Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane.
Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.
Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite građana ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.
Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima.
Međutim, kako navodi Pobjeda, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju.
Igor Savić iz Erste banke kazao je Pobjedi da bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referentnih stopa.
On je naveo da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.
“To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine”, smatra Savić.
Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).
“Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana”, dodali su iz UCB.
U Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) naveli su da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.
“Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranja – od matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja je dostupna našim klijentima”, saopšteno je Pobjedi iz najveće banke na tržištu.
Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda EUR depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.
U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.
U NLB banci kazali su da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.
“NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika”, rekli su iz NLB banke.
Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Addiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.
“Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu”, zaključili su iz Addiko banke.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
