Podgorica, (MINA) – Crna Gora, sa stopom zatvorenika većom od evropskog prosjeka, mora da spovede institucionalne i operativne reforme u cilju rješavanja svih izazova u sistemu zatvora, prije svega problema prenatrpanosti, koji je zabrinjavajući, saglasni su sagovornici Agencije MINA.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kazao je Agenciji MINA da je u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o poštovanju ljudskih prava osoba lišenih slobode, ali da se u praksi neprestano nailazi na nove izazove u pogledu poštovanja njihovih prava.
Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Marijana Sinđić, poručila je da u toj instituciji neće biti zadovoljni dok se u potpunosti ne iskorijene sporadični slučajevi nepoštovanja ljudskih prava osoba lišenih slobode.
“Poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode je ogledalo poštovanja ljudskih prava u društvu”, rekla je Sinđić Agenciji MINA.
Ona je kazala da Zaštitnik, koji vrši poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), u okviru preventivnog mandata obilazi sva mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode i prati poštovanje njihovih ljudskih prava.
Sinđić je navela da Zaštitnik, u okviru reaktivnog mandata, postupa po pritužbama osoba lišenih slobode, dodajući da je postupak po pritužbama besplatan i strogo povjerljiv.
Odgovarajući na pitanje koji su to glavni problemi i izazovi koji dovode do ugrožavanja ostvarivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, Radulović je kazao da je Crna Gora prestigla evropski prosjek po broju osuđenika na 100 hiljada ljudi.
“Stopa zatvorenika u Crnoj Gori iznosi 168 osuđenika na 100 hiljada ljudi, dok je prosjek u Evropi 124, pri čemu, uz to povećanje koje se desilo, vidimo da u proteklim decenijama nije došlo do unapređenja kada su u pitanju kapaciteti, infrastruktura, uslovi”, naveo je Radulović.
Na problem prenatrpanosti ukazali su i iz institucije Zaštitnika, u izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prošlu godinu, navodeći da je obilaskom Istražnog zatvora potvrđeno da problem prenatrpanosti ostaje ključni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu zaštitu i ukupnu dobrobit pritvorenih osoba.
Sinđić je kazala da je, zbog manjka prostora, bilo dosta pritužbi zatvorenika.
“Prenatrpanost je hronični problem, koji ove godine, mogu slobodno da kažem, zabrinjava”, navela je Sinđić.
Ona je rekla da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija ulaže određene napore u cilju rješavanja tog izazova.
Sinđić je ukazala da je, u periodu kada su radili na izveštaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu, u Istražnom zatvoru bilo smješteno 390 zatvorenika, a smještajni kapacitet je 270.
Ona je dodala da je 150 zatvorenika tada premješteno u zatvor za kratke kazne.
“Mislim da to je veliki problem, koji će dovesti i do velikog broja presuda Evropskog suda za ljudska prava i velikih troškova za isplate naknada osobama koje su boravile u takvom prostoru”, rekla je Sinđić, ističući da prenatrpanost negativno utiče i na druga prava zatvorenika i pritvorenika.
Prenatrpanost, kako je navela, utiče i na pravo na privatnost, na posjete, kao i na pravo na šetnju, koje onda ne može da traje koliko je pravilnikom određeno.
Upitan koje su reforme neophodne u sistemu zatvora da bi postojeći problemi bili riješeni, Radulović je kazao da su u civilnom sektoru svjesni kakvo je stanje i kolikim sredstvima se raspolaže i da, imajući to na umu, ukazuju i na neke manje reforme koje bi trebalo sprovesti.
“Ali da budem potpuno otvoren, dok god ne bude većih reformi, ovaj problem neće biti riješen”, istakao je Radulović.
Sinđić smatra da reforme moraju da budu kako institucionalne, tako i operativne.
“Institucionalne – mora da se stvori atmosfera da je potrebno da se izgrade određeni objekti i primijene alternativne kazne, kako bi se smanjio broj pritvorenih lica”, kazala je Sinđić.
Ona je poručila da je potrebno sprovesti reforme u svakom segmentu prava lica lišenih slobode.
“Kako u pristupu zdravstvenoj zaštiti, u programima rehabilitacije, reintegracije, tretmanskom radu, jer svaki segment prava zatvorenika mora da se reformiše. Reforme u zatvoru treba da se baziraju na ljudskosti, reintegraciji, prevenciji recidiva, a ne na kazni”, navela je Sinđić.
