Podgorica, (MINA) – Sistem otvorenih izbornih lista u Crnoj Gori može da funkcioniše samo ukoliko se cijela država podijeli na više izbornih jedinica, smatraju vanredni profesori na Fakultetu političkih nauka (FPN), Olivera Komar i Veselin Pavićević.
Komar i Pavićević su to kazali na panel diskusiji „Otvaranje izbornih lista i demokratizacija političkih partija“, koju su organizovali Centar za monitoring i istraživanje i Agencija MINA.
Docent na FPN-u UCG-a Zlatko Vujović je rekao da njega prevashodno zanima proces selekcije kandidata od partije kao i uticaj birača na to ko će biti predstavnik u parlamentu.
“U nekom trenutnku razvoja demokratije moramo početi da demokratizujemo političke partije”, istakao je Vujović.
On je kazao da u Crnoj Gori građani nemaju mogućnost da biraju unutar liste ili da kombinuju kandidate iz više lista.
“Došli smo do toga da se govori i raspravlja o otvorenim listama, ali i omogućavanju da se personalizuje izborni sistem, pojača uticaj birača na to ko će biti njegov predstavnik”, kazao je Vujović.
Komparativno, prema ocjeni Vujovića, Crnoj Gori najbliži je primjer Kosova, u kojem je trenutno zastupljeno preferencijalno glasanje.
“Mi smo dobili Kosovo na kojem, i pored dominantne pozicije partija, do posljednjih izbora, nijeste imali slučaj da je jedna partija osvojila nadpolovičnu većinu. Tome je doprinijelo preferencijalno glasanje”, smatra Vujović.
On je kazao da su u toj državi izborne jedinice velike, ali da glasački listić ima jednu stranu.
“Jedna trećina listića posvećena je nazivima poltiičkih paritija, dok ostale dvije trećine su podijeljene na polja slična loto listiću, na kojem se nalazi broj kandidata”, pojasnio je Vujović.
On je kazao da otvaranje lista dovodi do visokog stepena personalizaicje kampanje, odnosno da se kandidati trude da njih zapamte jednako kao i partije.
Jedna od dobrih strana je, kako je kazao, što podrška birača ne zavisi od pozicije kandidata na glasačkom listiću.
“Nije problem što ne rade u kampanji već ne rade ni tokom mandata. U Crnoj Gori ima zalutatlih poslanika, kojima sistem to omogućava”, rekao je Vujović.
On je kazao da rješenje vidi u mješovitom proporcionalnom sistemom, dodajući da je taj sistem tek teško objastniti građanima i političkim akterima.
“Preferencijalno glasanje je postalo standard u Evropi”, istakao je Vujović.
On je rekao da su strahovi vezani za klijentelizam i kupovinu glasova, u slučaju otvaranja izbornih lista, opravdani.
“Ali zar nemamo kupovinu glasova preko glave i u ovom sistemu? Imate situaciju da je gotovo legitimisana kupovina glasova. Imamo klijentelizam koji je raširen, slabo takmičenje u parlamentu. populizam”, kazao je Vujović.
Komar je rekla da pitanje odgovornosti, kao gorući problem koji se potencira u narativu o otvorenim listama, nije povezan sa poslanicima.
“Riječ je o opštem nedostatku odgovornosti. Rekla bih da je tu čak veći problem izvršne nego zakonodavne vlasti”, kazala je Komar.
Ona je kazala da se zalaže za konzervativnost, koja, kada je riječ o promjeni izbornog sistema, dovodi do sigurnosti.
“Države koje imaju najgori mogući izborni sistem, odnosno Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države (SAD), ga ne mijenjaju jer promjene su nešto što vrlo dobro treba da se odvaga”, navela je Komar.
Ona je poručila da sumnja kako će se uvođenjem sistema otvorenih lista dovesti do povećanja odgovornosti i aktivnosti poslanika.
“Radili smo eksperiment poslije prethodnih parlamentarnih izbaora, nakon što je počelo priča o otvorenim listama. Ispitanike smo pitali za koga bi glasali sa liste i došli smo do rezultata da bi 76 odsto Skupštine izgledalo isto”, rekla je Komar.
Kako je dodala, 60 odsto ispitanika u tom eksperimentu biralo je nosioca liste, što ne govori u prilog argumentu o intervenciji glasača na izbornu listu.
