Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U sektoru proizvodnje postoje najveće razvojne šanse, a u interesu poljoprivrede je da turistička sezona što duže traje, ocijenio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.
On je to kazao na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, koji je danas organizovan u Privrednoj komori (PKCG).
Kako je saopšteno iz PKCG, povod za razgovor bila je i analiza “Crnogorska privreda u 2021. godini”, sublimat godišnjeg rada privrede u tijelima i organima Komore, kao i niza istraživanja i direktnih razgovora tokom posjeta privrednim društvima.
“Ova sezona je pokazala da se može prodati sve što se proizvede u Crnoj Gori” rekao je Stijović.
Stijović je dodao da postoje značajne površine državnog zemljišta koje se mogu iskoristiti kao poljoprivredno.
“Moramo se okrenuti sjeveru gdje smo prepoznali potencijale i tamo želimo da očuvamo i unaprijedimo proizvodnju i zadržimo ljude. Ruralni turizam može znatno podstaći razvoj sjevera”, ocijenio je Stijović.
Kako je dodao, postoji značajan prostor za bolju saradnju sektora poljoprivrede, turizma i trgovine.
Stijović je naveo da je problem nelegalna proizvodnja i da je tu potrebno reagovati.
“Što se tiče neradne nedjelje, ona jeste problem kada je prodaja u pitanju, jer poljoprivrednim proizvođačima mnogo znači jedan dan da dodatno plasiraju svoje proizvode”, kazao je Stijović.
On je rekao da je činjenica da se poljoprivredna proizvodnja mora subvencionisati i da su to prepoznali kroz razne mjere.
Stijović je istakao da su kreirali program “Selo sad” i promovisali na Vladi.
Kako je kazao, problem su inputi i sada imaju problem sa cijenom hljeba, jer se pšenica uvozi, pa se ne može subvencionisati.
“Preispitaćemo ovaj problem kroz politike Vlade jer proizvodnja hljeba po trenutnim cijenama šteti proizvođačima”, rekao je Stijović.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović čestitao je Nini Drakić na izboru za predsjednicu PKCG.
“Vjerujem da Crna Gora na pozicijama predsjednika Vlade i Privredne komore nije imala obrazovanije ljude nego sada. Želim i vama i svima nama “mirnije vode” u narednom period”, ocijenio je Milatović.
On je kazao da je od “izgubljene” prošle godine napravljen korak unaprijed, i da su tokom minule nadokanđeni i prevaziđeni rezultati koji su postignuti tokom 2019.
“Nakon pada ekonomske aktivnosti od 15 odsto u prošloj godini, ovu godinu završavamo sa rastom od skoro 15 odsto. Jako sam srećan zbog toga jer je to naš zajednički rezultat. Ovo je dobar način da završimo godinu”, kazao je Milatović.
On je dodao da su u ovoj situaciji i odnosu na zatečeno stanje, javne finansije stabilne i održive.
“Stabilnije i bolje finansije znače da u narednom periodu neće biti povećanja poreza, što će biti dobar signal za investiture”, rekao je Milatović.
On je poručio da javne finansije signaliziraju da program “Evropa sad” svima, a pogotovo privrednicima, donosi poresko rasterećenje.
“Šaljemo snažan signal svim budućim investitroima da je Crna Gora zemlja koja ima budućnost u nastavku investicija. Stižemo do toga da budemo najkonkurentnija ekonomija na Zapadnom Balkanu”, dodao je Milatović.
On je kazao da je neradna nedjelja jedna od tema o kojoj se vodi dijalog, te da bi povezivanje radne nedjelje sa jekom turističke sezone možda bilo dobro rješenje.
Milatović je rekao da će Ministarstvo razmotriti ideju uvođenja kategorije “stalni sezonski radnik”.
Prema njegovim riječima, veliko je priznanje što velike kompanije, pogotovo iz zapadne Evrope, sve više vide Crnu Goru kao dobru investicionu destinaciju.
