Podgorica, (MINA) – Kompetentnost kandidata prvi je i osnovni kriterijum za zapošljavanje i napredovanje, kazao je premijer Zdravko Krivokapić i dodao da nije tačno da ne žele manjine u Vladi.
On je to naveo tokom Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje predstavnika Kluba poslanika Socijaldemokratske partije – Albanske koalicije Jednoglasno Fatmira Đeke koliko je do sada Vlada imenovala funkcionera i koliko je njih iz redova manjinskih naroda.
Krivokapić je rekao da nije tačno da ne žele manjine u Vladi.
„Moja ruka je vama ispružena. Jedini problem je što u ovom trenutku vi vjerovatno očekujete da će da se povrati prethodna vlast. Ja vam garantujem da neće“, naveo je Krivokapić.
On je kazao da je neko prethodno trebalo da stvori pretpostavke da Crna Gora postane građanska država.
„Zna se šta znači biti građanska država. To je prva obaveza ove Vlade“, dodao je Krivokapić.
On je rekao da Centralna kadrovska evidencija, koja, kako je naveo, nije uređena ni 20 odsto, predstavlja nevjerovatan problem.
Krivokapić je dodao da je to bio dobro zamišljen projekat, ali da nikada do kraja nije realizovan.
„Mi već dvije sjednice Vlade posvećujemo upravo toj problematici, jer je ona toliko bitna“, rekao je Krivokapić.
Kako je naveo, prema podacima iz Centralne kadrovske evidencije, u državnim organima radi 81 odsto Crnogoraca, 5,34 odsto Srba, 3,79 odsto Bošnjaka, 1,13 odsto Albanaca i 1,55 odsto Muslimana.
Krivokapić je kazao da je Vlada imenovala ili odredila za vršioce dužnosti 263 javna funkcionera.
„Od tog broja, 92 se odnose na organe državne uprave, 14 na kabinet predsjednika i potpredsjednika Vlade, a 157 na javne ustanove i javna preduzeća“, precizirao je Krivokapić.
On je poručio da nikada ne vodi računa ko pripada kojoj vjeri, ili naciji, jer to nije karakteristika ove Vlade.
„Ova Vlada je građanska. Šta se dešavalo u prethodnom periodu, ne želim da komentarišem“, dodao je Krivokapić.
Komentarišući navode da je međunarodna zajednica zabrinuta zbog toga što manjine nijesu uključene u Vladu, Krivokapić je naveo da je u svim kontaktima sa relevantnim međunarodnim institucijama ukazivao da želi maksimalnu saradnju.
„Ali to što ja želim, to treba i druga strana da prihvati“, rekao je Krivokapić.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata Ivana Brajovića kada se može očekivati usaglašenost između riječi i djela u radu Vlade, kazao da njegovo pitanje ne odgovara ni političkoj, ni društvenoj stvarnosti.
„Podsjećam Vas da je od parlamentarnih izbora prošlo devet mjeseci, ali da je Vlada formirana tri mjeseca kasnije“, naveo je Krivokapić.
On je rekao da bi, kada je riječ o transparentnosti, volio da se uporedi period od šest mjeseci rada ove i šest mjeseci rada prethodnih vlada.
Krivokapić je kazao da je nevjerovatno da Brajović tvrdi da su svi pokazatelji rada ove Vlade tako negativni, i da je to lična procjena.
„Volio bih da to prepustite onima koji se bolje razumiju u tu problematiku“, rekao je Krivokapić.
On je, komentarišući fotografiju sa navijačima Borca iz Banjaluke, kazao da nije znao ko je grupa mladića sa kojima se slikao.
„Slikao sam se, ako je to grijeh. Molim vas pogledajte šta ste radili, sa kim ste bili, ne slučajno nego namjerno, i koliko puta ste se sretali sa određenim osobama“, naveo je Krivokapić odgovarajući na pitanje Brajovića.
On je poručio da je došlo vrijeme u kome svi treba da budu malo drugačiji i da se mijenjaju da bi promijenili Crnu Goru na bolje.
„Mi smo došli u situaciju da vadimo vruće krompire onoga što ste nam vi ostavili, a ne da rješavamo razvoj, jer ste nas uvalili u takve probleme iz kojih godinama nećemo moći izaći“, kazao je Krivokapić.
Brajović je poručio Krivokapiću da je možda „spasonosno rješenje“ da vrati mandat.
„Probali ste, ne ide, očigledno ne ide. Ako to uradite, to bi makar bio vrlo odgovoran čin“, rekao je Brajović.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, kazao da će zajednički granični prelaz sa Albanijom, Zatrijebačka Cijevna – Grabon, početi da funkcioniše nakon finalizacije izgradnje u dijelu snadbijevanja električnom energijom i postizanja dogovora sa albanskom stranom o terminu obavljanja zajedničke granične kontrole.
On je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) posljednjih mjeseci intenziviralo aktivnosti kako bi se taj granični prelaz stavio u funkciju.
Prema riječima premijera, Predlogom zakona o budžetu za program Integrisano upravljanje granicom planirana su sredstva i za elektrifikaciju tog zajedničkog graničnog prelaza.
Krivokapić je rekao da će zajednički granični prelaz, izgrađen na teritoriji Crne Gore, početi da funkcioniše nakon finalizacije izgradnje u dijelu snadbijevanja graničnog prelaza električnom energijom i postizanja dogovora sa albanskom stranom o terminu obavljanja zajedničke granične kontrole.
On je podsjetio da je taj granični prelaz izgrađen 2017. godine, u okviru IPA Strateškog programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija, u cilju povezivanja Podgorice i Gusinja, preko teritorije Albanije.
Krivokapić je naveo da je otvaranje zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna – Grabon podrazumijevalo prethodnu rekonstrukciju dionice puta od Dinoše do granične linije sa Albanijom, koja je u završnoj fazi.
On je poručio da će Vlada biti apsolutno posvećena svakom pedlju Crne Gore.
„Ono što je bio naš dosadašnji propust u ovih 30 godina su ljudi na čelu tih institucija, koji su mogli da pokrenu to brže i kvalitetnije, a to nijesu uradili“, ukazao je Krivokapić.
On je rekao da Vlada neće odustati ni od jednog projekta, a pogotovo onih koji se tiču sjevera.
„Naš zadatak je da Crnu Goru učinimo drumskom, a ne samo avio destinacijom. Moramo da podignemo nivo kvaliteta života, a prethodno da uspostavimo dobru putnu infrastrukturu“, zaključio je Krivokapić.