to ostvarilo postoje dvije ili tri postavke od čega je jedna ekonomska aktivnost što podrazumijeva otvaranje novih preduzća. To nemamo, već imamo preko 50 hiljada nezaposlenih, a mi poslodavci ne možemo da nađemo radnike. Ušli smo u zonu fenomenologije“, rekao je Mitrović.
On je naveo da je druga stvar eliminisanje sive ekonomije o čemu je postalo neozbiljno pričati.
„Imate preko milijardu EUR nenaplaćeno od preduzeća. Kako je to moguće ljudi? Zašto inspekcije ne rade sovj posao“, pitao je Mitrović i dodao da je to vrlo jednostavno uraditi za šta treba samo volja.
On je dodao da je treća stvar upravljanje resursima.
„Mi smo bogata država pametnih pojedinaca, mi jedino nemamo institucije a to opet ljudi rade“, dodao je Mitrović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
