Podgorica, (MINA) – Pandemija koronavirusa, štrajk advokata i odlazak velikog broja sudija negativno su uticali na rad crnogorskih sudova u ovoj godini, kazala je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Ona je rekla da su crnogorski sudovi od 1. januara do 30. septembra ove godine primili 61.807 predmeta, dok su u radu, u istom periodu, bila 96.232.
„Od toga broja riješeno je 57,3 odsto, a gledano u odnosu na priliv predmeta, riješeno je 89,3 odsto“, navela je Vučković na sastanku predsjednika svih sudova.
Ona je ocijenila da sudovi, nažalost, nemaju čime da se pohvale, jer je ova godina po rezultatima lošija od prethodnih.
Vučković je kazala da to nije rezultat zalaganja odnosno nezalaganja sudija, već okolnosti.
„Osim pandemije COVID-19, na rad sudova uticali su i drugi faktori – štrajk advokata, ali i odlazak velikog broja sudija, bilo zbog podnošenja ostavke ili nakon što im je Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije zbog sticanja uslova za penziju“, naglasila je Vučković.
Ona je podsjetila da je iz tih razloga najviše sudija otišlo iz Vrhovnog suda, njih 12.
„Do sada nije bilo situacija u kojima je ovaj sud ostao da radi sa šest sudija, od 18 koliko je predviđeno da ima. Ovom broju treba dodati i predsjednika suda, što jasno pokazuje da Vrhovni sud nema dvotrećinsku većinu koja mu je neophodna za normalan rad“, kazala je Vučković.
Ona je naglasila da je i u takvim okolnostima Vrhovni sud uspio da se organizuje i da se, iako radi sporijim intenzitetom, predmeti rješavaju, a nije bilo ni zastoja u rješavanju krivičnih predmeta.
Taj sud, kako je rekla Vučković, redovno obavlja i aktivnosti na koje je obavezan prilikom sprovođenja obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.
Vučković je naglasila da nije dobro što je u svim sudovima povećan broj predmeta starijih od tri i pet godina.
„Neriješenih predmeta starijih od tri godine je 4.371, starijih od pet godina 1.827, a starijih od deset godina 386. Stoga svi predsjednici sudova moraju da se angažuju da se sudije dodatno založe na rješavanju ovih predmeta“, kazala je Vučković.
Na sastanku je ukazano na veliki broj neriješenih predmeta u Upravnom sudu zbog velikog priliva predmeta koji su se prenosili iz godine u godinu.
„Taj sud je do avgusta radio punim kapacitetom, kada ga je napustilo četvoro sudija i predsjednik suda, što će se odraziti na reziltate“, smatra Vučković.
Ona je rekla da će se nedostatak sudija ili njihov napredak u više sudove odraziti i na rad Apelacionog.
Vučković je istakla da treba pojačati rad Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda, jer izostaju rezultati koji se očekuju na osnovu Strategije reforme pravosuđa.
„Nemamo osuđujućih presuda za krivična djela sa elementima korupcije, a upravo takvi rezultati utiču na visok procenat nepovjerenja javnog mnjenja i široku percepciju korupcije na svim nivoima“, ocijenila je Vučković.
Kako je saopšteno, poseban osvrt napravljen je na jačanje disciplinske odgovornosti sudija.
Navodi se da je, od 1. januara do 30. septembra, Disciplinska komisija imala dva predmeta.
Kako je saopšpteno, jedan sudija oglašen je krivim i izrečena mu je kazna umanjenja zarade za 40 odsto za period od četiri mjeseca, dok je u drugom slučaju predlog odbijen kao neosnovan.
„Treba afirmisati model disciplinske odgovornosti i učiniti ga dostupnim javnosti jer bi se na taj način povećalo povjerenje građana u rad pravosudnih organa“, poručila je Vučković.
Ona je rekla da se nada da će u novom Zakonu o Sudskom savjetu i sudovima, koji je u izradi, biti otklonjene neprecizne odredbe postojećeg zakona koje se odnose na disciplinsku odgovornost sudija.
„Razmatrajući slučaj lišenja slobode sudije Osnovnog suda u Kotoru, a u kontekstu nedavno objavljenog mišljenja i preporuka Ombudsmana, predsjednici sudova su se saglasili da postoji goruća potreba za osnaživanjem kapaciteta nezavisnosti i nepristrasnosti sudija, odnosno garancija predviđenih Ustavom i Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama“, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
