Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Države moraju sukcesivno usklađivati ekološke i pravne okvire sa Zelenim planom, rekao je ekspert iz Regionalnog savjeta za saradnju Radovan Nikčević.
Iz Privredne komore (PKCG), saopšteno je da je održan panel na temu Zelena, cirkularna ekonomija – ekonomski oporavak i nova kultura življenja i poslovanja.
Nikčević, koji je bio moderator panela, ocijenio je da je kriza podstakla ubrzanje procesa sveobuhvatne tranzicije sa ciljem postizanja ekološke neutralnosti.
„Naglasio je da države moraju sukcesivno usklađivati ekološke i pravne okvire sa Zelenim planom“, kaže se u saopštenju.
On je podsjetio da je prije dva mjeseca donijet akcioni plan podržan od lidera Zapadnog Balkana i članica Evropske unije (EU), koji predstavlja složen multidimenzionalni dokument i obuhvata mjere i obaveze za sve države regiona.
Kako je saopšteno, u fokusu plana je klimatska politika, odnosno preduzimanje mjera na sprečavanju klimatskih promjena a, kao i cirkularna ekonomija, održiva energetika, pametna i održiva mobilnost, borba protiv zagađenja, održiva poljoprivreda, snabdijevanje kvalitetnim namirnicama, zaštita prirode i biodiverziteta.
„Ovo će trasirati put razvoja regiona u narednih deset godina, ali i donijeti brojne obaveze. Pred nama su veliki izazovi i nove razvojne šanse“, kazao je Nikčević.
Vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja Olivera Vukajlović je kazala da je u složenoj kriznoj situaciji Vlada reagovala promptno, paketima mjera koje su doprinijele da se sačuvaju radna mjesta i održi privredna aktivnosti.
Ona je navela da je poseban izazov bio napraviti balans između zdravlja i pospješenja privredne aktivnosti.
Vukajlović je rekla da je napravljena dobra i pravovremena priprema, pa se turistička aktivnost nesmetano odvijala uz poštovanje mjera, što je rezultiralo prihodima od 700 miliona EUR.
Ona je dodala da je time premašen plan koji je Vlada utvrdila, a to je, prema njenim riječima stvorilo preduslove za kontinuirano ostvarenje suficita u budžetu.
„Moramo se kretati u pravcu digitalizacije i zelenog načina poslovanja, jer se to pokazalo adekvatnim u ovim uslovima. Imperativ je da promijenimo linearni model poslovanja i neiscrpno korišćenje prirodnih resursa, jer to dugoročno nije održivo, Postulati zelene i cirkularne ekonomije omogućavaju održivost poslovanja“, rekla je Vukajlović.
Vukajlović je kazala da treba naučiti kompanije da, umjesto proizvoda, nude rješenja, jer je to odgovor na ovakve ciklične situacije.
„Fokus treba da bude na izgradnji otpornosti privrede na sve buduće izazove poput ovih, a to se može samo kroz implementaciju postulata zelene ekonomije i digitalizacije“, rekla je Vukajlović.
Prema njenim riječima, budući ekonomski razvoj mora biti inkluzivan, jer se samo tako može postići njegov puni cilj. Istakla je značaj formiranja Eko fonda i Fonda za inovacije, kako bi preduzeća sa komponentom održivog razvoja mogla lakše doći do sredstava.
Vukajlović je kazala da Vlada radi na uspostavljanju kreditno garantnog fonda koji bi targetirao ovu sferu i planira da kreira strateški okvir za cirkularnu ekonomiju koji bi služio za dalje usmjeravanje aktivnosti i mapirao osnovne potencijale.
„To bi bila sveobuhvatna strategija do 2030. godine“, kazala je Vukajlović.
Iz PKCG su kazali da je predsjednica Evropske platforme za cirkularnu ekonomiju Ladeja Godina Košir govorila o kreiranju Mape puta cirkularne ekonomije za Crnu Goru.
„Ovo je jako bitan jubilarni događaj i treba da budete ponosni na ono što radite i na sadržaj koji ste kreirali sa dobrim porukama koje se ovdje mogu čuti“, rekla je Košir.
Prema njenim riječima, Mapa puta je jedan od procesa koji Crna Gora treba da iskoristi na pravi način.