Kako je dodala, demokratijazacija partija je dobra stvar, ali bi adekvatnije bilo organizovati izbore unutar partija.
Ona je kazala da uvođenjem otvorenih lista neće doći do personalizacije poltike na državnom nivou, ukoliko se država ne podijeli na izborne jedinice.
“Hajde da poboljšamo razvoj političke kuture, da ne prelegulišemo stvari. U Crnoj Gori politička kultura napreduje, mi suštitnski prisustvujemo promjeni”, rekla je Komar.
Ona je navela da otvorene liste otvaraju prostor za klijentelizam i kupovinu glasova, kao i za populizam, dodajući da će, u slučaju zadržavanja ženskih kvota, razlika u broju glasova koje dobijaju muškarci i žene biti vidljivija.
“Suštinski, čini mi se da vrlo lako odustajemo od pravila koja imamo, idemo na prelegulaciju, umjesto da učinimo napor da stvari počinju”, zaključila je Komar.
Vanredni profesor na FNP-u UCG-a Veselin Pavićević rekao je da Crna Gora danas ima veliko iskustvo ali da politička praksa ne ulazi u dubinu stvari.
On je rekao da se, po njegovom sudu, pridaje veliki značaj segmetu izbornih sistema, dodajući da postoji preko deset hiljada izbornih sistema.
Prema riječima Pavićevića, namjera sistema otvorenih izbornih lista je da se umanji moć lidera partije, navodeći da se mora postaviti pitanje da li partija može bez lidera.
“Kao slobodni građani prihvatamo programe i statute partija”, kazao je Pavićević.
On je rekao da se u prilog sistemu otvorenih izbornih lista može čuti argument da je legitimna ona vlast koja proističe iz slobodne volje građana, kao i direktnog kontakta građana i birača.
“Ali se ne govori o broju izbornih jedinica”, dodao je Pavićević.
Prema riječima Pavićevića, čuje se i da će otvorene izborne liste učiniti da se glasovima građana utiče na prekompoziciju izborne liste.
Tu se, kako je dodao nameće pitanje ko formira izbornu listu.
“Glavni odbor stranke to radi. Oni to čine, uz saglasnost njihovih organa. Partija unutar sebe raspoređuje kandidate”, istakao je Pavićević.
On je kazao da se u tom sistemu ne vodi računa o ženskim kvotama, ističući da bi prisustvo žena bilo dovedeno direktno u pitanje.
“Ako se u partijama odlučuje redosljed na izbornoj listi, svako će reći da tu nema pretumbacija. Već nekoliko godina u Njemačkoj se rijetko dešava spliting glasova. Obično se poklapaju preference partije i kandidata na izbornim listama”, naveo je Pavićević.
On je naveo i da je upitno kako bi izgledao glasački materijal, odnosno kako i izgledao glasački listić sa velikim brojem kandidata.
“Ja bih otvorio pitanje diferenciranog izbonog cenzusa. Nije isto ako jedna partija nastupa sama. Takođe, otvoreno je pitanje hoćemo li zabraniti izborne koalicije ili nećemo”, kazao je Pavićević.
On je kazao da će svaka lista u prvi plan staviti najjače igrače.
“Nigje nijesam vidio da se reforma temelji na ovako neučinkovitim izmjenama, a neće se dobiti ono što se traži. Hajde da podijelimo Crnu Goru na više izbornih jedinica, tu može ovo da funkcioniše”, poručio je Pavićević.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se o otvorenim listama priča uveliko, ali sa površinskog aspekta.
“Kada budemo odlučivali da li da idemo u reforme trebad a slušamo više struku”, poručio je Mugoša.
On je naveo da u Crnoj Gori mora uvesti novi Zakon o izbornu odbornika i pslanika .
“Lično, više sam za otvaranje lista jer se mora uticati da se javnost više psitovjećuje sa pojedincima. Ne da stvaramo lik i djelo već da na taj način pomognemo građanima da se edukuju. Čini mi se da bi i nama poslanicima bilo lakše da imamo tu vrstu direktnije podrške od građana”, kazao je Mugoša.
Kazao je da se svi modeli moraju prilagotiti u Crnoj Gori.
“Često eksperimentišemo, ili se nad nama eksperimentiše, i tu nastaju problemi”, poručio je Mugoša.
Panel diskusija organizovana je u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Fotografije sa događaja dostupne na linku https://we.tl/t-PNlVGs4T77.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
