Podgorica, (MINA) – Izvještavanje u kriznim situacijama zahtijeva saradnju sa tradicionalnim, ali i sa ostalim izvorima informacija, uz pažljiv odabir i procjenu njihovog kredibiliteta, pokazalo je istraživanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koje je predstavljeno danas.
Iz AMU su kazali da je cilj istraživanja bio da se predstave međunarodni standardi i preporuke koje se odnose na ponašanje i izvještavanje novinara u kriznim situacijama, kao i analiza stavova i podataka prikupljenih kroz intervjue sa crnogorskim novinarima iz elektronskih medija.
“Istraživanje je pokazalo da postoji jasan problem u definisanju terminologije koja je ključna za krizne situacije”, navodi se u saopštenju AMU.
Dodaje se da rješavanje tog izazova zahtijeva korišćenje raznovrsnih izvora informacija i, kada je moguće, konsultacije sa stručnim licima.
“Uloga medija u upravljanju krizama je od izuzetnog značaja – od informisanja javnosti i podsticanja javnog diskursa do povezivanja državnih i nedržavnih aktera”, kazali su iz AMU.
Prema njihovim riječima, intervjuisani novinari naglasili su potrebu za bržim i agilnijim odgovorima državnih institucija u komunikaciji s medijima.
Za postizanje efikasne saradnje, kako su istakli, potrebno je kontinuirano podsjećati na ključnu ulogu novinara u procesu prevazilaženja kriza.
“Sveobuhvatno izvještavanje zahtijeva saradnju ne
samo s tradicionalnim, već i sa netradicionalnim izvorima informacija, uz pažljiv odabir i procjenu njihovog kredibiliteta”, naglasili su iz AMU.
Kako su dodali, istraživanja pokazuju da crnogorskim novinarima nedostaje obuka u verifikaciji podataka dostupnih na internetu.
“Iako trenutne potrebe ne zahtijevaju ekstenzivne obuke, postoji zabrinutost da bi napredne tehnološke dezinformacije mogle ugroziti kvalitet izvještavanja u budućnosti”, upozorili su iz AMU.
Oni su istakli da su intervjui pokazali da novinarima nedostaje obuka za rad u opasnim i neprijateljskim okruženjima, poznata kao HET (Hostile Environment Training).
Iz AMU su naveli da je planirano da, kroz nekoliko godina, svi crnogorski novinari koji se bave kriznim izvještavanjem dobiju priliku za odgovarajuću obuku.
“Već godinama je prisutan problem nedovoljne tehničke opremljenosti novinara, što iziskuje obezbjeđivanje adekvatne opreme, poput savremenih pametnih telefona sa kamerama visoke rezolucije”, navodi se u saopštenju AMU.
Osim tehničke, kako se dodaje, novinari su istakli i značaj psihološke obuke, koja je ključna za rad u kriznim situacijama.
Iz AMU su ukazali da je jedan od specifičnih izazova sa kojima se susrijeću novinari manjak prakse.
Dio novinara, kako su pojasnili, predložio je omogućavanje prakse izvan Crne Gore, kako bi stekli iskustvo u izvještavanju o vanrednim situacijama.
Novinari su, kako je saopšteno iz AMU, upozororili da gotovo nijedna redakcija danas nema sekciju za unaprjeđenje kapaciteta mladih novinara.
“Kao dodatni problem, novinari su istakli i zaštitu svojih tekstova od plagiranja, apelujući na izmjene Zakona o autorskim pravima”, navodi se u saopštenju AMU.
Kako je saopšteno iz AMU, izvještaj analizira ključna pitanja vezana za pojam „kriza” i značaj komunikacije u kriznim situacijama, sa posebnim fokusom na definisanje komunikacije, njen način sprovođenja i ulogu medija u upravljanju krizama.
U dokumentu je naglašena važnost informisanja novinara tokom kriznih perioda, uz isticanje prava na informisanje i smjernica za procjenu kredibiliteta izvora, pravilno navođenje izvora i upotrebu citata.
“Analiziran je postupak provjere podataka i značaj društvenih mreža za novinarsko izvještavanje, dok je poseban fokus stavljen na etičke principe i dilemu brzine naspram preciznosti”, pojasnili su iz AMU.
Kako su dodali, izvještaj obrađuje i specifičnosti izvještavanja o konfliktima i zdravstvenim krizama u crnogorskom kontekstu, uz smjernice i preporuke za zaštitu slobode izražavanja i uslova rada novinara, uključujući zaštitu izvora informacija.
Iz AEM su kazali da je, kroz 16 polustrukturiranih intervjua sa novinarima crnogorskih elektronskih medija, izražena potreba za opštim planom kriznog izvještavanja, koji bi bio prilagođen realnim mogućnostima crnogorskog novinarstva i koji bi bio primjenjiv u svim redakcijama.
Kako su naveli, novinari su kao ključne tematske cjeline izdvojili način informisanja i izvještavanja o kriznim situacijama, tehničke i logističke elemente plana, kao i zaštitu novinarskih ekipa na terenu.
“Taj plan bi omogućio bolje upravljanje kriznim izvještavanjem, bez obzira na razlike u uređivačkim politikama i načinima izvještavanja”, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz AEM, istraživanje su predstavili pomoćnica direktorice i rukovoditeljka sektora za nadzor u AEM Jadranka Vojvodić, izvršni direktor istraživačke agencije Defacto Consultancy Slaven Živković i službenik za odnose sa javnošću i upravljanje projektima AMU Damir Nikočević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