Košir je kazala da treba istaći zasluge Privredne komore i UNDP-a jer su ovaj proces započeli u pravo vrijeme.
„Bez cirkularne ekonomije i akcionog plana ovakva tranzicija nije moguća. Međutim, riječ je o procesu koji je sličan maratonu i treba ga izdržati. Potrebno je imati jasnu viziju sa akcionim planom kako bismo mogli imati uvid u to što smo uradili“, rekla je Košir.
Kako je kazala, Crna Gora je na sredini kreiranja Mape puta.
Ona je istakla da su u procesu imali dobru uključenost stajkholdera, što je veoma značajno jer se Mapa ne stvara iz kancelarije, već sa ljudima na terenu.
„Radimo na prioritetnim područjima gdje postoji najviše potencijala za početak cirkularne tranzicije. Nije lako, jer je potrebno promijeniti biznis modele. Crna Gora može biti svetionik cirkulane ekonomije za cio region“, navela je Košir.
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova je ocijenila da uvođenje cirkularne ekonomije nosi veliki izazov, transformaciju starog modela poslovanja koji karakteriše narušavanje životne sredine.
„Svi stejkholderi moraju biti odgovorni i doprinijeti ostvarenju vizije transformacije ekonomije u cirkularnu. Ukoliko samo jedan partner ili grupa budu isključeni iz tog procesa to vodi ka njegovom neuspjehu“, kazala je Gašparikova.
Prema njenim riječima, rad kompanija će se morati promijeniti.
Gašparikova je rekla da bi željeli da povećaju proizvodne kapacitete i produktivnost, ali najprije je neophodno apostrofirati pitanja smanjenja otpada u lancu hrane.
Ona je istakla da sistem hrane širom svijeta pokreće 70 odsto biodegradacije.
UNDP je procijenio da se svake godine baca 395 kg hrane po osobi.
Gašparikova je kazala da je neophodna dekarbonizacija i posvećenost primjeni standarda vezanih za emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Gašparikova je istakla da je crnogorska Vlada uspostavila regulatorni okvir za povećanje inovacija, što vodi vodi unapređenju inovativnosti i otkrivanju novih poslovnih prilika i šansi.
„Uloga privatnog i javnog sektora je da osluškuju potrebe i očekivanja mladih generacija“, rekla je Gašparikova.
Direktor Eko fonda, Draško Boljević, kazao je da je Crna Gora bogata potencijalima sunčeve energije i da je to pravac koji treba razvijati.
On je pojasnio da će višak sredstava koje Eko fond naplaćuje zbog emisije CO2 vratiti građanima i privredi kroz subvencije.
Boljević je istakao važnost projekta Solari 3000+ i 500+ koji realizuju u saradnji sa EPCG i IRF-om.
„Ovo je pravi primjer dobre saradnje institucija koje pokazuju želju i volju da djeluju za dobrobit građana i privrede“, kazao je Boljević.
On je rekao da je goruće pitanje tretiranja otpada u Crnoj Gori na koje se mora pažljivo odgovoriti kako bi se zatvorilo poglavlje 27 u pregovorima za učlanjenje u EU.
„Vlada i sva resorna ministarstva su prepoznali značaj ovog problema i zajednički smo krenuli da ih rješavamo“, dodao je Boljević.
Radoslav Ralević, iz EBRD kancelarije u Crnoj Gori, istakao je da su odoborili regionalni program za pospješenje cirkularne ekonomije koji se odnosi na Zapadni Balkan i Tursku, a vrijedan je 155 miliona dolara.
Od toga 140 miliona je kredit EBRD, 14 miliona su od Globalnog fonda za zaštitu sredine, a 1,5 miliona je grant za tehničku podršku.
Ralević je kazao da EBRD u saradnji sa Vladom nastoji da stvori ambijent i pripremi aukcije za porizvodnju električne energije iz solarnih panela i vjetroparkova.
„Da bismo u Crnoj Gori to uspjeli moramo riješiti određene probleme poput lokalnog oporezivanja objekata za proizvodnju električne energije. To je značajan rashod i odbijajući faktor za investitore“, ocijenio je Ralević.
Tokom ovog panela, primjer dobre prakse – kompaniju H2POWER predstavio je predsjednik Hrvatskog udruženja za razvoj i primjenu vodonikovih gorivnih članaka Ivica Jakić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
