Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se u ovom trenutku ne može odreći Termoelektrane (TE) Pljevlja, poručio je premijer Zdravko Krivokapić.
“Veliki broj zaposlenih u TE, kojih je negdje oko 1,4 hiljade, kao i veliki broj radnika u Rudniku uglja, koji je u direktnoj vezi sa TE, nam daje samo jednu nadu, da ćemo ipak naći najbolji odgovor”, rekao je Krivokapić.
On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF), Branka Radulovića, kazao da ima još jedna ideja koju ne bi mnogo elaborirao, a tiče se gasa.
“To je jedan naš pokušaj novog projekta kojim bi Crna Gora doživjela jednu renesansu i time omogućila da TE Pljevlja bude stavljena van funkcije”, saopštio je Krivokapić.
On je dodao da su težnje Vlade hidroelektrana (HE) Komarnica, i po dvije solarne i vjetroelektrane.
“To je nešto što možemo vrlo brzo realizovati zajedničkim partnerstvom Elektroprivrede (EPCG) i drugih subjekata, a nešto možda ponuditi i stranim investitorima”, naveo je Krivokapić.
Radulovića je zanimalo da li će Vlada podržati inicijativu Pokreta za promjene (PzP) da crnogorski energetski sektor bude sa nultom emisijom ugljen-dioksida (C02) do 2030. godine čime bi, proizvodeći „zelenu energiju“, Crna Gora postala jedna od vodedh država u najznačajnijem projektu transformacije Evropske unije (EU).
Krivokapić je u pisanom odgovoru Raduloviću naveo da je opredjeljenje Vlade da svoj razvoj u energetskom sektoru temelji prvenstveno na izgradnji novih energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije.
„U tom kontekstu ohrabruje podatak da je u prva tri mjeseca ove godine proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora veća od bruto potrošnje na teritoriji Crne Gore. Budući da se u narednom periodu očekuje izgradnja novih kapaciteta HE Komarnica, SE Briska gora, VE Gvozd i Brajići, a u pripremi je tender za SE Velje brdo, realno je očekivati da će energetika biti lokomotiva našeg razvoja“, navodi se odgovoru Krivokapića.
On je podsjetio da je nulta CO2 emisija svakako nešto čemu se mora težiti, s obzirom na to da je zvanična energetsko-klimatska politika EU koncipirana tako da svi planovi i aktivnosti moraju biti usmjereni na smanjenje karbonske emisije do konačnog postizanja nulte emisije.
„Kao zemlja kandidat za članstvo Crna Gora je između ostalih preuzela obavezu usaglašavanja svoje energetike sa tendencijom redukcije i konačnog dovođenja CO2 emisije do nulte vrijednosti“, dodao je Krivokapić.
On je pozdravio inicijativu PzP-a, cijeneći da je ona važna i poželjna sa aspekta zelene ekonomije, ali da se, u kontekstu njene pune realizacije u naznačenom roku, zahtijeva opreznost u davanju obećanja.
Vlada se, kako je rekao, zalaže za implementiranje drastičnog smanjenja CO2 emisije i prelazak naše energetike na obnovljive izvore energije.
„Ipak, kao ozbiljni i odgovorni ljudi, odluku o prihvatanju 2030. godine kao godine nulte emisije, moramo pažljivo analizirati. Njoj mora prethodniti kompleksna analiza“, saopštio je Krivokapić.
Poslanik Demokrata, Boris Bogdanović, pitao je Krivokapića da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od tog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi – Trebinje i time prestala obaveza plaćanja putarine na tom putnom pravcu, što bi bilo posebno značajno u periodu turističke sezone.
Krivokapić je odgovorio da je nakon razgovora sa predstavnicima hercegnovske opštine, sa svojim timom proučavao probleme koji se tiču puta od Meljina do Trebinja.
„Ako je koncesionari imao interesa da učini dobro djelo građanima Herceg Novog, postavlja se elementarno pitanje gdje je bila država. Zašto to nije uradila država, zašto su građani Herceg Novog bili građani drugog reda? Da li zbog toga što ne glasaju samo jednu partiju“, pitao je Krivokapić.
On je kazao da su imali razgovor s koncesionarom, koji je na 20 godina dobio da upravlja sa 12,8 kilometara puta, pri čemu je uloženo nekih 18 miliona EUR.
„U ovom trenutku je ostao dug od 4,5 miliona EUR. Napravljen je intenzivan razgovor sa koncesionarom koji je pristao da to uradi za četiri miliona i da to bude ne nešto što preuzima država, nego na nivou opštinske kase, kako bi put već u maju bio slobodan zbog turističke sezone. Nadam se da će već u maju biti napravljen ključni pomak, da rampe više neće postojati”, zaključio je Krivokapić.
