Podgorica, (MINA) – U postupku izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu nastavljeno je kontinuirano ignorisanje tužilačke organizacije, ocijenio je vršilac dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković i poručio da ponuđena rješenje za njih nijesu prihvatljiva.
Stanković je, na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, kazao da su poziv za debatu dobili u petak poslije radnog vremena i da se odazvao zbog lične i profesionalne kurtoazije.
Stanković smatra da predložene izmjene nijesu u korist tužilačke organizacije i nacionalnih interesa Crne Gore.
“Ovakva rješenja za nas neprihvatljiva. Ovakva rješenja su pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena takva rješenja, to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava, pravne države”, smatra Stanković.
On je ukazao na član 7 Nacrta zakona o Državnom tužilaštvu, a koji se odnosi na prestanak funkcije rukovodiocima državnih tužilaštava.
Tim članom je predviđeno da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija, između ostalog, i ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju.
Stanković je kazao da to rješenje nije isto u odnosu na rješenja za druge državne tužioce.
“Znači radi se o diskriminatorskom odnosu prema rukovodiocima. Mogu slobodno reći ad hominem pristup, prije svega, prema glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću”, naveo je Stanković.
Kako je kazao, predloženim rješenjem derogiraju se zakoni o penzijsko-invalidskom stanju i o radu.
“Ovdje se korisniku prava oduzima status subjekta prava, znači njegovo pravo se pretvara u obavezu. Ovim zakonom, stečeno pravo pretvara se u obavezu”, naveo je Stanković.
Stanković je kazao da je član Nacrta koji definiše v.d. VDT-a direktno suprotan Ustavu, jer je predviđeno da v.d. VDT-a može biti određena osoba koja uopšte nije državni tužilac.
Prema njegovim riječima, sa takvom odlukom bi na toj funkciji mogla biti osoba iz nekog preduzeća, korporacija.
“Tačno je da je Venecijanska komisija (VK) rekla da broj uglednih pravnika može biti jednak broju državnih tužilaca u Tužilačkom savjetu, ali su to oni dalje razradili da ne bi trebalo da se prekida mandat uglednim pravnicima u Tužilačkom savjetu”, naveo je Stanković.
On je kazao da bi onda trebalo razraditi mogućnost da se oni biraju dvotrećinski, da u izboru mogu da učestvuju nevladine organizacije, univerzitet, Advokatska komora, Udruženje sudija.
Stanković smatra da stav VK ovdje nije uopšte ispoštovan, i radi se ne o kvalifikovanoj većini prilikom izbora, već o prostoj.
“U praksi to bi izgledalo tako da parlament bira tih pet uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu, šesti član je predstavnik Vlade, sedmi bi bio vd VDT-a i ostala četiri mjesta bili bi državni tužioci”, naveo je Stanković.
On je ocijenio da bi to bio dominantan uticaj politike u Tužilačkom savjetu.
Stanković smatra da se time što članove Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine zadire u prava predsjednika države.
“Vidim da se predlaže da u Tužilačkom savjetu ne može biti bivših tužilaca”, naveo je Stanković.
On smatra da je to diskriminacija, jer je u suprotnosti sa članom 8 Ustava.
“Imamo rješenje u pogledu nadležnosti radnih tijela Skupštine prema VDT-u i glavnom specijalnog tužioca. Treba da postoji takvo rješenje da oni podnose izvještaje, ali tu ima četiri, pet tijela koji svaki dan mogu da zovu VDT i GST”, dodao je Stanković.
Govoreći o predloženom rješenju koje se odnosi na disciplinski postupak, on je naveo da bi trebalo precizirati šta je to “znatna šteta ugledu države” kako bi se spriječile zloupotrebe.
“Ako smo svi za evropske integracije i put Crne Gore u evropsku porodicu, nadam se da nećete dozvoliti takav luksuz da Crna Gora ne postane član evropske porodice”, poručio je Stanković.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da ideja ovog zakona nije personalno usmjerena protiv bilo koga i da niko pojedinačno ne može da bude iznad interesa Crne Gore.
Odgovarajući na izlaganje Stankovića, on je naveo da „živimo u pravnim ruševinama“.
„Ako neko misli da će ovim zakonom da strada pravo, ja stvarno to ne mogu da prihvatim kao činjenicu. Nema ovdje ništa protiv Milivoja Katnića“, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, najveći problem Crne Gore je što „zakonska rješenja želimo da svedemo na određena imena“.
