Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice oštro pale, dok su na Wall Streetu porasle, jer su zbog napada Rusije na Ukrajinu ulagači potražili utočište u sigurnijim investicijama.
Dow Jones na Wall Streetu je oslabio blagih 0,1 odsto na 34.058 bodova. S&P 500 porastao je 0,8 dsto na 4.384 poena, a Nasdaq indeks 1,1 odsto na 13.694 boda.
Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 odsto na 7.489 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1 odsto na 14.567 poena, a pariski CAC 2,6 odsto na 6.752 boda, prenosi SEEbiz.
Oštro su pale i azijske berze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 2,4 odsto na 26.476 bodova.
Od samog početka sedmice, berze su bile pod pritiskom zbog rasta napetosti između Zapada i Rusije vezano za Ukrajinu, a pravi šok uslijedio je u četvrtak ujutro, nakon vijesti da je ruski predsjednik, Vladimir Putin, odobrio napad na Ukrajinu.
Na svim berzama od Azije do Evrope cijene dionica su oštro pale, dok su cijene zlata, nafte i sirovina snažno porasle, kao i kursevi valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
„Tržišta ugrađuju u cijene rizik da će se dogoditi nešto strašno. A to je, u kombinaciji s nesigurnošću, grozno okruženje u kojemu niko ne želi biti previše izložen u rizičnijim investicijama”, kazao je direktor u firmi ING, Rob Carnell.
Nakon vijesti o napadu na Ukrajinu, cijena barela nafte na londonskom tržištu skočila je više od pet odsto, pa se, prvi put od septembra 2014. godine, probila iznad psihološki važne granice od 100 USD.
„Ulagači se plaše da će Evropa biti odsječena od ruskog gasa, da se Evropska unija (EU) ne može nositi s takvim šokom u snabdjevanju i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalne ekonomije, a to je loše za rizičnije investicije”, kazao je strateg u National Australia Bank, Ray Attrill.
Zbog svega toga, u četvrtak je MSCI indeks svjetskih berzi, koji prati kretanja na najvećim svjetskim tržištima dionica, skliznuo na najnižu vrijednost od aprila prošle godine.
Ipak, u petak su svjetske berze nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana, jer je ulagače ohrabrio oporavak Wall Streeta.
A rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj berzi djelimično se zahvaljuje korekciji, nakon oštrog pada početkom sedmice, kada je S&P 500 indeks zaronio duboko u područje korekcije, više od deset odsto ispod svoje prethodne rekordne vrijednosti, dok se Nasdaq indeks našao na gubitku od početka godine više od 16 odsto.
Zaokret na Wall Streetu uslijedio je nakon što je predsjednik Sjednjenih Američkh Država (SAD), Joe Biden, objavio oštre sankcije Rusiji koje će biti usmjerene na ruski finansijski sistem i tehnološki sektor.
Američka vlada nametnula je sankcije ruskim kompanijama u državnom vlasništvu te najvećim ruskim bankama Sberbank i VTB, pa je sada 80 odsto imovine ruskih banaka podložno sankcijama.
Američke institucije moraju zatvoriti svoje račune u Sberbanki, koja je u većinskom državnom vlasništvu i najveći kreditor ruske privrede, u roku od 30 dana.
EU takođe je nametnula oštre sankcije Rusiji.
„Čvrstim stavom SAD i Evropa poslali su glasnu poruku finansijskim tržištima da će pokušati nanijeti što veći udarac ruskoj ekonomiji. Iz jedne perspektive, to je pozitivno. No, s druge strane, vjerovatno nas očekuju više cijene nafte i vjerovatno sirovina”, rekao je ekonomista u firmi Spartan Capital Securities, Peter Cardillo,
Analitičari očekuju da će i narednih sedmica na tržištima vladati nesigurnost zbog ukrajinske krize.
Ulagače zabrinjava i mogući dalji rast inflacije zbog rasta cijena energenata, pa ostaje da se vidi hoće li sve to navesti američku centralnu banku na agresivnije ili manje agresivno povećanje kamatnih stopa.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