Ona je ukazala da je pomak to što je specijalna zatvorska bolnica u fazi izgradnje, navodeći da se nada da će ta ustanova brzo biti funkcionalna, jer bi to automatski rasteretilo kapacitete odjeljenja u Specijalnoj bolnici u Dobroti.
Sinđić je dodala da u pritvoru nema radno angažovnog psihologa, koji je, kako smatra, i te kako potreban.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoji djelotvorna zaštita od torture i nasilja, Radulović je istakao da je suština da se podigne svijest o tome da trenutkom lišenja slobode ne prestaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava neke osobe.
“U tom trenutku država preuzima i veću odgovornost, budući da to lice koje je lišeno slobode zavisi u većoj mjeri od te iste države, odnosno institucije u kojoj se nalazi”, kazao je Radulović.
On je naveo da se, u proteklih godinu, dvije, smanjio broj osoba koje se GA obraćaju zbog torture.
“Ukoliko pogledamo dosadašnja neka iskustva i neefikasne istrage, nameće se pitanje da li su ljudi koji su žrtve torture obeshrabreni, pa je ne prijavljaju, odnosno ne javljaju nam se za pomoć, ili se zaista u praksi smanjio broj tih slučajeva”, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, procesi koji prate slučajeve torture su prilično spori i obeshrabrujući.
Sinđić smatra da država, kada je riječ o institucionalnom okviru, može adekvatno da odgovori na torturu.
Ona je podsjetila na slučaj Milić-Nikezić, kada je institucija Zaštitnika jedina ustanovila da se tortura dogodila, a Evropski sud za ljudska prava Ombudsmanovo mišljenje pomenuo na 23 mjesta u presudi.
Sinđić je podsjetila i na slučaj iz januara 2015. godine – na torturu nad zatvorenicima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija.
Ona je ocijenila da su u tom slučaju zakazali i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, ali i pravosudni organi, dodajući da su zatvorenici u rekordnom roku osuđeni na kazne zatvora, dok je tek 2019. godine bila prva presuda protiv službenih lica – nepravosnažna.
“Imam utisak da pravosudni organi moraju da izvrše ozbiljnu reformu, da uvedu veći broj sudija, da se promijeni njihov status, da sudije i pravosudni organi budu nezavisni u svojim odlukama, samostalni i bez ikakvih pritisaka”, kazala je Sinđić.
Upitan da li je Crna Gora napravila suštinski napredak u borbi protiv policijske torture, Radulović je kazao da je GA, kada se obilježavao Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti, glasno kritikovala institucije.
“Naš stav je bio da je upravo ta institucionalna pasivnost dala vjetar u leđa nastavku torture. Da li se broj slučajeva smanjio? Jeste”, naveo je Radulović i poručio da su neophodne reforme u pravosudnom sistemu, koje bi podrazumijevale povećanje kadrovskih kapaciteta.
On je kazao da je za ovu godinu najavljena posjeta Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), dodajući da je GA počela da obilazi mjesta na kojima se mogu naći osobe lišene slobode – Odjeljenja bezbjednosti, kao i da će u junu objaviti izvještaj o tome.
Radulović je naveo da su uslovi koje su zatekli u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje ispod minimuma standarda koji bi, kako to preporuke ukazuju, trebalo dostići.
„Imam saznanja da su, u međuvremenu, nadležni obišli to Odjeljenje bezbjednosti i počeli da gledaju na koji način se može unaprijediti stanje“, kazao je Radulović, navodeći da su u drugim opštinama zatekli znatno bolje stanje.
Upitana o predlogu za produženje pritvora sa tri na pet godina osumnjičenima za najteža krivična djela, a koji je na kraju povučen, Sinđić je rekla da je dobro što je taj predlog izmjena Zakonika o krivičnom postupku povučen, jer je u suprotnosti sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda.
“Pritvor nije kazna, pritvor je obezbjeđenje okrivljenog u postupku. To bi automatski bilo kao kazna, navela je Sinđić.
Radulović je kazao da je pitanje koje se tu nameće – “zašto toliko dugo traju sudski procesi”.
“Taj predlog se naročito aktuelizovao u novembru prošle godine i to je bilo izazvano teškim dvostrukim ubistvom koje se desilo u Podgorici, u jednom od najfrekventnijih djelova grada”, rekao je Radulović.
On je kazao da je uslijedio period prebacivanja krivice na relaciji tužilaštvo – sudovi – policija.
“Vidjeli smo da se prebacuje odgovornost sa jednih na druge. Mišljenja smo da je kompletan sistem u tom slučaju zakazao”, naveo je Radulović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
