London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je porasla, nakon pada sedmicu prije, jer čelnici američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) poručuju da ne odustaju od agresivnog povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,2 odsto, na 112,4 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,6 odsto, pa je cijena eura skliznula na 0,9745 USD.
Kurs dolara porastao je i prema japanskoj valuti, 0,4 odsto, na 145,3 jena (JPY), prenosi SEEbiz.
Početkom sedmice dolar je bio pod pritiskom špekulacija da bi zbog slabljenja ekonomije američka, ali i druge centralne banke u svijetu mogle usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Te špekulacije podržala je odluka australijske centralne banke (RBA) u ponedjeljak o povećanju kamata samo 0,25 postotnih bodova, na 2,6 odsto, dok se očekivalo povećanje od 0,5 postotnih bodova.
To je bilo šesto zaredom povećanje cijene novca te banke, a njeni čelnici poručili su da situacija omogućava blaže zaoštravanje monetarne politike. To znači da procjenjuju da inflacioni pritisci popuštaju.
RBA je prva velika centralna banka koja je procijenila da je sada vrijeme da se uspori agresivni tempo povećanja kamata. To je podstaklo špekulacije da bi i Fed u jednom trenutku u četvrtom tromjesečju mogao učiniti isto.
Međutim, ulagače je ubrzo razuvjerila predsjednica ogranka Feda u San Francisku, Mary Daly, koja je kazala da inflacija i dalje predstavlja problem i da cenralna banka ostaje pri svojoj politici.
“Put je jasan – podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tome da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo”, kazala je Daly.
I drugi čelnici Feda potvrdili su da je suzbijanje inflacije prioritet. Tako je predsjednik ogranka Feda u Čikagu, Charles Evans, kazao da do kraja godine očekuje dalje povećanje kamata 1,25 postotnih bodova jer su podaci o inflaciji razočaravajući.
A da Fed ima prostora za dalje zaoštravanje monetarne politike pokazali su podaci s američkog tržišta rada, objavljeni u petak. U septembru je, naime, broj zaposlenih porastao 263 hljade, nešto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,5 odsto, dok se očekivalo 3,7 odsto.
To su dobre vijesti jer pokazuju da je tržište rada i dalje snažno i da ekonomija raste. Međutim, po pitanju inflacije, to su loše vijesti jer se može očekivati dalji rast plata, pa time i inflacionih pritisaka.
Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovo, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate agresivnih 0,75 postotnih bodova.
Očekuje se i dalje povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) na sjednici u oktobru, moguće i agresivnih 0,75 postotnih bodova jer inflacija u eurozoni ne popušta, pa se u prosjeku kreće oko deset odsto, rekordnog nivoa od kada taj blok postoji.
U takvim okolnostima, euro je početkom sedmice jačao, pa su trgovci u nekoliko navrata pokušali pogurati kurs eura iznad jednog dolara. Međutim, nijesu uspjeli, pa je cijena eura do kraja sedmice zaronila duboko ispod tog nivoa.
Premda i Fed i ECB podižu kamatne stope, dolar jača jer se procjenjuje da ima više prostora za to, s obzirom na to da je američka ekonomija i dalje vrlo stabilna, dok je evropska pod pritiskom energetske krize.
Od početka godine dolar je u odnosu na korpu valuta ojačao oko 18 odsto, pa je na putu najvećeg godišnjeg dobitka barem od 1970-ih godina.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
