Podgorica, (MINA) – Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, iako jedno od najkompleksnijih i najzahtjevnijih, neće biti prepreka na putu ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručio je državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, dodajući da dinamika rada jeste zahtjevna, ali i izvodljiva.
Vlada je krajem januara imenovala Vitomirovića za pregovarača Klastera 4 – Zelena agenda i održiva povezanost, koji čine poglavlja 14, 15, 21 i 27, a zatim je imenovan i za šefa Radne grupe za Poglavlje 27.
Vitomirović je u intervjuu agenciji MINA, na pitanje da li i to govori o nedostatku kvalitetnog kadra, s obzirom na veoma široke i zahtjevne oblasti koje pokriva, rekao da se njegovo imenovanje nema veze s kvalitetom kadrova.
„Zaista je ovo zahtjevna i široka oblast, ali moji saradnici su na visini zadatka što meni, kao pregovaraču, znatno olakšava posao“, kazao je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, činjenica da je imenovan za člana Tima za pregovaranje za klaster 4 i za šefa Radne grupe za Poglavlje 27 koje je unutar tog klastera, govori o čvrstoj povezanosti aktivnosti iz Zelene agende sa aktivnostima iz tog poglavlja.
„Moje imenovanje za pregovarača Klastera 4 kao i šefa Radne grupe za poglavlje 27 nema veze sa kvalitetom kadrova, već isključivo sa novom metodologijom vođenja pregovora i integralnim pristupom u procesu ispunjavanja naših obaveza u srodnim odnosno povezanim sektorima“, istakao je Vitomirović.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno u parlamentu da je poglavlje 27 jedno od najznačajnih, najkompleksnijih i najtežih za zatvaranje, i da je, kada je to poglavlje u pitanju, ispunjeno svega 30 odsto akcionog plana.
Vitomirović je, na pitanje koliko je do sada urađeno na ispunjavanju obaveza u dijelu koji se odnosi na oblast klimatskih promjena, odgovorio da je, prema posljednjem Izvještaju o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 u okviru završnog mjerila koje se odnosi na podoblast Klimatske promjene, u izvještajnom periodu planirana realizacija pet aktivnosti, koje sadrže osam mjera.
Kako je pojasnio, šest mjera je sa rokom dospjelo za realizaciju a dvije mjere sa rokom kontinuirano.
„Od mjera sa rokom dospjelo za realizaciju, stepen djelimično realizovanih mjera je 100 odsto, a od mjera sa rokom kontinuirano stepen realizacije je 50 odsto“, precizirao je Vitomirović.
Upitan da li je Crna Gora odmakla dalje od usvajanja strategija i donošenja planova, s obzirom na to da se, na osnovu periodičnih izvještaja, da zaključiti da se obaveze uglavnom djelimično realizuju, kao i da se često prolongiraju rokovi za njihovo ispunjavanje, Vitomirović je rekao da fokus Ministarstva i Vlade jeste na usvajanju planova i strategija, kao neophodnog preduslova za vođenje politike u toj oblasti.
„Međutim, jednako važnim smatramo i adekvatnu implementaciju mjera i aktivnosti predviđenih istim. U tom smislu najdalje se odmaklu u sprovođenju aktivnosti u oblasti praćenja emisija gasova sa efektom staklene bašte – GHG, odnosno izradom inventara emisija ovih gasova“, kazao je Vitomirović.
Takođe, kako je naveo, Crna Gora je uvela sistem trgovine emisijama GHG, takozvani ETS sistem.
„I tu imamo određenih iskustava koje ćemo svakako koristiti za unaprijeđenja, kako se država bude približavala pridruženju EU“, dodao je Vitomirović.
On je naglasio da određene aktivnosti zahtjevaju vrijeme.
„Imamo uporedna iskustva drugih zemalja po pitanju pristupanja EU. Prolongiranja rokova neće biti“, poručio je Vitomirović.
U posljednjem Izvještaju EK, u dijelu koji se odnosi na poglavlje 27, konstatuje se ograničen napredak, a Crna Gora se poziva da intenzivira aktivnosti usaglašavanja Strategije za klimatske promjene sa EU 2030 klimatskom i energetskom politikom. Na pitanje da li se nešto konkretno radi na ispunjavanju tih preporuka, Vitomirović je rekao da intezivno rade na što bržem ispunjenju obaveza.
„Ministarstvo energetike i rudarstva je u finalnoj fazi izrade Nacionalnog klimatskog i energetskog plana kojim će se Crna Gora usaglasiti sa politikama EU u ovoj oblasti“, kazao je Vitomirović.
Taj dokument će, kako je naveo, uspostaviti konkretne ciljeve dekarbonizacije, unapređenja energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije, a koji će biti u skladu sa EU ciljevima u toj oblasti.
Na pitanje koje su, po njegovom mišljenju, najkompleksnije obaveze koje Crna Gora mora da ispuni u toj oblasti, konkretno kada su u pitanju klimatske promjene, Vitomirović je odgovorio da su to obaveze koje se odnose na dalje usaglašavanje pravnog okvira Crne Gore sa propisima EU u oblasti klimatskih promjena.
„To predstavlja kontinuiran posao, jer se radi o veoma dinamičnoj oblasti. Jednako kompleksan zadatak predstavlja neophodno institucionalno prilagođavanje, kao i kontinuirana izgradnja administrativnih kapaciteta“, kazao je Vitomirović.
Upitan koliko je urađeno na usklađivanju crnogorskog sa zakonodavstvom EU u toj oblasti, on je rekao da se pravna tekovina u toj oblasti u kontinuitetu mijenja.
„A i sama priroda istih je kompleksna, pa su potrebna tehnička i specifična znanja kako bi se harmonizacija sa našim propisima uradila na pravi način“, dodao je Vitomirović.
U tom smislu su, kako je naveo, inicirali izmjene Zakona o negativnom uticaju klimatskih promjena sa namjerom da se crnogorsko zakonodavstvo uskladi sa najnovijim izmjenama EU propisa u toj oblasti.
„Ovaj posao je pri kraju i očekujemo da će Nacrt vrlo brzo ući u dalju proceduru usvajanja“, rekao je Vitomirović.
Na pitanje kada bi Crna Gora, imajući u vidu dinamiku rada na ispunjavanju obaveza, mogla zatvoriti poglavlje 27, on je ponovio da je to najkompleksnije poglavlje.
Kako je kazao, u saradnji sa koordinatorima podoblasti, napravljena je Mapa puta kojom će se voditi u narednom periodu.
„Dinamika rada je jako zahtjevna i podrazumijeva mnogo više aktivnosti nego što je to bilo do sada, dok svako završno mjerilo ima različit pristup i različite rokove“, rekao je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, najizazovnija mjerila su ona koja se odnose na oblast upravljanja otpadom, zaštitu prirode i upravljanje vodama.
„Krajnji rok koji smo sebi postavili za realizaciju aktivnosti je 2028. godina, a nadamo se i ranijem pozitivnom ishodu. Dinamika rada koju smo zacrtali jeste zahtjevna, ali ne i neizvodljiva, pa će se u narednom periodu raditi ubrzano kako bi se realizovali zacrtani ciljevi“, kazao je Vitomirović.
Odgovarajući na pitanje koliko su institucije posvećene i sposobne da se suoče sa tim izazovom i da li Crna Gora ima kadrovskog potencijala da iznese taj posao, on je rekao da je zajedničkom pozicijom EU za Poglavlje 27 definisano osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla spremnost za zatvaranje poglavlja.
Vitomirović je kazao da se napredak prati kroz polugodišnje izvještavanje o postignutim rezultatima i realizaciji obaveza iz Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila.
Kako je naveo, na nacionalnom nivou formirana je Radna grupa za praćenje realizacije Akcionog plana, a za realizaciju završnih mjerila iz Akcionog plana zaduženo je 25 institucija.
Vitomirović je podsjetio da je Poglavlje 27 otvoreno 2018. godine, i da je Vlada do sada usvojila šest polugodišnjih izvještaja o realizaciji završnih mjerila.
„Kada poredimo peti i šesti izvještaj, stepen realizacije obaveza je za proteklih šest mjeseci povećan sa 39 odsto na 46,5 odsto, što dokazuje da smo posvećeni i sposobni da se suočimo sa izazovima i obavezama. Znači, sposobnost i posvećenost postoje, ali donekle i nedostatak kadrova. Moramo administrativno ojačati zbog obaveza koje nas čekaju u narednom periodu“, kazao je Vitomirović.
U posljednje vrijeme se sve češće pominje da bi Crna Gora do 2028. godine mogla postati članica EU. Na pitanje da li bi ispunjavanje zahtjevnih mjerila za poglavlje 27 moglo biti prepreka na tom putu, i da li se može desiti da upravo to poglavlje uspori evropski put države, Vitomirović je kazao da dinamika rada jeste zahtjevna, ali i izvodljiva.
„Moj Tim će raditi dinamičnije kako bi se realizovali zacrtani ciljevi. Poglavlje 27 neće biti prepreka na putu ulaska u EU“, poručio je Vitomirović.
Kako je kazao, napredak u prethodnom kratkom periodu nije prošao neprimijećen od Evropske komisije (EK).
„Na 13. sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je održan u Podgorici 21. februara, EK je konstatovala da su ispunjena sva mjerila iz poglavlja 27 u oblasti civilne zaštite“, dodao je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, ulazak u EU ne znači da je posao završen.
„Poučeni iskustvom zemalja koje su posljednje ušle u EU, naš rad se ne zaustavlja ulaskom u Uniju, već tu tek počinje“, zaključio je Vitomirović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS