Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izazovi na tržištu rada su dodatno uvećani pandemijom koronavirusa, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, i dodao da će naredni koraci tog resora, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR), uz podršku britanske Ambasade u Podgorici, biti usmjereni ka efikasnijoj politici u toj oblasti
On je danas, na konferenciji pod nazivom Ublažavanje uticaja Covid-19 u svijetu rada u Crnoj Gori, održanoj u Podgorici, saopštio da je reforma tržišta rada i razvoj radne snage u samom vrhu agende strukturnih reformi Vlade.
Milatović je dodao da su izazovi na tržištu rada, svojstveni predugoj tranziciji, dodatno uvećani usljed pandemije koronavirusa.
„Vlada je kroz pakete podrške privredi krenula u snažniju podršku očuvanju zaposlenosti, ali i novom zapošljavanju, između ostalog i kroz značajne podsticaje u iznosu od čak 90 odsto doprinosa u ovoj godini, a 60 u narednoj, za svakog novozaposlenog sa evidencije Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)“, rekao je Milatović na konferenciji povodom projekta Ublažavanje uticaja Covid-19 u svijetu rada u Crnoj Gori, koji je podržao Fond za dobro upravljanje bitanske Vlade, a tehnički implementirao MOR.
On je naveo da su svi postojeći napori Vlade usmjereni ka aktivaciji ekonomske aktivnosti, što bi trebalo da ima pozitivne efekte i na tržište rada.
„Svjesni smo da ova situacija zahtijeva brzu reformu institucija, koje su glavni nosioci politike podrške zapošljavanju. U tom pravcu ovaj projekat doprinosi kreiranju efikasnih mehanizama u okviru institucionalnog sistema, između ostalog i kroz reorganizaciju postojećih kapaciteta u oblasti zapošljavanja“, saopštio je Milatović.
On je dodao da je Ministarstvo podržalo intervenciju MOR-a, koja se odnosi na reforme ZZZ-a, zbog čega su rezultati projekta značajni.
Milatović je saopštio da će naredni koraci u saradnji sa MOR-om biti usmjereni ka unapređenju politika i strategija, efikasnosti politike tržišta rada, njihovom boljem praćenju i optimizaciji u raspolaganju sredstvima.
On smatra da će ostvareni rezultati biti dobra osnova za implementaciju svih budućih aktivnosti Vlade, koje će pomoći stvaranju boljeg okruženja za zaposlenost i dostojanstven rad.
Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori, Piter Lundberg, smatra da Crna Gora treba da nastavi i dodatno intenzivira rad na digitalizaciji javnih servisa kako bi se obezbijedila dostupnost tih usluga svima.
Prema njegovim riječima, digitalizacija će igrati kritično važnu ulogu i u neophodnoj diverzifikaciji ekonomije.
Lundberg je naveo da u uslovima rapidnih promjena na tržištu rada, uz povećanje stope nezaposlenosti, institucije moraju pružiti posebnu podršku ugroženim kategorijama stanovništva, kakve su nezaposlene žene i mladi ljudi.
On je kazao da je MOR, uz podršku britanske Ambasade i Fonda za dobru upravu Vlade Velike Britanije, pružio stratešku podršku institucionalnoj nadogradnji tržišta rada, uključujući modernizaciju ZZZ, i obezbijedio povezivanje stručnjaka iz Crne Gore sa onima iz regiona i EU.
Direktor regionalne kancelarije MOR-a za zemlje Centralne i Istočne Evrope, Markus Pilgrim, rekao je da je visok stepen nezaposlenosti strukturni problem, koji je to bio i prije, i tokom i biće nakon pandemije, a da je ona samo dodatno ukazala na hitnost potrebe njegovog rješavanja.
„Moramo djelovati brzo. To nije uvijek lako za javne organizacije, uključujući i nas kao međunarodnu organizaciju“, kazao je Pilgrim i podsjetio da je projekat, u kojem su učestvovali, trajao od avgusta prošle do maja ove godine.
On je najavio da će MOR obezbijediti ekspertizu iz inostranstva i da će pokušati da pomognu da se dođe do novih konkretnih pokazatelja o tome šta donosi uspjeh u reformi javne službe za zapošljavanje.
Zamjenik šefa misije u Ambasadi Velike Britanije u Crnoj Gori, Steve Arrick, saopštio je da je fokus projekta na dugoročnim promjenama koje su važne za oporavak ekonomije od posljedica koronakrize, kao i da sa predstavnicima MOR-a pregovaraju o novim fazama rada.
Na panelu posvećenom javnim službama za zapošljavanje i izazovima digitalizacije, kojim je moderirala specijalista za zapošljavanje MOR-a Daniela Zampini, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, saopštila je da je cilj tog resora da postane centar digitalnih resursa u okviru Vlade.