Kako je saopšteno, Milatović je kazao da očekuje da će ovakva konkurencija dovesti do pada cijena i da će pomenuti trgovinski lanac zaposliti više od hiljadu ljudi.
On je najavio da će u narednoj godini biti izdvojeno osam miliona eura za inovacije, a govorio o značaju stručnog osposobljavanja i digitalnog opismenjavanja mladih, implementaciji 5G tehnologije.
“Evropa sad daje mogućnost da ekonomski model postane inkluzivniji, konkuretniji i održiviji. Koliko god da djeluje revolucionarno i reformski on je samo prvi korak u nizu koji ova Vlada planira”, rekao je Milatović.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da je za krupne reforme neophodna veća podrška i koordinacija unutar same Vlade i u svim javnim institucijama.
“Apsolutno smo svjesni velikog značaja luke Bar koja predstavlja stratešku razvojnu šansu za Crnu Goru. U izradi je studija multimodalnosti saobraćaja u kojoj centralno mjesto zauzima luka Bar”, rekao je Bojanić.
Državna sekretarka Marina Banović kazala da je postignuto u oblasti digitalizacije javne uprave rezultat zajedničkog rada institucija i privrede koji je doprinio primjeni dokumenata koji se odnose na elektronsko plaćanje, potpis i identifikaciju.
Banović je navela da će u fokusu skore kampanje biti promocija nove lične karte kao jednog od najnaprednijih instrumenata koje država posjeduje.
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović kazao je da se ova privredna grana, koja generiše značajan broj radnih mjesta, suočava sa problemom deficita kvalifikovane radne snage u sezoni.
Jovović je ocijenio da treba uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika.
Prema njegovim riječima, neophodno je pojednostaviti i ubrzati sezonsko zapošljavanje.
Jovović je ocijenio da treba uložiti dodatni napor da gosti dolaze u Crnu Goru i van sezone.
On je kazao da je zabrinut što je Nacionalnoj turističkoj organizaciji umanjen budžet, dodajući da su potrebna veća izdvajanja iz Budžeta za promociju turizma.
Dragan Bokan, iz kompanije Voli Trade, naglasio je da se najveći dio BDP-a Crne Gore kreira u trgovini i da taj sektor ima veliki značaj posebno u periodu kovid krize.
U saopštenju se navodi da je Bokan iznio podatke koji pokazuju da je sektor trgovine u prva dva kvartala ostvario rast prometa od oko 20 odsto.
On je dodao da su otežana naplata potraživanja i siva ekonomija među najznačajnijim problemima koji opterećuju taj sektor.
Bokan je istakao najavljeni dolazak inostranih trgovinskih lanaca u Crnu Goru, u čemu vidi potencijalnu opasnost po domaće proizvođače.
“Moramo se okrenuti sebi. Treba da pokušamo da pozicioniramo još jače domaću prouzvodnju, a ako prepustimo policu stranim lancima, imaćemo više štete. Spremni smo da razgovaramo o tome”, poručio je Bokan.
On je dodao da implementaciju programa “Evropa sad” neće lako podnijeti veliki broj, prije svega, malih privrednika i da ga je trebalo uvoditi postepeno.
Bokan je ocijenio da će dovesti do zatvaranja određenog broja privrednih subjekata, te da će se pojedini okrenuti sivoj ekonomiji.
Predsjednik Odbora udruženja ICT Aleksandar Radulović istakao je na važnost digitalne transformacije.
“Ako želimo biti konkurentiji i produktivniji digitalna transformacija pruža upravo to”, dodao je Radulović.
Predsjenik Odbora udruženja poljoprivrede Milutin Đuranović kazao je da u poljoprivredi nema ekonomskog liberalizma, odnosno da joj je potrebna budžetska pomoć.
Prema njegovim riječima, zabrinjava pad otkupa mlijeka i značajno smanjena stočarska proizvodnja na sjeveru.
“Jako sam zabrinut za opstanak stočarstva na sjeveru Crne Gore. Država ne bi smjela da bude pasivan posmatrač po ovom pitanju. Iskustva pokazuju da se jednom zatvorena farma nikad više ne otvara”, istakao je Đuranović.
Kako je saopšteno, on je sugerisao Vladi da ozbiljno i urgentno preduzme mjere za zaustavljanje pada stočarske proizvodnje i, s tim u vezi, predlaže subvencionarni uvoz steonih junica.
Đuranović je kazao da je zabrinut zbog najave dolaska međunarodnih trgovačkih lanaca “koje domaća proizvodnja ne interesuje”, jer to pokazuju iskustva Srbije.
Potpredsjednik Skupštine Privredne komore, Hasan Ramović, smatra da je prilikom kreiranja programa “Evropa sad” Vlada morala da bude u tješnjoj saradnji sa privrednicima.
On je podsjetio da su privrednici tražili uvođenje neoporezivog dijela zarada, što bi omogućilo veći životni standard a ne bi se odrazilo na finansijske tokove.
“Pojava kovida je usmjerila cijeli svijet na inflatornu stazu” ocijenio je Ramović.
Ramović je istakao je da produktivnost u Crnoj Gori dovedena na nizak nivo, te da je neophodno konstantno ulagati u poljoprivredu.
“Investicije su preduslov ostanka ljudi na sjeveru. Danas imamo sjever sa obradivim zemljištem koje nije iskorišteno ni 30 odsto. Potrebna nam je veća podrška Vlade kroz subvencije, iako je ona i u prethodnom periodu bila izdašna”, kazao je Ramović.
Predsjednik Odbora trgovine, Jovan Lekić, ocijenio je da su u ovom sektoru problematični status neradne nedelje i označavanje proizvoda na Brajevom pismu.
“Pred nama su izazovi kojima treba da se bavimo na drugačiji i kvalitetniji način, a da bismo mogli bolje prodavati svoje proizvode, neophodan nam je bolji i stimulativniji poslovni ambijent”, istakao je Lekić.
Lekić je, o Zakonu o radu, ocijenio da bi poslodavci i radnici trebalo da budu na istoj strani jer imaju zajednički interes, te da ovaj zakon predstavlja jednu od ključnih barijera za razvoj biznisa.
“Neophodno je zajedničko razmišljanje u tom pravcu, jer je to jedan od ključnih zakona za privredno poslovanje”, kazao je Lekić.
Predsjednik Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja, Miloš Miketić, kazao je da u ovom sektoru postoji jedan segment na koji svi mogu lokalno uticati i unaprijediti ga, a tiče se digitalizacije.
On je kazao da je u toku donošenje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
“Dosadašnji Zakon nije omogućavao video i elektronsku identifikaciju, što je sada slučaj u novom, ali prepoznajemo problem u njihovoj klasičnoj primjeni, i na tome treba raditi”, istakao je Miketić.
Predsjednik Odbora udruženja špeditera Darko Globarević je istakao da Crna Gora nije dio nijednog pan-evropskog koridora, te da su se regionalni tokovi roba vremenom okrenuli na konkurentske luke koje to jesu.
“Odusustvo pravog razumjevanja osnovnih preduslova kako bi jedna luka mogla da posluje i da funkcioniše, neodgovarajuće praćenje šta radi konkurencija uz slabu saradnju sa regionom, dovela nas je u trenutnu poziciju”, kazao je Globarević.
On je istakao da je neophodna valorizacija tranzitnog saobraćajnog potencijala Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ukoliko se ništa ne preduzme, izvjesno je da će se nakon 40 godina funkcionisanja izgubiti linijski teretni servis i da će najveći svjetski brodari nastaviti da koriste usluge grčkih i luka Drač i Rijeke.
Globarević je pozvao predstavnike nadležnih ministarstava i drugih relevantnih institucija da organizuju sastanak u PKCG gdje će biti predočeni trenutno stanje, potencijali, značaj predmetne teme za ekonomiju Crne Gore i pravci budućeg djelovanja crnogorskog logističkog proizvoda koji želimo da izvozimo u zemlje regiona.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
