Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zdravstveni turizam ima potencijal da poveća broj dolazaka turista van glavne turističke sezone, zbog čega treba uložiti mnogo napora različitih aktera kako bi se ojačala cjelogodišnja dostupnost destinacije, smatra predsjednica Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore (PKCG), Marina Delić.
Ona je Glasniku PKCG kazala da treba uložiti mnogo napora različitih aktera kako bi se povećala prepoznatljivost Crne Gore kao destinacije koja u svojoj ponudi ima i zdravstveni turizam.
“Koliki je značaj ove industrije pokazuje i činjenica da zdravstveni turisti troše pet puta više od ostalih turista, kao i to da iz godinu u godinu bilježi rast kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou”, rekla je Delić.
Ona smatra da su mnogi faktori na strani ponude i potražnje uticali na “eksploziju” industrije zdravlja što uključuje i zdravstveni turizam. Zbog manjka slobodnog vremena, stresa, nezdravog stila života, tehnologije, zagađenja i ostalih uticaja, zdravstveni turizam preuzima sve značajniju ulogu u revitalizaciji psiho-fizičkih sposobnosti čovjeka.
“Turizam i zdravlje su osnovni stubovi posvećenosti održivom razvoju a saradnja između sektora turizma i zdravstva u Crnoj Gori, još nije u potpunosti definisana i iskorišćena za postizanje sinergijskog efekta. Tržište zdravstvenog turizma je jako kompleksno i potrebno je na njemu nastupiti jasno definisanom i objedinjenom ponudom”, smatra Delić.
Prema njenim riječima, uprkos visokoj stručnosti i kvalitetu pruženih usluga, uključenost crnogorskih zdravstvenih ustanova u međunarodno tržište zdravstvenog turizma je još nedovoljno, usljed fokusiranosti na crnogorske pacijente i sistem FZZO, kao i nedovoljno prepoznatog tržišnog potencijala.
“Sinergetskim djelovanjem zdravstvenih, državnih, turističkih i drugih institucija, kroz rad Koordinacionog odbora, Crna Gora će bolje ostvariti interese u ovom segmentu zdravstveno turističke ponude, te podstaći dolazak turista u našu zemlju nezavisno od godišnjeg doba. Zadaci ovog Odbora su praćenje i analiza privrednih kretanja i predlaganje mjera radi unapređivanja uslova rada i poslovanja, a u saradnji sa službama u Privrednoj komori nastojaćemo da se fokusiramo na aktivnosti organizacije nastupa na sajmovima, prezentacije i druge promotivne aktivnostim za potrebe članica Odbora”, navela je Delić.
Takođe, nužno je naglasiti da, osim produženja turističke sezone, zdravstveni turizam generiše i izuzetne finansijske rezultate. Tome u prilog govore i službeni podaci o godišnjem rastu zdravstvenog turizma od 20 odsto na globalnom nivou, kao i podatak da je 15 odsto svih putovanja motivisano zdravstvenim razlozima.
“Kako turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateške privredne grane u Crnoj Gori, tako je logičan zaključak da zdravstveni turizam može takođe da ima veoma bitnu ulogu u razvoju ukupnog turističkog proizvoda Crne Gore”, rekla je Delić.
Ona je kazala da uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – poljoprivredu, građevinarstvo, trgovinu, saobraćaj i druge djelatnosti. Dodatno, poboljšanje nivoa konkurentnosti na međunarodnom turističkom tržištu ostvaruje se kroz originalnost i kvalitet pojedinih segmenata ponude, što generalno zdravstveni turizam zaista posjeduje.
“Prema podacima iz dokumenta Održivi i zdravstveni turizam: Rezultati procesa preduzetničkog otkrivanja, atraktivnost Crne Gore se ogleda u činjenici da su se na svega 190 kilometara vazdušne linije između dvije najudaljenije tačke naše države smjestile i mediteranska i kontinentalna klima, 40 jezera – među kojima je i najveće na Balkanu, 2,88 hiljada biljnih vrsta, pet nacionalnih parkova, jedna prašuma, rijeka sa najdubljim kanjonom u Evropi, jedini fjord na Mediteranu”, rekla je Delić.
Ona je kazala da su brojne slabosti zdravstvenog turizma koje se ističu kada je u pitanju razvoj zdravstvenog turizma, među kojima neusaglašenost zakona koji se odnosi na turizam i Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o osiguranju, zatim broj hotela koji u svojoj ponudi imaju wellness ponudu se povećava, ali i dalje je taj broj nedovoljan.
“Crna Gora je prepoznata kao destinacija sunca i mora, i treba uložiti puno napora različitih aktera kako bi se ojačala cjelogodišnja dostupnost, ali i kako bi se podigla prepoznatljivost Crne Gore kao destinacije koja u svojoj ponudi ima i zdravstveni turizam. Upravo zdravstveni turizam ima potencijal da poveća broj dolazaka turista i broja noćenja van glavne turističke sezone”, rekla je Delić.
Na pitanje da li postoji prostor da se doprinese razvoju zdravstvenog turizma kroz projekte koji se finansiraju iz pretpristupnih fondova EU, Delić je odgovorila da velike investicije u ovaj segment u Evropi tek slijede, tim više što su i iz EU najavili da će se u narednom periodu otvarati evropski fondovi za ulaganja u turizam, u sklopu čega će biti i zdravstveni turizam.
“Zdravstveni turizam je velika šansa za Crnu Goru, ne samo šansa, već jedna neophodnost i nadam se da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo najbolji put, iz javnog sektora i iz privatnog, kako da unaprijedimo ovaj oblik turizma”, navela je Delić.
Ona je, govoreći o turističkoj sezoni sa aspekta Instituta “Simo Milošević”, kazala da je to nažalost druga pandemijska godina i nadaju se i žele da bude posljednja.
“Strani programi za koje imamo potpisane dugogodišnje ugovore bi počinjali početkom aprila, a završavali se početkom novembra. Ove godine najveći broj naših koriska je iz regiona. Naši tradicionalni gosti – pacijenti iz Norveške neće doći ni ove godine”, rekla je Delić, koja rukovodi Institutom.
Ona je kazala da od svog osnivanja 1949. godine, Institut slijedi jedinstveni pravac razvoja – pružanje usluga banjskog liječenja kao kompleksan koncept liječenja koji služi postavljenim ciljevima prevencije, liječenja i rehabilitacije uz obavezni individualni pristup svakom pacijentu, sa dobrom poznatim sloganom: Mi brinemo o vašem zdravlju.
“Taj koncept će svakako ostati osnova i budućeg razvoja Instituta Igalo uz neophodno osavremenjavanje proizvoda i uvođenja novih tehnologija i pratećih sadržaja”, zaključila je Delić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