„Za to je potrebno da modelujemo pravu kulturu i vrijednosti, odnosno da fokus bude na timskom radu, da gradimo timove koji će dijeliti iste ciljeve“, navela je Srzentić.
Ona smatra da takvi timovi u Crnoj Gori treba da održavaju različitost populacije koja tu živi, lak pristup, zajednički rad i proaktivnu politiku.
„Ljudi su u centru naših dešavanja i politika“, poručila je Srzentić.
Stručnjakinja za digitalizaciju u MOR-u, Milica Janković, kazala je da akcioni plan za unapređenje interoperabilnosti ZZZ predviđa uspostavljanje razmjene podataka sa institucijama koje upravljaju baznim registrima, relevantnim za poslovne procese povezane sa zapošljavanjem i tržištem rada.
Ona je objasnila da to uključuje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, odnosno centre za socijalni rad, uprave za inspekcijske poslove i prihoda i carina, kao i ministarstva unutrašnjih poslova, pravde i ljudskih i manjinskih prava, Agenciju za zaštitu konkurencije i registre iz domena Ministarstva prosvjete.
“Akcioni plan sadrži strateške i operativne ciljeve koje je potrebno ispuniti i aktivnosti koje je treba realizovati kako bi se kvalitet usluga ZZZ podigao na viši nivo, pronašli načini za brže i efikasnije odgovore na izazove povezane sa tržištem rada i stvorile pretpostavke za jačanje uticaja Zavoda na javne politike Vlade”, rekla je Janković.
Ona je dodala da su akcionim planom strateški ciljevi koji se odnose na podizanje kvaliteta usluga ZZZ, uspostavljanje ili nadogradnju eksterne interoperabilnosti sa institucijama koje upravljaju baznim registrima i jačanje legislativnog okvira i izgradnju sistema koji posredno podržavaju poslovne procese Zavoda.
Predstavnica Sekretarijata EURES mreže, Polina Mosheva, saopštila je sloboda kretanja radnika jedna od prednosti članstva u EU, koja omogućava rješavanje trenutnih disbalansa na evropskom tržištu rada.
„EURES je operativni okvir koji omogućava to kretanja i pruža integrisanu mrežu. Imamo hiljadu članova koji pružaju presonalizovane usluge, imamo integrisana upražnjena radna mjesta i tri miliona oglasa“, kazala je Mosheva.
Ona je dodala da je preduslov funkcionisanja te mreže organizacija, dok nacionalne koordinacione službe koordiniraju radom EURES službi.
„Kad pogledate EURES vidjećete da tu postoji baza podataka koja sadrži profile kandidata koji su dali saglasnost da se njihov profil pošalje mreži u namjeri da dobiju posao u insotranstvu, a sa druge strane su radna mjesta koja su otvorena za građane EU“, navela je Mosheva.
Ona je kazala da je važno da te informacije budu potpune i jasne.
Mosheva je dodala da je prilikom razmjene podataka potrebno raditi na strukturnim elementima, kao i da je neophodno razumjeti podatke, razmišljati o njima i strukturisati ih.
Rukovodilac za socijalnu zaštitu u Irskoj, Barry Kennedy, naveo je primjer svoje zemlje u kojoj, prema njegovim riječima, dominiraju samo online transakcije.
„Mi nemamo nikakav kontakt u smislu papirnih dokumenata i nećemo se na njih vraćati. Ipak, neki ljudi nemaju odgovarajući nivo vještina za online rad, pa ćemo sa nekim morati da zadržimo komunikaciju u papiru“, rekao je Kennedy.
Na drugom panelu pod nazivom Isporuka javnih službi za zapošljavanje usmjerena na čovjeka u digitalnoj eri. Koje su neke od naučenih lekcija?, moderator je bila viša stručnjakinja MOR-a za službe za zapošljavanje, Valli Corbanese.
Među panelistima su bile i vršiteljka dužnosti generalnog direktora Direktorata za rad i zapošljavanje u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Jevrosima Pejović, kao i savjetnica za zapošljavanje u ZZZ-u, Ljiljana Nišavić koja je objasnila kako digitalizacija izgleda iz pozicije savjetnika u radu sa nezaposlenima, na koji način se to manifestuje, te koje benefite od digitalizacije mogu imati sami korisnici.
Pejović je kazala da je važno da se kreiraju politike koje će u središtu imati čovjeka, te da je stoga neophodno raspolagati dobrom analitikom, koja je moguća samo uz dobro upravljanje podacima, zbog čega se očekuje da će uticaj digitalizacije i u ovom segmentu biti od značaja.
Ostali panelisti bili su predstavnica Javne službe za zapošljavnaje Francuske, Nathalie Nedellec, pomoćnica odbora direktora u Javnoj službi za zapošljavanje u Austriji, Claudia Galehr, kao i službenica za međunarodne odnose Generalnog direktorata za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju u Evropskoj komisiji, Vera Kadas.
Fotogalerija sa dogadjaja:
