Podgorica, (MINA) – Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je vodič za zaštitu novinarki koje se, kako su kazali iz te organizacije, pored uobičajenih izazova u radu, suočavaju sa fizičkim napadima, seksističkim uvredama, onlajn zlostavljanjem i otvorenim prijetnjama nasiljem.
Programska menadžerka UZOR-a Maja Nikolić rekla je da podaci za posljednje dvije godine pokazuju alarmantnu statistiku.
„Gotovo 50 odsto registrovanih napada na novinare u Crnoj Gori odnosi se na žene, a većina uključuje rodno zasnovane uvrede i prijetnje seksualnim nasiljem“, navela je Nikolić u saopštenju.
Ona je ukazala na to da je, prema izvještaju Evropske komisije, iako je zabilježen određeni pomak u pravima novinara, potrebno više truda u rješavanju starih, ali i novih slučajeva nasilja nad medijima.
Kako je navela Nikolić, brojni slučajevi nijesu adekvatno istraženi, a počinioci napada koji su povezanih sa moćnim figurama u zemlji, često ostaju nekažnjeni, što stvara atmosferu straha i dovodi do autocenzure.
Kada se govori o Crnoj Gori, Nikolić je rekla da se često ističu ustavne garancije slobode medija i izjave o evropskim perspektivama države, ali da stvarnost na terenu pokazuje da se novinari, a naročito novinarke koje razotkrivaju korupciju i kriminal, često nalaze na udaru i da zaštitu moraju tražiti u zakonu.
Ona je kazala da je zato UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki, koji ukazuje na ključne probleme, ali i rješenja kada je zaštita novinarki u pitanju.
„Ključna je zaštita novinarki kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira i implementaciju konkretnih sigurnosnih mjera“, istakla je Nikolić.
Kako je rekla, pravni mehanizmi, uključujući Ustav, Krivični zakonik i Zakon o medijima, obezbjeđuju osnovnu zaštitu, ali praksa pokazuje da se rodno motivisani napadi često nedovoljno prepoznaju i sankcionišu.
„Stoga je važno poznavati pravne mehanizme i koristiti ih, kako bi novinarke mogle obezbijediti svoju sigurnost u rizičnim situacijama“, dodala je Nikolić.
Ona je kazala da su neke od preporuka iz vodiča izrada mape rizika, koja bi detaljno identifikovala sve potencijalne prijetnje, formiranje kriznog plana koji utvrđuje jasne protokole u slučaju prijetnji.
Prema riječima Nikolić, fokus se mora staviti na edukaciju i sigurnosnu obuku, digitalnu sigurnost, ali i na psiho-socijalnu podršku.
Ona je istakla da zaštita novinarki, naročito onih koje se bave istraživačkim novinarstvom, ne zavisi samo od formalnih zakonskih okvira, već i od aktivnog angažmana medijskih kuća, novinarskih organizacija, ali i same zajednice u širem kontekstu.
„Ne smijemo zaboraviti da uspjeh ovih mjera zavisi od spremnosti svih aktera da se suprotstave nasilju i očuvaju slobodu medija, što je temelj demokratskog društva“, rekla je Nikolić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