On je podsjetio da se odustalo od promjene Zakona o specijalnom tužilaštvu.
Abazović je kazao da se Nacrt zakona o državnom tužilaštvu podudara sa mišljenjem VK.
On smatra da Crna Gora do sada nije imala funkcionalni Tužilaški savjet.
Abazović je kazao da se Nacrtom zakona o državnom tužilaštvu mijenja svega desetak članova.
On je rekao da je VK nije imala nista protiv rekompozicije Tuzilačkog savjeta.
“Do sada smo imali ekstreman politički uticaj na kompletnu sudsku vlast, pa samim tim i na tužilaštvo”, smatra Abazović.
On je objasnio da se predloženim rješenjem mijenjaju kriterijumi za izbor u Tužilački savjet.
“Vjerujem da novom kompozicijom Tužilačkog savjeta, većom disciplinom i većim pokušajem da se stvari iskristališu, možemo za godinu imati vidljive rezultate”, ocijenio je Abazović.
On je pozvao da se dobre stvari iz ovog zakonskog rješenja prihvate, a da se naprave korekcije ukoliko su potrebne.
“Možemo amandmanima da interevenišemo. Otvorićemo debatu sa opozicijom”, kazao je Abazović.
On je naglasio da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu kopča između prošlih prijedloga Skupštine i onoga što su potrebe Vlade Crne Gore, a koje se naročito vežu za integracioni proces i poglavlja 23 i 24.
Predstavnik Građanske alijanse Zoran Vujičić ocijenio je da rezultati tužilaštva nijesu na zadovoljavajućem nivou što je konstatovala i Evropska komisije u izvještajima.
“Suština predloženih izmjena da se za VDT postavi neko po želji trenutne većine, a zatim neke buduće većine, o čemu se mora razmišljati”, kazao je Vujičić.
On je saglasan da je u dijelu koji se tiče disciplinskog postupka potrebno bolje definisati šta je to “značajna šteta za državno tužilaštvo”.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, kazala je da samo država koja je svjesna svojih slabosti i krene da ih mijenja, može na pravilan način da dođe na mjesto koje zaslužuje.
“Možemo mi da govorimo, reformišemo i mijenjamo šta god hoćemo, ako ne stvorimo jake institucije. Samostalnosti i nazavisnosti ne može biti bez odgovornosti. Nemojmo da kvarimo instituciju tužilaštva zbog par pojedinaca”, navela je Pavličić.
Tužilaštvo, kako je istakla, veoma je značajna institucija Crne Gore i u njoj rade profesionalci i ljudi koji znaju svoj posao.
“Ako među njima ima onih koji su se ogriješili o zakon, moramo da sprovedemo postupak”, rekla je Pavličić.
Ona je kazala da apsolutno podržava rješenje koje se odnosi na sukob interesa, da u Tužilačkom ili Sudskom savjetu ne može biti srodnik bilo kojeg nosioca državne funkcije.
“Mislim da motiv uglednog pravnika, koji treba da se kandiduje za člana Tužilačkog savjeta, ne treba ne bude apanaža i da dolazi 15 minuta prije sjednice i da se tada upoznaje sa spisima”, dodala je Pavličić.
Ona je kazala da je v.d. vanredna situacija, međutim, “u našoj stvarnosti, to je postala redovna situacija”.
“V.d. ni u jednoj instituciji nije donio prosperitet. V.d. mora biti iz te institucije”, smatra Pavličić.
Ona je rekla da put Crne Gore u Evropu ne vodi preko Strazbura, Brisela i Luksemburga, nego preko domaćih institucija.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kazao je da se čini da se otišlo previše u detalje, a da se zaboravilo na suštinu.
On se usaglasio da je diskriminatorno rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi Tužilačkog savjeta i da treba definisati pojam ugledni pravnik i na koji način se dolazi do te pozicije.
“Činjenica je da sa ovim tužilaštvom nemamo ubrzanje evropskih integracija. Vjerujem da unaprijeđenom debatom i dijalogom možemo doći do najboljih rješenja”, kazao je Marić.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić podsjetila je da prema novoj metdologiji Evropske komisije nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno prije ispunjavanja mjerila iz poglavlja 23 i 24.
Ona smatra da je ovakva vrsta dijaloga izuzetno važna.
Ona je poručila da eliminacija političkog uticaja na tužilaštvo mora biti apsolutni prioritet.
Zakone, kako je dodala, treba gledati i kroz lokalni kontekst, a ne isključivo kroz primjere evropskih zemalja.
